Koliko koštaju slike?

Nije direktno tema, procitajte....

Renoar kupljen za 7$ se vraća u muzej


Izvor: Tanjug
Slika "Bords de Seine" (Obale Sene), delo francuskog slikara impresionizma Ogista Renoara, koja je bila kupljena za sedam dolara na buvljoj pijaci u državi Virdžiniji, biće vraćena Muzeju umetnosti u Baltimoru iz kog je ukradena 1951. godine, odlučio je juče Američki federalni sud.


[You must be registered and logged in to see this image.]





Procenjeno na 100.000 dolara, malo ulje na platnu iz 1879. Renaor je naslikao za svoju ljubavnicu dok su bili u restoranu na obali Sene.

Nakon ekspertize i autentifikacije, slika koju je kupila Marsija Marta Fukua našla se
u središtu sudskog spora.

Kako prenosi Rojters, sudija Lioni Brinkema je procenila da se Fukua ne može smatrati
vlasnicom ukradenog dela i naredila da se slika vrati Baltimorskom muzeju.

Fukua je sliku kupila na buvljoj pijaci u Harpers Feriju, u Virdžiniji, jer joj se posebno
dopao okvir. Na savet majke, dala je sliku na ekspertizu aukcijskoj kući Potomak koja
je ustanovila da je reč o Renoarovom delu.

Sliku je 1926. godine u Parizu kupila američka porodica kolekcionara Mej. Pozajmljena
je 1937. Muzeju umetnosti u Baltimoru, odakle je 14 godina kasnije ukradena.

b92.net

Ovo je odsad najskuplja slika u povijesti


[You must be registered and logged in to see this image.]

PLATNO francuskog slikara Paula Gauguina s motivom dvije tahićanske djevojčice, nazvano Nafea Faa Ipoipo (Kad ćeš se vjenčati?), prodano je za 300 milijuna dolara čime je postalo najskuplje ikad prodano umjetničko djelo, prenosi BBC.

Platno je naslikano 1892. i bilo je vlasništvu švicarskog kolekcionara Rudolfa Staechelina te godinama izloženo u Kunstmuseumu u Baselu.

Prema nepotvrđenim informacijama slika je prodana katarskom muzeju. Dosadašnji rekord držala je Cezanneova slika "Igrači karata" prodana za 259 milijuna dolara 2011. godine, piše Telegraph.

[You must be registered and logged in to see this image.]

(Index.hr)

Igrači karata - Paula Cézannea

Ovu skupocenu  sliku , 'Igrače karata', naslikao je francuski 'mag' postimpresionizma Paul Cézanne. 'Igrači karata' niz su slika, ulja na platnu, a verzije se razlikuju po veličini i broju prikazanih igrača. Katarska kraljevska obitelj kupila je ovo remek-djelo za više od 250 milijuna dolara na privatnoj aukciji. Slika je prije toga pripadala grčkom magnatu brodske industrije Georgeu Embiricosu, koji ju je odlučio prodati , neposredno prije smrti.






Svih 5 verzija

Deset rekorda na aukcijama umetničkih dela u 2015.

Sajt Blouinartinfo.com koji se bavi svetom kulture i umetnosti objavio je listu 10 umetničkih dela
 koja su dostigla rekordne svote na aukcijama održanih proteklih 12 meseci.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ukupni obrt međunarodnih licitacija dostigla je u 2015. vrtoglavih 1,48 milijardi dolara, od kojih je veći deo ostvaren u Njujorku gde je dvema rivalskim aukcijskim kućama, Kristiju i Sotbiju, pripala organizacija 10 najznačajnijih prodaja.

Dobre rezultate beleže i drugi aukcijski centri poput Londona, Hong Konga i Los Anđelesa. Četrnaest slikara i vajara, svi listom "muškarci i belci", autori su 20 najskuplje prodatih dela. Na spisku nema nijedne žene.

Apsolutni aukcijski rekord drži slika "Žene iz Alžira" Pabla Pikasa iz 1955. koja je 11. maja ove godine u Njujorku prodata za 179,36 miliona dolara. Reč je o jednoj od varijacija istoimene serije od 15 platna koju je španski majstor naslikao u čast Anrija Matisa, koji je umro u novembru 1954.

Na drugom mestu našla se slika "Ležeći akt" Amedea Modiljanija koja je 9. novembra u njujorškom Kristiju dostigla cenu od 170,40 miliona dolara, što je najviši iznos za koji je ikada prodato delo ovog umetnika. Nakon devet minuta licitiranja, slika je pripala kineskom kolekcionaru koji se nadmetao putem telefona.

Treća pozicija pripala je skulpturi "Čovek koji pokazuje prstom", švajcarskog umetnika Alberta Đakometija, sa cenom od 141,28 miliona dolara, ostvarenom 11. maja, takođe, u Kristiju.

Četvrta je slika "Medicinska sestra" (Nurse) Roja Lihtenštajna koja je svega nekoliko minuta nakon Modiljanijevog akta prodata za 95,36 miliona dolara, a peta slika "Br. 10" Marka Rotka koja je dostigla 81,92 miliona dolara.

Ostalih pet mesta zauzimaju slika "Bez naslova" (Untitled) Saja Tvomblija (70,53 miliona dolara), Pikasov akt "La Gommeuse" (67,45), slika "L'Allée des Alyscamps" Vinsenta van Goga (66,33), slika "Vodeni ljiljani" Kloda Monea (54,01) i Van Gogov "Paysage sous un ciel mouvementé" (54,01) .

b92.net

Amedeo Modigliani- Liegender Akt- 1917.


[You must be registered and logged in to see this image.]



Giacommeti - Covek koji pokazuje prstom

[You must be registered and logged in to see this image.]


Roja Lihtenštajna - Medicinska  sestra


[You must be registered and logged in to see this image.]




Mark Rothko - Br.1o

[You must be registered and logged in to see this image.]

Može se reći da nova era u prodaji slika po paprenim cenama počinje 1987. godine kada je Van Gogova "Vaza sa petnaest suncokreta" prodata za 24,75 miliona funti što je danas oko 82 miliona dolara; bila je to tri puta veća izdvojena suma nego najveća do tog trenutka...


Zbog svega toga je kritika savremene umetnosti kao neke niže forme u odnosu na visine koje su dosegli stari majstori – bespredmetna, kao i kritika na račun onih koji su spremni da iskeširaju dvesta miliona dolara da bi došli u posed neke slike.
Ako imaju taj novac, odakle vama pravo da im određujete kako će da ga troše? Da li bi vama bilo u redu da vas neko kritikuje zbog toga što ste kupili sladoled na ulici umesto da ste taj novac dali beskućniku? Pošto je odnos isti. Ako neko želi da bude u posedu umetničkog dela kojima će svakog bogovetnog dana najapati dušu, šta se to vas tiče?
Dela gorepomenutih starih majstora, pre svega dela nastala pre 1803. godine, obično se drže u muzejima, i najčešće nisu u slobodnoj prodaji. Recimo, Leonardova “Mona Liza” koja se čuva u Luvru 1962. je godine procenjena na 100 miliona dolara što bi, uzimajući u obzir inflaciju, danas bilo 780 miliona; ali, nikada se nije našla na aukciji (i nadajmo se da nikada ni neće).


Može se reći da nova era u prodaji slika po paprenim cenama počinje 1987. godine kada je Van Gogova “Vaza sa petnaest suncokreta” prodata za 24,75 miliona funti što je danas oko 82 miliona dolara; bila je to tri puta veća izdvojena suma nego najveća do tog trenutka.
Shodno tome, pređimo odmah na stvar, uz jednu napomenu: slike su poređane na osnovu prilagođene cene u dolarima i u skladu sa inflacijom, odnosno po onome koliko danas vredi novac koji je za nju utrošen.

1. “Nafea Faa Ipoipo (Kada se udaješ?)”, Pol Gogen, 1892. godina. Cena: 300 miliona. Godina prodaje: 2015. Prodavac: Švajcarski magnat Rudolf Stajhelin. Kupac: Nepoznat, ali možda država Katar.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Nafea Faa Ipoipo ili Kada se udaješ, Pol Gogen, 1892. godina

2. “Kartaši”, Pol Sezan, 1892/3. godina. Cena: 272 miliona. Godina prodaje: 2011. Prodavac: Grčki brodovlasnik Jorgos Embirikos. Kupac: Država Katar.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Kartaši, Pol Sezan, 1892-3. godina

3. “Broj 6 (Ljubičasta, zelena, crvena), Mark Rotko, 1951. godina. Cena: 186 miliona. Godina prodaje: 2014. Prodavac: Francuski vinar Kristijan Muiks. Kupac: Ruski tajkun Dmitrij Ribolovljev.

Javno dostupna fotografija ovog umetničkog dela nažalost ne postoji. Možete je pogledati na ovom linku.

4. “Žene iz Alžira (Verzija O)”, Pablo Pikaso, 1955. godina. Cena: 179,4 miliona. Godina prodaje: 2015. Prodavac i kupac nepoznati.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Žene iz Alžira (Verzija O), Pablo Pikaso, 1955. godina

5. “Broj 5, 1948″, Džekson Polok, 1948. godina. Cena: 163,8 miliona. Godina prodaje: 2006. Prodavac: Američki magnat Dejvid Gefen. Kupac: Meksički investitor David Martinez Guzman.
Javno dostupna fotografija ovog umetničkog dela nažalost ne postoji. Možete je pogledati na ovom linku.

6. “Žena III”, Vilem de Kuning, 1953. godina. Cena: 160,9 miliona. Godina prodaje: 2006. Prodavac: Američki magnat Dejvid Gefen. Kupac: Američki biznismen Stiven Koen.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Žena III, Vilem de Kuning, 1953. godina

7. “Portret Adele Bloh-Bauer I”, Gustav Klimt, 1907. godina. Cena: 157,9 miliona. Godina prodaje: 2006. Prodavac: Amerikanka austro-jevrejskog porekla, sestričina žene sa pomenute slike, čija je porodica bila u vlasništvu nekoliko Klimtovih dela dok ih nacisti nisu oteli. Kupac: Američki biznismen Ronald Lauder za muzej “Neue Galerie New York” koji je sam osnovao.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Portret Adele Bloh-Bauer I, Gustav Klimt, 1907. godina.

8. “Le Rêve (San)”, Pablo Pikaso, 1932. godina. Cena: 156,9 miliona. Godina prodaje: 2013. Prodavac: Američki magnat Stiven Alan Vin. Kupac: Američki biznismen Stiven Koen.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Le Reve (San), Pablo Pikaso, 1932. godina

9. “Portret doktora Gašea”, Vinsent van Gog, 1890. godina. Cena: 148,9 miliona. Godina prodaje: 1990. Prodavac: Porodica Zigfrida Kramarskog, nemačko-američkog bankara. Kupac: Japanski poslovni čovek Saito Rjoei.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Portret doktora Gašea, Vinsent van Gog, 1890. godina

10. “Tri studije Lusijana Frojda”, Fransis Bejkon, 1969. godina. Cena: 144,2 miliona. Godina prodaje: 2013. Prodavac: Nepoznat. Kupac: Bivša supruga američkog magnata Stivena Alana Vina.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Tri studije Lusijana Frojda, Fransis Bejkon, 1969. godina

11. “Bal na Mulin de la Galete”, Pjer Ogist Renoar, 1876. godina. Cena: 141 milion. Godina prodaje: 1990. Prodavac: Američka filantropkinja i snaja Franklina Ruzvelta, Betsi Marija Kašing. Kupac: Japanski poslovni čovek Saito Rjoei.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Bal na Mulin de la Galete, Pjer Ogist Renoar, 1876. godina

12. “Dečak sa lulom”, Pablo Pikaso, 1905. godina. Cena: 130,1 milion. Godina prodaje: 2004. Prodavac: Fondacija “Grintri”. Kupac. Italijanska prehrambena korporacija “Barila Grupa”.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Dečak sa lulom, Pablo Pikaso, 1905. godina

13. “Salvator Mundi”, verovatno Leonardo da Vinči, između 1490-1519. godine. Cena: 129,1 milion. Godina prodaje: 2013. Prodavac: Izvesni Robert Sajmon. Kupac: Ruski tajkun Dmitrij Ribolovljev.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Salvator Mundi, verovatno Leonardo da Vinči, između 1490-1519. godine

14. “Krik”, Edvard Munk, 1895. godina, jedna od nekoliko verzija. Cena: 123,2 miliona. Godina prodaje: 2012. Prodavac: Norveški milijarder Peter Olsen. Kupac: Američki biznismen Leon Dejvid Blek.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Krik, Edvard Munk, 1895. godina.

(O. Š.)  Telegraf