Nije iznenađenje da je životinjski pogled na svet drugačiji od našeg, ali mi još uvek ne znamo šta tačno oni vide. Najnovija izložba Kraljevskog društva otkrila je slike koje pokazuju šta naši ljubimci i druge životinje vide kada gledaju u nas i jedni u druge.
Ova zanimljiva izložba otkriva poslednja istraživanja životinjskog vida koja prikazuju da mnoge životinje vide ultra-ljubičasto, ili bojama koje mi uopšte ne možemo da vidimo, što njihov svet čini potpuno drugačijim od našeg.
Tako na primer ptice vide ultra-ljubičasto, pa tako paun koji gleda svog potencijalnog partnera ne vidi prelepu dugu zelene i plave boje koju vidimo mi, već jaku ljubičastu boju.
Paun vidi jaku ljubičastu boju kada gleda svog partnera | Foto: Daily Mail
Kada bacite loptu svom psu, on zapravo uopšte ne vidi sve šarene boje na njoj, jer su životinje slepe za boje, pa se oslanjaju na svoja pojačana čula za miris kako bi je pronašli.
Iako mi to često ne vidimo, boje životinja su značajno evoluirale kroz vreme što im omogućava da međusobno komuniciraju, privuku partnere i izbegnu predatore.
Šarene boje na leptirovim krilima su dizajnirane da izbegnu predatore, ali ono što leptiri vide je sasvim drugačije.
Tako je, na primer, za ljude veverica jarko narandžaste boje, ali vevericama njihova vrsta izgleda mnogo jednoličnije. Njihova narandžasta boja je evolvirala da bi se stopila sa bojom opalog lišća.
Većina ljudi svesna je da psi vide svet drugačije, a najčešće se smatra kako su psi slepi na boje i vide samo skalu sivih tonova. Važno je znati koliko i kako vaš pas vidi kako bi razumeli kako da ga dresirate.
Suprotno popularnom mišljenju da su psi slepi na boje i da svet vide crno-belo i psi mogu da vide boje, ali u manjem rasponu od ljudi. Kod pasa se skala boja koju vide vrti oko krem, bele, plave, ljubičaste i sive. Ali vaš pas neće moći da odredi razliku između zelene i crvene igračke, ako je boja jedino što ih razlikuje.
Noćni vid kod pasa i njihova sposobnost da odrede razliku između oblika, prepreka i prostora puno je bolji nego kod ljudi. Oči psa imaju više senzora koji omogućavaju očima da bolje procesuiraju dostupno svetlo, odnosno povećavaju ga.
Psi su manje osetljivi na svetlost od ljudi i znatno lošije detektuju promene na svetlu. To znači da ljudi vide puno više promjena na svetlu od pasa, kao na primer senke.
Sva čula kod psa rade zajedno kako bi stvorila punu sliku sveta oko njih. Iako pseći vid nije tako dobar kao kod ljudi, njihov izvrstan njuh nadoknađuje taj nedostatak. Primarno čulo kod pasa je njuh koji im onda pomaže da sa drugim čulim stvore potpunu sliku sveta.
Psi puno lakše uoče pokret, čak i s veće udaljenosti. Kada se to spoji s dobrim noćnim vidom, jasno je zbog čega psi ponekad insistiraju da se nešto nalazi u mraku iako njihovi vlasnici ne vide ništa.
Pseće oči postavljene su malo više sa strane glave, što znači da psi imaju puno šire vidno polje. Psi vide radijus od 270 stepeni. Zbog toga pas može da uoči više stvari koje se događaju oko i iza njega ali, za razliku od ljudi, psi nemaju toliko razvijen osećaj dubine.
Psi nemaju oko za detalje i ne mogu da raspoznaju uzorke na predmetima pošto je oštrina vida kod pasa šest puta manja od one kod ljudi.
B92
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: Kako životinje vide svet oko sebe Sre 11 Sep - 18:17
Iako smo sa životinjama dobri drugari i međusobno se sprijateljimo “kao dva i dva”, neke razlike među nama se nikada neće prevazići. Osim što drugačije izgledamo i komuniciramo, nikada se nećemo usaglasiti oko zajedničkog “pogleda na svet”.
Neke stvari koje se nama dopadaju, njima su mrske. S druge strane, ono što je nama jednostavno, njima se čini kao najkomplikovanija stvar na svetu. Neke od sledećih fotografija pojasniće vam kako svet izgleda iz životinjske perspektive…
E, ovde se već slažemo. Ni mi ljudi, a mačke pogotovo, ne volimo ususivače. Nas asociraju na mukotrpno čišćenje stana, a macu na najstrašniju zver koja ispušta zvuke od kojih se nakostreši baš svaki brk!
Radite na kompjuteru dok ste na poslu. Kada se vratite kući sednete za računar kako biste pročitali nešto zanimljivo i opuštajuće (naravno, vezano za životinje...). Predveče proverite mail ili Facebook i komunicirate sa prijateljima. Toliko puta dnevno, u toliko različitih situacija koristite svoj laptop, svesni da živite u eri računara. Vaša mačka, u njemu vidi samo jedno! Toplo i udobno mesto na kome bi mogla da malo dremne!
Jedna od najvećih razlika, oko koje verovatno nikada nećemo uspeti da se usaglasimo definitivno je hrana!
To što se ponekad razlikujemo i nemamo baš uvek isti ukus za lepo, prijatno, strašno ili udobno, ne mora da znači da ne bi trebalo da negujemo svoja prijateljstva. Upoznajte međusobne razlike i budite tolerantni, a ljubav dođe sama od sebe...
zivotinje.
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: Kako životinje vide svet oko sebe Sre 11 Sep - 18:22
Prepoznaju li životinje svoj lik u ogledalu?
Oni koji ovo pitanje smatraju apsurdnim, nepotrebnim ili možda glupim, slobodno mogu da sednu i nauče nešto. Prvo, ni jedno pitanje nije glupo, a drugo, u krugovima psihologa, ogledalo testovi smatraju se izuzetno bitnim znakom normalnog kognitivnog razvoja, kako dece tako i životinja.
Smatra se da kod ljudi prođe dobrih 18 meseci, dok konačno ne prepoznaju svoj lik u ogledalu. Među životinjama ovako stoje stvari. Stručnjaci su do sada izveli zaključak da samo viši primati, delfini, slonovi, kitovi i evropski magpi vide sebe kao i mi.
- Ovo je dokaz da su životinje dovoljno inteligentne da koriste znakove oko sebe . Kada mlada mačka ili pas prvi put ugleda svoju sliku u ogledalu , često reaguje kao da vidi drugu životinju. Nakon iznenađenja, prelazi na test njuškanja, gde ne uspeva da oseti svoj, ali ni miris druge životinje. Jedni će pipkati I gurkati ogledalo, drugi će se ljutiti I razgovarati, ali će odustati I skloniti se. Vremenom povezaće svoje prisustvo, ponavljanje pokreta i nedostatak mirisa i to je to - objašnjavaju stručnjaci.
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: Kako životinje vide svet oko sebe Pet 13 Sep - 11:31
Često se pitamo vide li ljubimci boju naše odjeće, razlikuju li žutu od zelene posudice za hranu ili im je jednostavno sve crno-bijelo?
Oštrina vida je sposobnost oka da jasno raspoznaje predmete blizu i daleko. Ona u pasa čini 20 – 40% oštrine vida čovjeka.
Psi i mačke vide binokularno što znači da se prilikom gledanja služe sa oba oka istovremeno. Vidno polje je područje koje možemo obuhvatiti pogledom ako gledamo u jednom smjeru. Psi imaju smještene oči lateralno i njihovo vidno polje je 240°, u mačaka 200°, dok je u ljudi 180°.
Do nedavno se vjerovalo, što smo svi mislili za svoje ljubimce, da psi i mačke vide samo crno-bijelo, no najnovija istraživanja pokazuju da životinje ipak vide neke boje. Ipak, smo oni najbolje znaju koje boje i kako vide.
Testovi ponašanja pasa pokazali su da lako razlikuju crvenu od plave boje, ali ih zbunjuje razlika zelene od crvene boje. Životinje prepoznaju objekte oslanjajući se na kontrast i pokrete. Psi i mačke puno su osjetljiviji na jačinu svjetlosti nego ljudi, jer imaju poseban sloj žilnice koji reflektira odnosno odbija zrake svjetlosti.
Najbolju dubinu zapažanja pas ima kada gleda ravno ispred sebe no pod nekim kutevima im nos zaklanja pogled. Polje preklapanja je neophodno grabežljivcima kao sredstvo opstanka jer im pomaže u skakanju, hvatanju i mnogim drugim aktivnostima.
Ljudi su puno ovisniji o vidu nego psi. Slijepi psi u većini slučajeva vode jednako sretan život kao i prije slijepoće. Svejedno, vlasnik im je tada i više nego potreban.
U mrežnici oka nalaze se 2 vrste stanica osjetljive na svijetlo – štapići i čunjevi. Kod pasa se u mrežnici nalazi veći broj štapića pa oni vide bolje u mraku, te bolje uočavaju predmete u kretanju. No, u mrežnici psećeg oka nalazi se 10 puta manje štapića nego u ljudskom oku, pa iz tog razloga psi ne vide boje kao što ih ljudi vide.
Psi mogu vidjeti 2 boje – plavo-ljubičastu i žutu te mogu razlikovati nijanse sive boje, no ne mogu razlikovati između zelene, žute, narančaste i crvene boje. Također vrlo teško razlikuju zelene od sivih nijansi.
On omogućava životinjama dobar vid u mraku. Efekt zrcala vidi se kao fluorescentni odsjaj. Sve navedene funkcije oka moraju biti razrađene u mozgu da bi se stvorila pravilna slika. Psi moraju biti od predmeta udaljeni 6 metara da bi ga prepoznali i vidjeli jednako dobro kao ljudi na udaljenosti od 22 metra. Neke pasmine imaju nešto precizniji vid, kao na primjer labradori. A što je s mačkama?
Mogu li mačke razabrati boje? Mogu, ali slabo. Još u prvoj polovini 20. stoljeća znanstvenici su bili uvjereni da su mačke potpuno slijepe na boje. Jedan od njih je napisao ”I po danu i po noći, sve mačke vide sivo.“
Posluživši se rafiniranijim metodama najnovija su istraživanja dokazala da mačke mogu razlikovati crvenu i zelenu boju, crvenu i sivu, zelenu i plavu, zelenu i sivu, plavu i sivu, te žutu i sivu boju.
Još se uvijek ne zna da li mogu razlikovati i druge parove boja. Znanstvenici se oko toga još uvijek prepiru. Jedni tvrde da mačke mogu uočiti razliku između crvene i žute, a drugi im to osporavaju.
Kako god, vide po noći što im je posebno bitno ali i drago. Iako svaki vlasnik za svog ljubimca ima drugu teoriju njegovog vida, najbitnije je da su sretni i da im boje i dalje nisu osobito bitne, već dobar vlasnik i njegova briga.
Ines Marinac
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: Kako životinje vide svet oko sebe Pet 13 Sep - 11:35
Nakon izlaska kičmenjaka iz vode prije otprilike 300 milijuna godina, evolucija je dovela do okoliša nastanjenog sa sve više velikih biljoždera i grabežljivaca. Međutim, u takvoj bogatoj ekološkoj niši mogli su preživjeti samo oni koji su se najuspješnije prilagodili, odnosno oni koji su bili sposobni naći hranu i izbjegavati grabežljivce tijekom noći. Iako su sisavci evoluirali još prije otprilike 200 milijuna godina, većina njih funkcionirala je primarno noću, sve do smrti njihovih velikih predatora, dinosaura, koja se dogodila prije otprilike 65 milijuna godina. Poslije tog događaja, nove ekološke niše postale su im dostupne tijekom dana. Nova, moderna verzija evoluirala je iz starih noćnih i dnevnih sisavaca.
Kako bi preživjele tijekom noći, ove životinje morale su u mraku pronaći hranu. Neke od njih razvile su napredan osjet mirisa ili specijalizirane sposobnosti sluha, kao što je eholokacija. Ostale su prošle kroz prilagodbu očiju kako bi stekle poboljšan noćni vid.
Velike oči
Najuočljivije svojstvo noćnih životinja je veličina njihovih očiju. Velike oči sa širokim zjenicama, velike leće i povećana retinalna površina imaju veću mogućnost prikupljanja svjetlosti u okolini. Naprimjer, oči sove prekrivaju više od polovice njezine glave. Slično tome, neke vrste razvile su oči u obliku cijevi, kako bi se povećala njihova veličina. Povećavanje očiju na ovaj način dovelo je do njihovog čvršćeg smještaja unutar lubanje. Zbog toga mnoge noćne životinje ne mogu pomicati svoje oči, pa su umjesto toga razvile vrat s izvanrednim sposobnostima rotacije. Sove, naprimjer, mogu rotirati svoj vrat za 270°.
Neke životinje koje funkcioniraju tijekom noći kroz evoluciju su stekle leće u obliku sfera i proširene rožnice, kako bi nadomjestile smanjenu sposobnost pokretanja očiju. Leća u obliku sfere prikuplja svjetlost bez obzira na njezin smjer i stvara jednako jasnu sliku. U kombinaciji s proširenom rožnicom, ovakve oči učinkovito povećavaju vidno polje životinje dopuštajući glavi i očima da ostanu nepomični.
Velika količina štapića
Mrežnica noćnih životinja gotovo je u potpunosti sastavljena od štapića, vidnih stanica koje su odgovorne za detekciju svjetla. Drugog tipa stanica, čunjića, u mrežnicama tih životinjama uopće nema, ili ih ima vrlo malo, zbog čega ove životinje zapravo ne razlikuju boje. Fotosenzitivni pigment unutar štapića, rodopsin, posebno je osjetljiv na niske razine svjetlosti. Za vrijeme dana rodopsin se raspadne, pa je neučinkovit za vid u boji. No, tijekom noći, rodopsin se u očima noćnih životinja stvara brže nego što se raspada, zbog čega je prag svjetlosti, potreban da bi stimulirao vid, uvelike smanjen.
No, unatoč tome što su njihove oči posebno osjetljive na svjetlost, zbog malog broja čunjića noćne životinje imaju znatno lošiju oštrinu vida, zbog čega se moraju snalaziti s mutnim, nefokusiranim slikama. Samo bi dodatno povećanje njihovih očiju i posljedično retinalne slike dovelo do malo veće rezolucije tih slika.
Zrcala povećavaju intenzitet
Ako u mračnoj noći usmjerite jaku svjetlost prema svojoj mački ili psu, vidjet ćete da njihove oči na neki misteriozan način svijetle u mraku. Ova pojava zove se tapetum lucidum (lat. svijetla zavjesa) i predstavlja adaptaciju na gledanje u mraku. To je debela reflektivna membrana, široka 15 stanica, koja se nalazi izravno ispod mrežnice. Ona u sekundi skuplja i ponovno emitira svjetlost natrag na mrežnicu, davajući štapićima priliku da ponovno upijaju svjetlost, čime maksimiziraju količinu informacija koje mogu dobiti u mraku. Kako je svjetlost reflektirana s te membrane, čini se da oči tih životinja svijetle.
Dakle, iako noćne životinje vide uglavnom grube oblike i obrise bez boja, povećavajući osjetljivost svojih očiju pomoću navedenih adaptacija omogućajavaju lov, hranjenje i preživljavanje tijekom noći.
Dnevna svjetlost
Većina noćnih životinja u velikoj je mjeri neaktivna tijekom dana, kako bi se izbjeglo preveliko podraživanje njihovih osjetljivih očiju. Noćne životinje imaju posebne zjenice koje zatvaraju prolaz jakoj dnevnoj svjetlosti.
Zjenice su obično kružnog oblika, zbog toga što je to najučinkovitiji oblik za propuštanje svjetlosti u oko. Za vrijeme mraka, noćne životinje šire svoje zjenice kako bi bolje vidjele.
No za vrijeme dana, kružni oblik zjenice neučinkovit je u blokiranju dnevne svjetlosti, zbog čega su se kroz evoluciju razvili različiti drugi, učinkovitiji oblici zjenica, kao što je vertikalni prorez. Zjenica ovakvog oblika propušta samo uski snop svjetlosti, a vertikalni položaj je također koristan, jer, kako životinja polako zatvara svoje kapke, postupno smanjuje količinu svjetlosti koja ulazi u njezine oči. Možda najzanimljivija zjenica je ona gecko guštera, koja ima oblik vertikalnog proreza sa zarezima, pa kad je zjenica u potpunosti zatvorena, male rupice propuštaju svjetlost stvarajući tako oštre preklapajuće slike.
Izvor:geek.
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
Sre 11 Sep - 18:09
