Loše navike koje dobro utiču na zdravlje

Loše navike koje dobro utiču na zdravlje

Ispijanje kafe, lenčarenje na poslu, pa čak i stres, jačaju vaš mozak, imunitet, ali i otpornost na srčane bolesti, dok pivo štiti kosti od osteoporoze.



1. Ne morate osećati grižu savest zbog kafe u pauzi - žene koje piju dve-tri šoljice na dan imaju 15 posto manji rizik od depresije, pokazalo je američko istraživanje.

Kofein potstiče mozak na stvaranje dopamina i serotonina odgovornih za dobro raspoloženje. Uz to kafa je bogat izvor antioksidansa važnih za prevenciju raka.

2. Ni povremeno dokoličarenje na poslu nije loše - maštanje čuva sinapse i sprečava propadanje mozga. Lenčarenje je još bolje ako pritom radite nešto što vas zasmejava.

Smeh od srca proširiće krvne žile za 50 posto i tako sniziti pritisak, ali i potstaknuti oslobađanje hormona sreće.

3. Povremeni stres ima i pozitivnu stranu. Ako je kratkoročan, na pr. zbog kvara na vozilu, potstaknuće vas na to da brže pronalazite rešenje problema.

4. Pivo obiluje antioksidansima važnima za jak imunitet, ali i mineralima koji jačaju kosti i štite od osteoporoze. Budući da je vrlo kalorično, dovoljno je pivo na dan.

5. Ljutnja može biti pozitivna emocija, ali samo ako vas motiviše da popravite lošu situaciju u kojoj ste se zatekli. Za početak razmislite šta ju je pokrenulo i da li se iza ljutnje skrivaju druge emocije poput srama ili nesigurnosti.


(24 sata)

Loše navike zapravo jako dobre za vas i vaše zdravlje...

Od malih nogu nas uče da su zapravo neke prirodne pojave jako ružne, stoga ponekad trpimo sasvim bespotrebno. No sada otkrivamo dobre strane tih "loših navika"...



1. Griženje noktiju. Bakterije na koje nailazimo prilikom grickanja noktiju mogu ojačati naš imunosni sustav, smatra Hilary Longhurst, ali dodaje da to ne vrijedi ako su ruke prljave. Naš imunosni sustav u memoriju ubacuje svaki put kad naiđe na novu bakteriju te za nju proizvodi antitijela. U slučaju da se ona ponovo pojavi organizam će tako biti spreman učinkovitije se boriti protiv nje. Dakle, ljudi koji grickaju nokte su zdraviji, jedino će i dalje nailaziti na osuđivanje okoline zbog naizgled ružne navike, piše Daily Mail.

2. Podrigivanje. Zrak koji se ispušta podrigivanjem zapravo je nusprodukt razdgradnje hrane u želucu. Nastaje kombinacijom zraka prilikom gutanja hrane i ugljičnog dioksida koji nastaje kombinacijom kiseline i alkalne žuči. Stručnjaci smatraju da podrigivanje ne treba sprečavati.

Suzdržavate li se da podrignete i plin ostane u želucu može doći do opuštanja maramice koja razdvaja želudac od ždrijela što dovodi do nesmetanog prodora kiseline u ždrijelo i dolazi do žgaravice - kaže gastroenterlog Nick Read.

3. Puštanje vjetrova. Većina plinova nastaje kao posljedica fermentacije proteina i ugljikohidrata, a obično se to događa šest sati nakon obroka. "Rješavanje" vjetrova omogućuje manje nadutosti i opušta mišiće. Suzdržavanje može uzrokovati bol pogotovo ako imate osjetljiva crijeva.

4. Lomljenje prstiju. Pucketanje nečijih zgloboda nije baš za svakoga naugodniji zvuk, no zapravo ova navika ne šteti kostima i zglobovima kako se ranije mislilo. Jedna studija od prije pet godina utvrdila je da ljudi koji pucketaju zglobovima imaju jednako jake kosti kao i oni koji su lišeni te navike - kaže reumatolog Chris Edwards. Osim toga, pucketanje daje osjećaj ugode, a stručnjaci smatraju da je to dobra vježba za pokretljivost zglobova.

5. Pljuvanje. Kod tjelensih napora proizvodimo više sline, pa će "izbacivanje" omogućiti lakše disanje. Kako obično dišemo na nos, zrak koji na taj način dospijeva u organizam se zagrijava i vlaži kako bi se kisik lakše apsorbirao. Pod naporom trebamo više zraka, pa počinjemo disati na usta, međutim u organizam tako unosimo suh i hladan zrak koji nadražuje grlo.

- Kao zaštitu, stanice proizvode zaštitni sloj sline, međutim ako se proizvodi prevelika količina, ona može početi ometati dišne puteve. Najbolje je tada slinu izbaciti iz organizma - objašnjava doktorohn Dickinson.

(Večernji.hr)