KAZNENI UDARAC
Kad i pri kojim uslovima će sudija dosuditi tehničku meru – kazneni udarac za jedan tim sasvim jasno je definisano u Pravilu 12 PFI. Tu se nema šta dodati sem opaske da i kod ove tehničke mere, kao što je to slučaj i kod direktnog slobodnog udarca, važi princip „slobodnog sudijskog uverenja“. Međutim, ono što posebno zavređuje pažnju kada govorimo o primeni Pravila 14 jesu četiri pitanja a to su: saradnja sudije i sudije pomoćnika prilikom izvođenja kaznenog udarca, priprema za izvođenje kaznenog udarca, povrede koje igrači tokom izvođenja kaznenog udarca učine i kazne koje sudija treba da izrekne u slučaju kada igrači učine neku od povreda prilikom izvođenja kaznenog udarca.
U okviru prvog pitanja, saradnja sudije i sudije pomoćnika, treba se posebno osvrnuti na ulogu i zadatak koji sudija i sudija pomoćnik imaju prilikom izvođenja kaznenog udarca. Kad govorimo o sudija onda možemo konstatovati sledeće:
sudija upravlja preduslovima za ponovno izvođenje kaznenog udarca;
prati da li su igrači prilikom izvođenja kaznenog udarca učinili neku od povreda, osim golmana, uključujući i igrača koji izvodi kazneni udarac;
potvrđuje signal sudije pomoćnika za gol ili za povredu koju je, prilikom izvođenja kaznenog udarca, učinio golman.
S druge strane sudija pomoćnik prilikom izvođenja kaznenog udarca saglasno odredbama PFI ima sledeću ulogu i zadatak:
da stoji na uglu gde se spajaju poprečna linija kaznenog prostora i gol-aut linija ( s kontra strane od mesta gde se nalazi sudija );
da prati povrede koje učini golman prilikom izvođenja kaznenog udarca;
da signalizira sudiji ako je gol pravilno postignut;
da se brzo vrati na aut liniju ukoliko je golman odbranio kazneni udarac a lopta ostala u igri.
Posebno pitanje je priprema, koju treba da obezbedi sudija, za izvođenje kaznenog udarca. Pre nego što se izvede kazneni udarac obaveza je sudije da utvrdi identifikaciju igrača koji izvodi kazneni udarac, da proveri da li je lopta pravilno postavljan na mesto koje je obeleženo u kaznenom prostoru za izvođenje kaznenog udarca, da li se golman nalazi na gol-liniji između stativa okrenut licem ka izvođaču kaznenog udarca i da li su saigrači izvođača kaznenog udarca i golmana van kaznenog prostora, van polukruga kaznenog prostora i iza lopte. Tek kada su svi gore pobrojani uslovi ispunjeni sudija će dati znak da se može izvesti kazneni udarac.
Kao i kod drugih tehničkih mera, tako i kod kaznenog udarca moguće je da dođe do određenih povreda koje je neophodno da sudija i sudija pomoćnik uoče i da ih sankcionišu. Kada govorimo o povredama koje igrači mogu da učine kod tehničke mere – kazneni udarac onda je svakako neophodno razgraničiti tri slučaja:
Povreda je učinjena nakon dosuđenog kaznenog udarca a pre nego što je sudija dao znak da se izvede kazneni udarac. S obzirom da se lopta nalazi van igre kakve će mere sudija preduzeti prema igračima koji su učinili povredu zavisi od same povrede koju su igrači učinili dok će izvođenje penala biti nastavljeno saglasno poreceduri za ispravno izvođenje kaznenog udarca;
Povreda je učinjena posle zvižduka sudije za izvođenje kaznenog udarca a pre nego što je lopta u igri. Sudija će dopustiti tok izvođenja kaznenog udarca a odluka nakon realizacije kaznenog udarca će zavisiti od ishoda kaznenog udarca.
Povreda je učinjana nakon što je lopta u igri. U ovom slučaju sudija će povrede sankcionisati kao i u toku redovne igre.
Ukoliko povredu prilikom izvođenja kaznenog udarca, posle zvižduka sudija a pre nego što je lopta u igri, učini igrač napada a gol je posignut sudija će ponoviti izvođenje kaznenog udarca. S druge strane, ukoliko gol nije postignut sudija će dosuditi indirektan slobodan udarac u korist tima protiv kojeg je bio dosuđen kazneni udarac.
Ukoliko povredu prilikom izvođenja kaznenog udarca, posle zvižduka sudije a pre nego što je lopta u igri, učini igrač odbrane a gol je postignut sudija će pogodak priznati. S druge strane, ako pogodak nije postignut sudija će ponoviti izvođenje kaznenog.
Ukoliko povredu prilikom izvođenja kaznenog udarca učine igrači oba tima, posle zvižduka sudije a pre nego što je lopta u igri, u tom slučaju će sudija kazneni udarac ponoviti bez obzira na to da li je pogodak postignut ili ne.
Ukoliko povredu prilikom izvođenja kaznenog udarca učini golman, posle zvižduka sudije a pre nego što je lopta u igri, a pogodak je postignut isti će biti priznat. S druge strane ako pogodak nije postignut kazneni udarac će se ponoviti.
Ovom prilikom potrebno je još reći da je „lažni napad“ - taktika zavaravanja suparnika prilikom izvođenja kaznenog udarca dozvoljen kao deo fudbala. Međutim, ako po mišljenju sudije „lažni napad“ - taktika zavaravanja suparnika prilikom izvođenja kaznenog udarca predstavlja gest nesportskog ponašanja igrač će zbog toga biti opomenut a pogodak koji je tako postignut će biti poništen. U tom slučaju pristupiće se ponovnom izvođenju kaznenog udarca. Ovde valja pojasniti da se pod zavaravanjem suparnika podrazumeva tok dotrčavanja igrača, koji izvodi kazneni udarac do lopte i takav tok je dozvoljen u fudbalu. Međutim, zavaravanje suparnika kod udarca lopte, nakon što je igrač dotrčao do nje, smatra se nesportskim ponašanjem i biće sankcionisano od strane sudije na način kako je gore navedeno.
Na kraju valja napomenuti da iako je Pravilo 14 jasno napisano njegova interpretacija u praksi se pokazala kao dosta problematiča za sudije. Često se može videti da sudije prave greške na ovom pitanju. Ova konstatcija se podjednako odnosi kako na utakmice najvišeg ranga takmičenja u nas tako i na niže rangove što nedvosmisleno pokazuje da se tačnoj i doslovnoj interpretaciji ovog pravila ne posvećuje odgovarajuća pažnja.