Strane riječi u srpskom jeziku

Lingvisti se slažu u jednome - da smo pred sebe stavili više nego težak zadatak, kao i da nema jezika koji je u potpunosti "čist", tačnije lišen bilo kakvih upliva "sa strane", ili opterećen pozajmljenicama.





Šta sve ulazi u fond reči koje jesu ili nisu srpske i postoji li uopšte odgovor na to pitanje? Da li se turcizmi koji čine verovatno najopsežniji deo srpskog jezika nakon viševekovnog  korišćenja mogu smatrati rečima kojima bi trebalo naći srpske parnjake ili su odavno postali "domaći"?





Stručnjaci se slažu u jednome - da smo pred sebe stavili više nego težak zadatak. Dobro, i u još ponečemu...
Recimo, da nema jezika koji je u potpunosti "čist", tačnije lišen bilo kakvih upliva "sa strane", ili opterećen pozajmljenicama.






Ovo posebno važi za turcizme, za koje lingvista i akademik Ivan Klajn kaže da su takozvane "odomaćene pozajmljenice", koje su ušle još u Vukov "Rječnik".

- Zar vam ne bi bilo krajnje nelogično da tražite parnjake rečima: "jastuk", "kafa", "kašika", "rakija", "čarapa", "boja", "kajmak", "sarma", "čardak", "kapija", "kula", "komšija"... Ili da umesto "đubretarca" (od turske reči đubre) nosite "smećarac"? - pitanjem nam odgovara Klajn dodajući da svakako ni u sve više korišćenoj tehničkoj terminologiji ne bismo mogli pronaći reči za koje bi trebalo tražiti srpske parnjake.


- To je barem jednostavno objasniti. Znate, mi nismo nikakav izuzetak kada je upotreba tehničke terminologije u pitanju. Dovoljno je da vam navedem primer "daunloudovanja"! Zamislite kako bi zvučalo kada bismo govorili - istovarivanje? Smešno, zar ne? Isti slučaj je i sa "lajkovanjem", "guglovanjem"... Bilo bi sasvim opravdano da se ove reči uskoro nađu u zvaničnim rečnicima s obzirom na to da u srpskom jeziku jednostavno nema adekvatnog prevoda za njih.
U prilog ovim Klajnovim rečima ide i podatak da se na primer pojam "surfovanje" još 2007. našao u Rečniku Matice srpske i to kao "pretraživanje stranica na internetu", dok je Veliki rečnik stranih reči i izraza Ivana Klajna i Milana Šipke uveo između ostalog i pojmove - "atačment", "onlajn", "fajl", "aut", "vorkšop"...


Kao tipičan primer reči koju bismo bez ikakvih problema mogli u svakodnevnom jeziku da zamenimo srpskim parnjakom ili prevodom, naveo bih reč "implementacija". Umesto nje bismo mogli bez ikakvih problema da koristimo reči "primeniti", "ostvariti", "sprovesti" - navodi Klajn.
A nama istoga trenutka pada na pamet barem još jedna reč - "oficijelan". Zar ne zvuči daleko prirodnije - "zvaničan"?
Predlažemo vam da razmislite o ovoj temi, i u međuvremenu ostavite u komentarima pozajmljenice za koje mislite da nikako ne bi trebalo da ih koristimo u srpskom jeziku umesto daleko logičnijih "srpskih parnjaka".


(Katarina Vuković)

Tuđice su reči stranog porekla koje se upotrebljavaju u srpskom jeziku. Kao i u mnogim drugim svetskim jezicima, u srpskom jeziku je veoma česta pojava pozajmljivanja reči iz drugih jezika. Reči su se najčešće pozajmljivale iz jezika susednih zemalja ili zemalja sa kojima je Srbija imala određene kulturno-istorijske odnose. Takve reči su najčešće došle iz turskog, nemačkog, mađarskog, francuskog, grčkog, engleskog, ruskog jezika. Pozajmljene reči su se s vremenom odomaćile u srpskom jeziku pa se gotovo i ne vidi razlika između domaćih i stranih reči, niti se u brojnim slučajevima može raspoznati da je u pitanju pozajmljena reč.

Pojedine reči koje se svakodnevno upotrebljavaju u srpskom jeziku vekovima su prenošene iz drugih jezika. Za neke od njih ne postoje odgovarajuće zamene (npr. atom, karikatura, telefon), dok za neke postoje odgovarajuće zamene u srpskom jeziku (npr. avlija = dvorište, šnajder = krojač, šraf = zavrtanj).

Primeri stranih reči u srpskom jeziku:

– ada (turski) – peščano ostrvo na reci ili jezeru

– afinitet (latinski) – sklonost

– agens (latinski) – uzrok

– agrar (latinski) – poljoprivreda

– ajvar (turski) – vrsta salate od pečenih paprika i plavog patlidžana; usoljena ikra

– akar (turski) – kuća i okućnica

– akacija (grčki) – bagrem

– akomodacija (latinski) – prilagođavanje

– akrep (turski) – škorpija

– alal (turski) – blagoslov, oproštaj

– alav (turski) – proždrljiv, halapljiv

– alka (turski) – karika; metalni obruč

– alkohol (arapski) – žestoko piće; opojno piće

– ambidekster (latinski) – osoba koja se podjednako dobro služi i desnom i levom rukom

– amortizovati (latinski) – vraćati dug postepeno

– andrak (persijski) – vrag, đavo

– anterija (turski) – duga ženska haljina

– antipatičan (grčki) – odbojan, neprivlačan

– apatičan (grčki) – ravnodušan

– arpadžik (turski) – sitan luk za sađenje

– aščija (turski) – kuvar, gostioničar

– ašik (turski) – ljubav

– at (turski) – konj

– aukcija (latinski) – prodaja robe javnim nadmetanjem, licitacija

– aura (grčki) – prijatan vazduh

– avans (francuski) – predujam

– avaz (turski) – novost, vest

– avet (turski) – sablast, utvara

– avis (latinski) – ptica

– babo (turski) – otac

– bagatela (italijanski) – beznačajna stvar, sitnica; sasvim niska cena, jeftinoća

– bakšiš (turski) – poklon; napojnica

– balčak (turski) – drška sablje ili mača

– barjak (turski) – zastava

– baška (turski) – posebno, odvojeno

– bedevija (turski) – kobila dobre pasmine; veliki tovarni konj

– belaj (turski) – nevolja

– bilans (francuski) – završni račun

– bokal (italijanski) – poveći, obično obao sud sa drškom, za vodu, vino ili neko drugo piće

– boza (turski) – osvežavajući napitak kiselkastog ukusa od kukuruznog brašna, vode i šećera

– bukagije (turski) – gvozdeni okov za zatvorenike; lanci

– buljuk (turski) – mnoštvo; četa vojnika

– burek (turski) – vrsta pite sa sirom, mesom i slično

– busija (turski) – zaseda; zaklon

– caka (nemački) – dosetka, smicalica, fora; začkoljica

– centar (grčki) – središte, sredina

– cilindar (grčki) – valjak

– citadela (italijanski) – tvrđava

– čabar (persijski) – drvena posuda za tečnost i mlečne proizvode

– čair (turski) – pašnjak, livada, poljana

– čakija (turski) – džepni nožić

– čakšire (turski) – muške pantalone od domaće vune

– ćar (turski) – zarada, dobit; korist

– ćemane (turski) – violina

– ćerpič (turski) – nepečena cigla

– ćitap (turski) – turska verska knjiga

– ćurak (turski) – kratak zimski kaput postavljen krznom

– decidiran (nemački) – jasan, odlučan, određen, nedvosmislen

– deplasman (francuski) – premeštanje; potiskivanje; zapremina vode koju istisne brod

– deputat (latinski) – izabrani predstavnik

– dereglija (mađarski) – skela

– desert (francuski) – poslednji deo obroka, poslastica

– digresija (latinski) – udaljavanje od teme razgovora

– dijametar (grčki) – prečnik

– dilber (turski) – dragan, miljenik, lepotan; zavodnik

– direk (turski) – drveni stub

– dorat (turski) – konj crvenosmeđe dlake

– drenaža (francuski) – odvođenje suvišne vode

– dresura (nemački) – obučavanje, uvežbavanje životinja

– dućan (turski) – prodavnica, radnja

– duduk (turski) – nastavak za izlivanje vode na metalnoj kanti; vrsta frule; nestručnjak

– duplikat (latinski) – drugi primerak čega; kopija

– dušmanin (turski) – ljuti neprijatelj, protivnik

– duvar (turski) – zid

– džabe (turski) – besplatno

– džak (turski) – vreća

– džezva (turski) – mala metalna posuda sa drškom u kojoj se kuva crna kafa

– đakonija (turski) – odabrano jelo, poslastica

– đeram (turski) – naprava za vađenje vode iz bunara; bunar

– đerdan (turski) – ženska ogrlica

– đevđir (turski) – metalna posuda za ceđenje, cediljka

– đul (turski) – ruža

– đuture (turski) – sve zajedno, sve ukupno, bez pojedinačnog merenja ili brojanja

– đuvegija (turski) – momak za ženidbu

– efemeran (grčki) – kratkotrajan, privremen, prolazan

– emigrant (latinski) – iseljenik

– eminentan (latinski) – izvrstan, odličan, ugledan, istaknut

– entitet (latinski) – biće; suština

– epitel (grčki) – površinski sloj kože

– eremit (grčki) – usamljenik, pustinjak

– esnaf (turski) – udruženje zanatlija iste struke

– etat (francuski) – deo šume za seču

– etnos (grčki) – narod

– eventualno (latinski) – moguće, uslovno, možda

– evidentno (latinski) – očigledno, jasno

– farma (engleski) – poljoprivredno dobro, poljoprivredno imanje

– fascinacija (latinski) – opčinjavanje

– flagrantno (latinski) – jasno, uočljivo

– frikcija (latinski) – trenje

– frtalj (nemački) – četvrtina, četvrt

– fundament (latinski) – temelj, osnova

– furuna (turski) – peć

– futrola (nemački) – korice; kutija

– gabarit (francuski) – model; kalup

– gradina (turski) – bašta; vrt

– haber (turski) – glas, glasina, vest; poruka, izveštaj

– hajduk (turski) – odmetnik, pobunjenik

– hajvan (turski) – stoka; životinja

– harambaša (turski) – nasilnik; vođa hajduka

– ibrik (turski) – keramička ili bakarna posuda za vodu ili kafu

– ič (turski) – ništa, baš ništa

– imigracija (latinski) – useljavanje

– indiferentan (latinski) – ravnodušan

– inkarnacija (latinski) – otelotvorenje, utelovljenje

– insan (arapski) – čovek, ljudski stvor

– insert (latinski) – umetak

– integritet (latinski) – celovitost; nepovredivost

– intencija (latinski) – namera, naum, cilj, težnja, želja

– intenzitet (latinski) – jačina, snaga

– irelevantan (latinski) – nevažan, beznačajan, sporedan

– item (latinski) – takođe, isto tako

– iteracija (latinski) – ponavljanje

– jedared (turski) – jednom, nekad davno

– jendek (turski) – jarak, kanal, rov

– jok (turski) – ne, nije, nikako

– kabast (turski) – glomazan

– kaciga (latinski) – metalna kapa, šlem

– kadifa (turski) – kvalitetna tkanina; somot

– kalo (italijanski) – gubitak, manjak u težini neke robe usled stajanja, sušenja, prerade; rastur

– kantar (turski) – jednostavna vaga u obliku metalne šipke po kojoj se pomera teg

– kanton (francuski) – oblast; okrug

– kauzalan (latinski) – uzročan

– kavga (turski) – svađa, prepirka; tuča, bitka

– kijamet (turski) – nevreme, oluja

– kirija (turski) – zakup, najam

– kismet (turski) – sudbina

– komšija (turski) – sused

– konfuzija (latinski) – pometnja, zbrka; smetenost, zbunjenost

– konkavan (latinski) – izdubljen, udubljen, ugnut

– kontradiktoran (latinski) – protivrečan

– konveksan (latinski) – ispupčen, izbočen

– korpulentan (latinski) – krupan, jak; debeo

– krčag (latinski) – zemljana posuda za vodu ili vino

– kredenac (italijanski) – kuhinjski ormar

– kredo (latinski) – simbol vere

– kuluk (turski) – prinudni rad

– kumir (ruski) – idol; predmet obožavanja

– kuplung (nemački) – kvačilo, spojka

– kurcšlus (nemački) – kratak spoj u strujnom kolu, koji izaziva prekid struje

– kurir (francuski) – glasnik

– kvota (latinski) – srazmeran deo

– lament (latinski) – jadikovanje

– lokum (turski) – ratluk

– magaza (turski) – prostorija za čuvanje robe

– majdan (turski) – rudnik; kamenolom

– manir (francuski) – način ponašanja

– marioneta (francuski) – mala lutka koja se pokreće pomoću konca

– marva (mađarski) – stoka

– Mediteran (latinski) – Sredozemlje

– melioracija (latinski) – poboljšanje zemljišta

– meze (turski) – zakuska, jelo koje se uzima mimo redovnih obroka

– musaka (turski) – jelo od krompira i mesa

– mušema (turski) – plastificirano platno

– muštuluk (turski) – radosna vest; nagrada onome ko je doneo lepu, radosnu vest

– nonšalantno (francuski) – nemarno, ležerno

– notoran (latinski) – očigledan

– nukleus (latinski) – jezgro

– opsesija (latinski) – obuzetost nečim

– oralan (latinski) – usni

– orbita (latinski) – putanja kojom se kreću nebeska tela

– oronim (grčki) – naziv brda ili planine

– panađur (grčki) – vašar, sajam

– pantokrator (grčki) – svevladalac

– paraf (francuski) – skraćeni potpis

– parafraza (grčki) – opisivanje neke misli drugim rečima

– pardon (francuski) – izvinite

– patlidžan (turski) – paradajz

– pekmez (turski) – džem

– pendžer (turski) – prozor

– pidžama (persijski) – odeća za spavanje

– principijelnost (latinski) – doslednost

– plafon (francuski) – tavanica

– predispozicija (latinski) – prirodna sklonost

– procesija (latinski) – svečana verska povorka

– pumpa (nemački) – šmrk, crpka

– rabadžija (turski) – čovek koji prevozi robu zaprežnim kolima

– rabat (francuski) – popust na utvrđenu cenu

– radijus (grčki) – poluprečnik

– radikand (latinski) – veličina pod korenom

– raf (turski) – polica, stalak

– relativan (latinski) – uslovljen

– relikt (latinski) – ostatak drevne prošlosti

– rimejk (engleski) – nova verzija filma

– rival (nemački) – suparnik, protivnik

– samar (grčki) – drvena naprava za nošenje tereta koja se postavlja na leđa konja ili magarca

– sevap (turski) – dobro delo

– sinija (turski) – nizak okrugao sto, trpeza, sofra

– sokak (turski) – manja ulica

– spontano (latinski) – prirodno, neusiljeno, samo od sebe, neizveštačeno

– sporadično (latinski) – povremeno, ponegde, neredovno

– striktan (latinski) – strog, jasno određen, tačan, izričit

– šansona (francuski) – pesma

– šarlatan (francuski) – varalica, nadristručnjak, hvalisavac

– šićar (turski) – laka zarada, plen; dobit, korist

– šira (turski) – neprevrelo vino, slatki sok zrelog grožđa koji još nije počeo da fermentira

– škart (italijanski) – neupotrebljiva roba

– šlank (nemački) – vitak, tanak

– šminka (nemački) – kozmetičko sredstvo za ulepšavanje lica

– šmokljan (nemački) – glupan, nespretnjaković, smetenjak

– špajz (nemački) – ostava za hranu

– šrafciger (nemački) – odvijač, odvrtač

– tamaniti (turski) – potpuno uništavati, zatirati, istrebljivati

– taraba (turski) – ograda, plot

– taze (turski) – sveže

– teatar (grčki) – pozorište

– tefter (turski) – beležnica, spisak; računska, trgovačka knjiga

– tendencija (latinski) – osnovni smer kretanja procesa, teženje

– terakota (italijanski) – pečena čista glina

– tirada (francuski) – dug i dosadan govor

– tišler (nemački) – stolar

– traverza (francuski) – poprečna greda

– trik (engleski) – obmana, varka

– tuč (turski) – bronza

– vajda (turski) – korist, dobit

– vakat (turski) – vreme

– valija (turski) – carski namesnik

– varoš (mađarski) – manji grad

– verzal (latinski) – veliko početno slovo

– vezir (turski) – upravnik pokrajine u turskom carstvu

– vijadukt (latinski) – most iznad provalije, puta ili doline

– vilajet (turski) – pokrajina; provincija

– vinjeta (francuski) – ukrasna šara u knjizi

– voal (francuski) – tanka prozirna tkanina

– vodvilj (francuski) – šaljivi scenski komad

– zemička (češki) – okrugli hlepčić od belog brašna, pogačica

– žrvanj (turski) – mlin za mlevenje žitarica sastavljen od dva kamena

magaza (turski) – prostorija za čuvanje robe

– majdan (turski) – rudnik; kamenolom

– manir (francuski) – način ponašanja

– marioneta (francuski) – mala lutka koja se pokreće pomoću konca

– marva (mađarski) – stoka

– Mediteran (latinski) – Sredozemlje

– melioracija (latinski) – poboljšanje zemljišta

– meze (turski) – zakuska, jelo koje se uzima mimo redovnih obroka

– musaka (turski) – jelo od krompira i mesa

– mušema (turski) – plastificirano platno

– muštuluk (turski) – radosna vest; nagrada onome ko je doneo lepu, radosnu vest