Grb Grada Zagreba

Grb Grada Zagreba iz 1499. godine



Najstariji kameni grb slobodnog i kraljevskog grada na brdu Gradec sačuvan je iz 1499. godine, na ploči koja se nalazila povrh ulaznih vratiju kapele Sv. Fabijana i Sebastijana, župne crkve Sv. Marka. Prilikom obnove crkve Sv. Marka 1876. godine, kapelica je srušena, a kameni grb čuva se u Muezju grada Zagreba.

(Wikipedija)

Grb Grada Zagreba iz 1896. godine



Službeni grb grada Zagreba, nakon ujedinjenja Gradeca, Kaptola, Nove i Vlaške Vesi u jedinstveni Slobodni i kraljevski zemaljski glavni grad Zagreb, potvrđen je na sjednici skupštine gradskog zastupstva 3. kolovoza 1896. godine. Ustanovljena je tada prvi put tamnomodra boja kao znamen Zagreba. Crvena boja  podloge štita grba Gradeca zamijenjena je modrom. U zapisniku gradske skupštine opisan je grb kako slijedi:

Na modrom štitu su tri srebrene kule na obrambenom zidu s otvorenim gradskim vratima, vratnice su zlatne boje. Lijevo je zlatna šestokraka zvijezda, desno je srebreni mladi mjesec. Iznad štita je zlatna kruna.
Autori grba su bili Ivan pl. Bojničić (idejno rješenje) i Branko Šenoa (crtež).

Nakon 1945. godine, ovaj grb upotrebljavao se u pojednostavljenom, stiliziranom obliku uz dodatak peterokrake zvijezde. Nakon stjecanja nezavisnosti Republike Hrvatske, Grad Zagreb usvojio je, temeljem zakona, svoj povijesni grb koji se sastoji samo od štita i likova u njemu, a bez ukrasnih heraldičkih elemenata (dakle i bez krune).

Grb Grada Zagreba od 1999. godine



Statut Grada Zagreba iz 1999. godine opisuje grb ovako: U plavome polju na zelenome brijegu nalazi se srebrni/bijeli grad sa trima kulama i otvorenim zlatnim/žutim vratima; gore desno zlatna/žuta šesterokraka zvijezda, gore lijevo srebrni/bijeli polumjesec.

Simbolika elemenata grba

Ne postoji službeni dokument koji objašnjava simboliku elemenata zagrebačkog gradskog grba, no u tradiciji su se ustalila neka objašnjenja:

   Zeleni brijeg predstavlja brdo Gradec (Grič, ili Gradić) gdje je oko IX. stoljeća, na području današnjeg Gornjeg grada, nastalo istoimeno naselje (Gradec) – kao jezgra budućega Zagreba.

   Utvrda (utvrđeni grad) s 3 kule predstavlja naselje Gradec - jedno od najstarijih dijelova današnjeg Zagreba - koje se tijekom XIII. stoljeća utvrđuje na istoimenom brežuljku obrambenim zidinama i kulama.

   Otvorena vrata (na zidinama utvrđenog grada) simboliziraju gostoljubivost njegovih stanovnika, kao i spremnost građana da pruže svoju zaštitu svakom gostu i utočište putniku-namjerniku.

   Zvijezda i mlađa simboli su starih slavenskih predkršćanskih božanstava ljepote i ljubavi - božice Lade, koja se prikazivala u narodu kao zvijezda i boga Lelja, prikazivanog u liku mladog mjeseca ili mlađka; zbog izuzetnog značaja ovih božanstava na svakodnevni život pretežno poljoprivrednog stanovništva sjećanje na njih sačuvalo se u predaji, umjetnosti i kulturi njihovih potomaka još dugi niz stoljeća nakon prihvaćanja kršćanstva; zbog istog su se razloga oni često koristili i u heraldici slavenskih naroda (Rusa, Čeha, Slovaka, Hrvata, i dr) - obiteljskoj, državnoj, komunalnoj - bilo kao osnovni grbovni simboli u štitu, ili samo kao detalji. Nalaze se i u najstarijim hrvatskim grbovima (i kao dio današnjeg grba Republike Hrvatske), a voditelji hrvatskog narodnog preporoda nazivali su ih leljiva i koristili kao "ilirski" (tj. hrvatski) grb.

   Modra boja štita u kombinaciji s bijelom/srebrnom utvrdom predstavlja kršćanski koloristički motiv uzačešća Djevice Marije te simbolizira sukob (ali istovremeno i sklad) božanskog i ljudskog, nebeskog i zemaljskog; plava boja štita u grbu grada Zagreba potpuno se uvriježila tek od XIX. st., dok se tijekom XVIII. st. češće koristio crveno-obojeni štit.