Partibrejkers

**Učlanjen** : 06.06.2011

Nakon što su prošli kroz nekoliko bendova, Zoran Kostić Cane i bubnjar Goran Bulatović Manza kolovoza 1982. odlučuju da osnuju bend kojem će "na klupi jedne ljetnje noći na Tašu" dati ime Partibrejkers. Ubrzo se bendu priključuju gitaristi Nebojša Antonijević Anton i Ljubiša Konstadinović Ljuba, i već 4. listopada iste godine Partibrejkers nastupaju u Dadovu kao predgrupa bendu The Fifties.

Potraga za odgovarajućim basistom rezultira potpunim neuspjehom, tako da Partibrejkers 1985. godine snimaju svoj prvi album u postavi "vokal - dvije gitare - bubnjevi", no to nije utjicalo na sudbinu ploče koja je godinama kasnije proglašena za jedan od najutjecajnijih debija ikad objavljenih na području bivše SFRJ. Ljeta te 1985. godine, uslijed potpunog rasula u bendu, Manza odlazi da svira sa Toni Montanom, a već listopada iste godine, Partibrejkers po prvi put prestaju sa radom. Narednog juna, uz pomoć Vlade Funteka (bubnjevi), i Dime Todorova Muneta (bas), Brejkersi se ponovo oformljavaju, no tada pak Ljuba gubi interesovanje za bend i izlazi iz njega.

U studiju Milana Čirića u Bukovcu snimaju jedan dio materijala za naredni album, no potencijalni izdavači ne pokazuju zainteresovanost. Uprkos svemu, novo izdanje se pojavljuje 1988. godine, ali je na albumu, greškom dizajnera, izostavljen naziv ploče, i fotografija na omotu nije puštena u negativu kako je već bilo isplanirano (komentar dizajnera na greške koje je počinio bio je: "Ma daj, bre, koji će vam to ***** ?").U svibnju 1988. godine, grupu napušta i Vlada Funtek, a 1989. godine, na Đuletov prijedlog, na bubnjeve dolazi Igor Borojević. Početkom veljače počinju snimati demo snimke na kojima će ritam gitaru svirati Srđan Gojković Gile (Električni Orgazam), i studenog iste godine objavljuju svoj treći album koji će, u suštini, biti njihov proboj na SFRJ scenu zbog nekoliko velikih hitova, i kao prirodna posljedica bila je njihova prva velika turneja po SFRJ 1990. godine. Iste godine su svirali i kao predgrupa na nekoliko koncerata grupe Motorhead na njihovoj turneji po SFRJ.

Partibrejkers GetImage

Borko Petrović zamjenjuje Igora na bubnjevima krajem 1990. godine, i u toj postavi snimaju koncertnu kasetu Zabava još traje koja je nakon objavljivanja povučena iz prodaje, i danas je pravi kolekcionarski raritet. 1992. godine se Igor i Ljuba vraćaju u bend, a Saša Vlajsović zamenjuje Muneta koji napušta grupu. 8. ožujka 1992, bend Rimtutituki (sastavljen od članova Električnog Orgazma, EKV-a, i Brejkersa) promoviše svoj antiratni promo-singl Slušaj 'vamo svirkom u kamionu koji se kretao beogradskim ulicama. U toku rujna u studiju "O" nastaju demo snimci, a dva mjeseca kasnije nastupaju u Sloveniji. Naredne dve godine ('93. i '94.) Brejkersi su učestalo svirali po inozemstvu, uključujući tu i dve svirke u Solunu (ožujak '93.), zajedničke svirke s Električnim Orgazmom i Vješticama u Pragu i Berlinu (rujan '93.), dva koncerta u Belgiji (travanj '94.), itd.

Album Kiselo i slatko koji izlazi srpnja 1994. godine, iako nastao više kao djelo samo esencije benda - Caneta i Antona, uz pomoć ogromnog broja prijatelja u studiju, odnjeo je nagrade za najbolji bend, najbolju ploču, i najbolju pjesmu ("Hoću da znam") te godine. Potom je uslijedila pauza tokom koje se Cane preselio iz Beograda u Zrenjanin, i Partibrejkers su ponovo prestali sa radom. Novembra 1995. Anton dolazi u Zrenjanin i rad na novom materijalu počinje, a povratak na scenu je nagovješten izlaskom kompilacije Najbolje od najgoreg na kojoj se nalaze i dve nove stvari u novoj postavi, koju su pored Caneta i Antona, činili i Gojko Sevar (bas), Srđan Graovac (gitara), i Darko Kurjak (bubnjevi). 26. siječnja 1996. je održana tajna svirka u "Klubu ljubitelja vina" u Zrenjaninu, a slijedeći (prvi povratnički) koncert održan je u Novom Sadu travnja iste godine gde se okupilo blizu 6000 fanova, i krajem lipnja koncert na Tašmajdanu u Beogradu.

Promocija Ledenog doba uslijedila je nizom koncerata tokom 1997., gde je vjerovatno najvažniji koncert održan 3. rujna 1997. na Kalemegdanu nazvan "Pobedniče, ne padaj", kojim su proslavili 15 godina postojanja. Nakon NATO bombardovanja (ožujak-lipanj 1999.) koje im je prekinulo tek započetu turneju po Srbiji, objavljuju reizdanje prvog albuma, i nekoliko mjeseci kasnije, krajem rujna iste godine, novu kompilaciju prigodnog naziva San i java, sa dvije nove pjesme. Početkom ožujka 2000. godine su bili na svojoj prvoj poslijeratnoj turneji po Hrvatskoj. Mjestimični koncerti tokom 2000. i učešće Antona i Caneta na kompilacijskom projektu "Pjesme iznad istoka i zapada" su obilježili kraj 2000. i prvu polovinu 2001. godine, tokom koje i nastaju pjesme za naredni album, koji izlazi 2002. godine pod imenom Gramzivost i pohlepa.

Nakon gotovo 5 godina, krajem 2007. izlazi studijski album Sloboda ili ništa sa 12 novih pjesama.

Poslije 18 godina, 2010. izlazi im drugi live album (nakon zabranjene kasete Zabava još traje iz 1992), snimljen na koncertima u Domu omladine u Beogradu 20. i 21. marta 2009, pod imenom Krš i lom.

Partibrejkers Krs_i_lom

STIL

"U suštini, uvijek je to bio ritam & blues na jasnom Chuck Berry tragu, u osobenoj rock'n'roll školjci čiju formu su mijenjale samo godine rasula, tako da stil Brejkersa, kao jasni prototip balkanskog punk-r&b crossover-a, danas predstavlja zasebnu referencu, barem u ex-YU okvirima." (Petar Jovanović)

STAV

Antiratni, pacifistički, kriščanski, humanoidni, prema svemu neljudskom opozicioni, zlosutno-realni ili realno-zlosutni, nepodobni, nevladajući, neopozicioni, opominjujući, jedini mogući normalni.

bstudio.