Jela od šparogaOpis i uzgojŠparoga je biljka iz porodice ljiljana koja raste samoniklo, ali se i uzgaja, pa se u mnogim zemljama koristi kao delikatesno povrće.
Višegodišnja je biljka s jako razvijenim podzemnim dijelom i svijetlo zelenim ili ljubičastim vrhovima, a bere se 8-10 godina. Premda je ta kultura u nas relativno malo proširena, šparoga raste kao samonikla biljka uz priobalno područje gdje se počinje brati već u ožujku.
Pitoma šparoga uzgaja se iz jednogodišnjih presadnica, koje se presađuju u ožujku ili travnju. Jedna biljka tijekom berbe od trećeg do kraja šestog mjeseca može dati 12-15 izbojaka.
Razlika između bijele i zelene šparoge samo je u načinu uzgoja. Šparoge se prekrivaju crnom polietilenskom folijom na visini 10-20 cm kako bi mogle nesmetano rasti. Bez sunca ne stvara se biljni pigment (klorofil) pa izbojci ostaju bijeli. Za razliku od bijele, zelena šparoga je nježnija, mekša, aromatičnija i ima 2-3 puta više vitamina.
Energetska i nutritivna vrijednostPrema smjernicama piramide pravilne prehrane šparoge se nalaze u skupini s ostalim vrstama povrća. Za tu skupinu namirnica preporučuje se 3–5 serviranja dnevno. Kao jedinica serviranja uzima se 5 šparoga srednje veličine, što iznosi približno 93 g.
Šparoga ima malu energetsku, a veliku nutritivnu vrijednost. Energetska vrijednost 100 g iznosi samo 84 kJ ili 20 kcal jer najveći dio čini voda (93%). Osim vode šparoga sadrži još 1,7% bjelančevina, 2,6% ugljikohidrata i 0,7% masti.
Njezina je najveća vrijednost u ljudskoj prehrani bogatstvo mineralnim tvarima i vitaminima. Najbogatija je kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod. Šparoge su odličan izvor folata i vitamina C; dobar izvor tiamina i vitamina B6; dok su osrednji izvor vlakana, vitamina A, bjelančevina, riboflavina, niacina i magnezija.
LjekovitostŠparogu je ljekovitost proslavila kroz povijest. Naime, u staroj Kini, još 3000 godina prije nove ere, jedna je vrsta šparoge bila vrlo tražena kao lijek protiv suhog kašlja, čireva i oteklina. Držalo se da šparoga ublažava bolove u nogama pa su je obilato koristili u pripremanju kupki.
U Francuskoj, koja je ovu biljku poznavala još u doba Rimljana, šparogu su hvalili kao diuretično sredstvo, koje ima čak i moć rastvaranja bubrežnih kamenaca. Još iz 15. stoljeća ovu biljku prati poseban kompliment da djeluje kao afrodizijak. Iako šparoga nije priznata kao ljekovita biljka, čest je sastojak mnogih bolesničkih i "estetskih" dijeta. Tako, na primjer, djeluje kao blagotvorno sredstvo protiv zatvora, preporučuje se slabokrvnim osobama, upotrebljava se kao oblog protiv ekcema, odlična je hrana za dijabetičare i rekonvalescente. Međutim, najznačajnije je njezino diuretično svojstvo jer pomaže pri otežanom mokrenju.
Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.
Sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarcinogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja, pri tom sprječavajući oštećenja DNA i ostalih makromolekula. Šparoga ujedno djeluje stimulirajuće kod dugotrajnog i napornog umnog rada.
Kupovanje i čuvanjeŠparoge možete kupiti na tržnici - divlje u razdoblju od ožujka do lipnja mjeseca, a kultivirane veći dio godine. Kod kupnje obratite pozornost na prirodnu zelenu boju i čvrstu strukturu, osobito vrškova. Ukoliko ih nećete odmah pripremati, odvežite ih i čuvajte u donjem dijelu hladnjaka namijenjenom za čuvanje povrća.
Šparoge možete kupiti i konzervirane u delikatesnim prodavaonicama, u kiselom ili slanom naljevu. Kada ih otvorite, dobro ih je odmah potrošiti.