Jela od šparoga





Opis i uzgoj

Šparoga je biljka iz porodice ljiljana koja raste samoniklo, ali se i uzgaja, pa se u mnogim zemljama koristi kao delikatesno povrće.

Višegodišnja je biljka s jako razvijenim podzemnim dijelom i svijetlo zelenim ili ljubičastim vrhovima, a bere se 8-10 godina. Premda je ta kultura u nas relativno malo proširena, šparoga raste kao samonikla biljka uz priobalno područje gdje se počinje brati već u ožujku.

Pitoma šparoga uzgaja se iz jednogodišnjih presadnica, koje se presađuju u ožujku ili travnju. Jedna biljka tijekom berbe od trećeg do kraja šestog mjeseca može dati 12-15 izbojaka.

Razlika između bijele i zelene šparoge samo je u načinu uzgoja. Šparoge se prekrivaju crnom polietilenskom folijom na visini 10-20 cm kako bi mogle nesmetano rasti. Bez sunca ne stvara se biljni pigment (klorofil) pa izbojci ostaju bijeli. Za razliku od bijele, zelena šparoga je nježnija, mekša, aromatičnija i ima 2-3 puta više vitamina.

Energetska i nutritivna vrijednost

Prema smjernicama piramide pravilne prehrane šparoge se nalaze u skupini s ostalim vrstama povrća. Za tu skupinu namirnica preporučuje se 3–5 serviranja dnevno. Kao jedinica serviranja uzima se 5 šparoga srednje veličine, što iznosi približno 93 g.

Šparoga ima malu energetsku, a veliku nutritivnu vrijednost. Energetska vrijednost 100 g iznosi samo 84 kJ ili 20 kcal jer najveći dio čini voda (93%). Osim vode šparoga sadrži još 1,7% bjelančevina, 2,6% ugljikohidrata i 0,7% masti.

Njezina je najveća vrijednost u ljudskoj prehrani bogatstvo mineralnim tvarima i vitaminima. Najbogatija je kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod. Šparoge su odličan izvor folata i vitamina C; dobar izvor tiamina i vitamina B6; dok su osrednji izvor vlakana, vitamina A, bjelančevina, riboflavina, niacina i magnezija.

Ljekovitost

Šparogu je ljekovitost proslavila kroz povijest. Naime, u staroj Kini, još 3000 godina prije nove ere, jedna je vrsta šparoge bila vrlo tražena kao lijek protiv suhog kašlja, čireva i oteklina. Držalo se da šparoga ublažava bolove u nogama pa su je obilato koristili u pripremanju kupki.

U Francuskoj, koja je ovu biljku poznavala još u doba Rimljana, šparogu su hvalili kao diuretično sredstvo, koje ima čak i moć rastvaranja bubrežnih kamenaca. Još iz 15. stoljeća ovu biljku prati poseban kompliment da djeluje kao afrodizijak. Iako šparoga nije priznata kao ljekovita biljka, čest je sastojak mnogih bolesničkih i "estetskih" dijeta. Tako, na primjer, djeluje kao blagotvorno sredstvo protiv zatvora, preporučuje se slabokrvnim osobama, upotrebljava se kao oblog protiv ekcema, odlična je hrana za dijabetičare i rekonvalescente. Međutim, najznačajnije je njezino diuretično svojstvo jer pomaže pri otežanom mokrenju.

Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.

Sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarcinogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja, pri tom sprječavajući oštećenja DNA i ostalih makromolekula. Šparoga ujedno djeluje stimulirajuće kod dugotrajnog i napornog umnog rada.

Kupovanje i čuvanje

Šparoge možete kupiti na tržnici - divlje u razdoblju od ožujka do lipnja mjeseca, a kultivirane veći dio godine. Kod kupnje obratite pozornost na prirodnu zelenu boju i čvrstu strukturu, osobito vrškova. Ukoliko ih nećete odmah pripremati, odvežite ih i čuvajte u donjem dijelu hladnjaka namijenjenom za čuvanje povrća.

Šparoge možete kupiti i konzervirane u delikatesnim prodavaonicama, u kiselom ili slanom naljevu. Kada ih otvorite, dobro ih je odmah potrošiti.

Šparoge sa šunkom



Sastojci:

1 kg šparoga
3 l vode
10 dag maslaca
sol
papar
1 čaša bijelog vina
30 dag šunke
5 dag parmezana

Priprema:

Šparoge ostružite i odrežite im donji do, operite ih, zavežite u svežnjeve i kuhajte u vrućoj slanoj vodi oko 15 minuta. Zatim ih izvadite i dobro ocijedite. Razvežite šparoge, složite ih u vatrostalnu posudu, malo ih posolite, popaprite i prelijte otopljenim maslacem i vino. Šunku narežite na tanke rezance i složite je preko šparoga, posipajte je ribanim parmezanom i obložite s 2 dag maslaca. Gratinirajte u vrućoj pećnici oko 10minuta na temp. od 220 C. Poslužite kao toplo predjelo.

Šparoge sa jajima



Sastojci

800 g divljih šparoga
8 kom Jaja
40 ml Vinski ocat
Sjeckani peršun, maslinovo ulje, so, biber

1.Divlje šparoge operemo, odstranimo donji drvenasti dio, a mekani dio stabljike stavimo kuhati u vrelu posoljenu vodu četiri do pet minuta. Kuhane šparoge ocijedimo i kratko uronimo u vodu s ledom, te ponovo ocijedimo.

2.U zdjelu ulijemo 100 ml maslinovog ulja, vinski ocat, začinimo solju i biberom, peršunom i dobro izmiješamo sastojke. Zatim dodamo pripremljene šparoge i još malo izmiješamo.

3.Jaja tvrdo skuhamo, ogulimo, te narežemo i složimo na tanjir ili zdjelu za posluživanje. Prekrijemo šparogama, prelijemo preljevom i poslužimo.

Fritaja sa šparogama



Sastojci

20dag šparoga (otprilike, može manje ili više)
1 žlica maslinovog ulja 1
mlada kapulica 4
jaja
sol

Priprema

Vrijeme pripreme:20 min
Šparoge očistite tj. odvojite upotrebljiv dio. To ćete učiniti tako da ih lomite na komadiće od oko 3-4 cm. Kad se više ne mogu lomiti nego postanu žilave, taj dio stabljike bacite jer je tvrd i nejestiv. Od kupljenih otpadne otrpilike jedna trećina stabljike.
2
Kapulicu izrežite na kolutiće, u tavu stavite žlicu maslinovog ulja, dodajte kapulicu, lagano popirjajte pa dodajte šparoge, smanjite vatru, promješajte i dodajte žlicu, dvije vode kako bi šparoge malo omekšale i izgubile dio gorčine. Kad voda ishlapi (oko 5 min) dodajte razmućena i posoljena jaja pa zalijte po šparogama. Lagano mješajte dok se jaja malo skrute te poslužite.