Zlostavljači životinja i zakon

Filmovi zlostavljanja životinja su u SAD-u zaštićeni 1. amandmanom

[You must be registered and logged in to see this image.]

Američki okružni sudac, Simeon Thimoty Lake, savezni sudac u Teksasu, proglasio je snuff filmove, koji prikazuju mučenje i ubijanje životinja, zaštićenima Prvim amandmanom. Ova je presuda zapanjila ljubitelje životinja diljem Amerike, jer se njome omogućuje snimanje zlostavljanja i mučenja, koja bi se inače smatrala kaznenim djelom.

Upozoravamo čitatelje da tekst sadrži uznemirujući opis zlostavljanja.

Kako prenosi Examiner, Sudac Lake je odbio nekoliko optužbi protiv Ashley Nicole Richards i Brenta Justice, houstonskog para uhićenog u kolovozu 2012. nakon što su optuženi za stvaranje brojnih animalnih snuff filmova. Snuff filmovi su oni u kojima je dokumentirano nečije zlostavljanje čiji je rezultat smrt.

Richards i Justice su optuženi za stvaranje više snuff filmova u kojima su štenci, mačići, miševi, zečevi pa čak i kokoši bili izloženi brutalnom mučenju, a izjavili su da su ih radili prema narudžbama svojih “kupaca”. Philly.com prenosi da su prema sudskim dokumentima Richards (22) i Justice (51) video uratke radili između veljače 2010. i kolovoza 2012..

[You must be registered and logged in to see this image.]

Brent Justice i Ashley Nicole Richards, optuženici koji su prvostupanjskom presudom oslobođeni od nekih optužbi za snimanje zlostavljanja životinja.

Jedan od filmova prikazuje mučenje šteneta pit bulla koji je ranjavan mesarskim nožem da bi mu na kraju odrubili glavu. U drugom filmu, mačiću su drobljene oči petama štikli.

Zbog nasilja nad životinjama i kršenja zakona, ovaj par je bio suočen s kaznom do 45 godina zatvora za svakoga te novčanom kaznom u iznosu do 1,75 milijuna dolara.

Unatoč prirodi ovakvih filmova koji eksplicitno prikazuju nasilje, sudac Lake je objavio:

“Radnje prikazane u animalnim snuff filmovima su uznemirujuće i stravične, no to se još uvijek smatra zaštićenim govorom.”

Houstonski par je bio prvi koji se progoni po statutu iz 2010. a koji zabranjuje:

“Bilo koju fotografiju, film, video ili digitalni snimak ili elektroničku sliku koji: (1) prikazuju stvarno postupanje u kojem se jedan ili više ne-ljudskih sisavaca, ptica, gmazova ili vodozemaca namjerno drobe, pale, utapljaju, guše, nabadaju ili na neki drugi način podvrgavaju teškim tjelesnim ozljedama, i (2) su neprimjerene “

Care2 prenosi da je ovaj statut donesen na temelju zaključka Kongresa da su “ozbiljna kaznena djela ekstremne okrutnosti nad životinjama sastavni dio stvaranja, prodaje, distribucije, oglašavanja, marketinga i razmjena životinja animalnih snuff video uradaka.”

Sudac je ustvrdio da je ovaj statut previše širok i shodno tome i neustavan. Presudio je da umanjuje slobodu govora koju osigurava Prvi amandman. Taj statut bi mogao zabraniti i aktivnosti koje nisu kvalificirane kao okrutnost nad životinjama – poput humanog klanja ukradene krave.

Stoga se da zaključiti, prema presudi ovog suca da je snimanje i izlaganje životinja mučenju i smrti zakonom zaštićena aktivnost u SAD-u. Srećom, ova apsurdna presuda nije i konačna, jer ju može osporiti i Drugostupanjski kao i Vrhovni sud.

Teško je ovo čitati, teško je pisati a najteže je uspjeti zamisliti da se ovakve okrutnosti nad životinjama događaju, a apsurdno je da će se pronaći nekakva “rupa” u zakonu da takva zlodjela prođu nekažnjeno. No u svijetu u kojem živimo, u vladavini psihopata – patokraciji, ništa nije čudno. Individue i grupe psihopatskih osobina su sposobne zlostavljati i ubijati i djecu, a kamoli ne i životinje. Postoje zakoni koji bi mogli sankcioniranjem zlostavljanja djelovati preventivno, no očito je da je zakonodavni sustav manjkav, jer je sve više kriminala, ubijanja, zlostavljanja, zloupotrebe, omalovažavanja i izrabljivanja. Ako se upitamo što je s našim moralnim vrijednostima i kako je moguće da se sve ovo događa i to u sve većem obimu, podsjetimo se da ovim svijetom vlada samo novac, profit je jedino mjerilo vrijednosti jer dokle god postoji patokracija, ljudi će manipulirano NE razmišljati o vrednovanju svog i tuđeg života, bio on životinjski ili ljudski.


matrixworld.

VISINA KAZNI

SVAKI vid lišavanja života ili zlostavljanje životinja na javnom mestu, a da nije u pitanju lov ili humana eutanazija, kako zbog teškog stanja životinje ili moguće opasnosti od prenošenja neke zaraze, Zakon o dobrobiti životinja predviđa kaznu od 100.000 do 1.000.000 dinara za pravna, a za fizička lica od pet do 50.000 dinara.

DUPLI CEH ZA NEPRUŽANjE POMOĆI

POČINIOCU krivičnog dela protiv dobrobiti životinje može se pridodati kazna ukoliko životinji, koju je povredio, ne pruži pomoć ili ne obezbedi prvu pomoć od strane stručnog lica. Ovakav prekršaj može uvećati kaznu na duplo veći iznos koju snosi krivac.

[You must be registered and logged in to see this image.]

IAKO je uvek bilo reči o tome kako je vlasnik uvek odgovoran za bilo koju štetu koju načini njegov ljubimac, zaboravlja se da je isto tako kažnjivo ukoliko neko ugrozi njegovog mezimca, naročito kada se prekršaj završi sa fatalnim ishodom.

Mnogobrojni novinski članci svedoče o dejstvu Zakona o dobrobiti životinja, po kojima je sankcionisano svako namerno ili slučajno zlostavljanje ili nehumano lišavanje života svih pripadnika ovog sveta.

Prva osuda na zatvorsko izdržavanje kazne od tri meseca zabeležna je pre šest godina, kada je čovek upucao komšijskog psa, a zatim je beživotno telo vezao za automobil i vukao ga duž seoskog puta.

„Skupo“ je prošao i Lozničanin, koji je upucao rasnog lovačkog psa svog suseda, pošto mu je četvronožac zaklao jagnje.
Naime, njemu je stigla presuda da mora da plati komšiji odštetu u visini od 99.000 dinara, što je čak umanjena suma, s obzirom da je ljubimac bio van domašaja vlasnika i bez povoca na tuđem imanju.

U gradu su češći slučajevi kada ljubimac nastrada u saobraćajnoj nezgodi, a tada se „pod lupu“ istrage stavlja i da li je i vlasnik ispoštovao sve svoje obaveze. Pas u tom slučaju mora biti na povocu ako se nalazi na javnoj površini gde je dozvoljen pristup životinjama i u blizini svog vlasnika. Ukoliko je nešto od pravila zanemareno, vlasnik može i sam da dobije prekršajnu prijavu. Teško je dokazati u okolnostima kada se pas našao nevezan na ulici, a da sam nije podleteo pod automobil.

- Desilo se nedavno da je čovek držao svog psa na povocu kada je niotkuda na trotoar iskočio automobil pravo na ljubimca i usmrtio ga na licu mesta. Vozač je, pored saobraćajnog prekršaja, morao da snosi i troškove odštete prema vlasniku zbog gubitka njegovog ljubimca - kaže nam doktor veterine Darko Drobnjak.

U takvim slučajevima, obavezan je zapisnik policije, kao i veštačenje kinologa koji na osnovu pedigrea psa utvrđuje visinu sume koja mora biti isplaćena vlasniku, po završetku parnice.

- Uzima se u obzir da li je pas rasan, broj titula na izložbama, kao i vrednost njegovih potomaka ukoliko je ženka ili parenja u slučaju mužjaka - dodaje dr Drobnjak.

Nažalost, u slučaju nedavno stradale pudle na Adi Ciganliji, osnova za tužbu nema, jer su sva javna kupališta sa zabranom pristupa za sve kućne ljubimce.

novosti.

Osuđen nakon što je mačku ubacio u mašinu

[You must be registered and logged in to see this image.]

23-godišnji Alen Staughton iz Engleske, osuđen je na 56 dana zatvora, nakon što je svoju mačku ubacio u mašinu za sušenje veša! Osim zatvorske kazne, Alenu je zabranjeno držanje kućnih ljubimaca, do kraja života.

Alen je izjavio da je mačku ubacio u mašinu, zato što mu je bilo smešno, a nakon 12 sekundi tumbanja u mašini, zaustavio je mašinu i izvadio mačku. Ceo ovaj događaj, Alen je snimio svojim telefonom i snimak postavio na Jutjub.

Mačka je odnešena na veterinarski pregled i osim traume koju je doživela, zadobila je povredu jezika i zuba. Alen je na sudu rekao da je mačka pripadala njegovoj bivšoj devojci, sa kojom je bio u vezi više od 4 godine i da nakon njihovog raskida, pati od poremećaja nedostatka pažnje. On je priznao da je životinji naneo nepotreban bol i patnju.

Šta učiniti ako ste svedok zlostavljanja životinje?

Nažalost, većina je nekada prisustvovala mučenju, zlostavljanji ili u krajnjem slučaju ubijanju životinje. U tom trenutku veliki broj ljudi okrene glavu na drugu stranu. Međutim, na svu sreću, ima i onih koji požele da počinilac zločina dobije oni što je zalužio – odgovarajući novčanu ili zatvorsku kaznu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sa “Pravnicima za životinje”, grupom advokata iz Novog Sada koja zastupa interese životinja pred zakonom, razgovarali smo o tome šta bi građani u tom trenutku trebalo da preduzmu.

Prvo treba povređenu životinju odvesti kod veterinara, sakupiti sve dokaze do kojih može da se dođe (predmet kojim je životinja zlostavljana, fotografije, snimci, izjave svedoka, medicinska dokumentacija o povredama ili obdukcioni nalaz) i podneti krivičnu prijavu neposredno javnom tužiocu, sa tačnim opisom događaja i navođenjem dokaza. Odmah pozovite policiju , a oni će obezbediti dokaze i ako postoji osnovana sumnja podneti krivičnu prijavu javnom tužiocu.

Pored toga, što je ubistvo i zlostavljanje životinje krivično delo, i Zakon o dobrobiti životinja predviđa da je zabranjeno ubijanje, zlostavljanje i napuštanje životinja, a povreda ovog zakona se prijavljuje nadležnoj veterinarskoj inspekciji.

Po članu 3. Zakona o dobrobiti životinja to je i dužnost svakog građanina, da spreči i prijavi ministarstvu nadležnom za poslove veterinarstva ili ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove, sve oblike zlostavljanja životinja i ugrožavanja njihovog života, zdravlja i dobrobiti.

Paralelno se može prijaviti ubistvo i zlostavljanje kao krivično delo, ali i veterinarskoj inspekciji, kao kršenje Zakona o dobrobiti životinja.

Pitali smo ”Pravnike za životinje” kome treba podneti krivičnu prijavu?

-Krivično delo Ubistvo i zlostavljanje životinje se goni po službenoj dužnosti. Za krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti ovlašćeni tužilac je javni tužilac. Krivična prijava se podnosi nadležnom javnom tužiocu, pismeno, usmeno ili drugim sredstvom. Ako je krivična prijava podnesena policiji, nenadležnom javnom tužiocu ili sudu, oni će prijavu primiti i odmah dostaviti nadležnom javnom tužiocu. Znači pored toga, što se krivična prijava podnosi (pismeno/usmeno) nadležnom javnom tužiocu, može se i prijaviti policiji koja treba ukoliko postoji osnovana sumnja da prijavu prosledi nadležnom javnom tužiocu.

Da li je neophodno priložiti i dokaze da je delo izvršeno?

-Ne samo građani nego i državni i drugi organi, kao i pravna lica, prijavljuju krivična dela za koja se goni po službenoj dužnosti, o kojima su obaveštena ili za njih saznaju na drugi način, pod uslovima predviđenim zakonom ili drugim propisom. Podnosilac krivične prijave navešće dokaze koji su mu poznati i preduzeće mere da bi se sačuvali tragovi krivičnog dela, predmeti na kojima je ili pomoću kojih je učinjeno krivično delo i drugi dokazi.

Kako izgleda dalji postupak?

-Ukoliko javni tužilac utvrdi da je krivična prijava osnovana, pokrenuće krivični postupak. A ukoliko javni tužilac odustane od optužbe, na njegovo mesto može stupiti oštećeni kao tužilac. Da li će neko biti osuđen ili oslobođen optužbe da je izvršio krivično delo za koje je optužen od strane nadležnog tužioca zavisi suštinski od ocene dokaza koju vrši nadležni sud, na osnovu savesne ocene svakog dokaza pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima, te je navođenje dokaza veoma bitno.

Izvor: Životinje.rs

Zbog afrodizijaka tamane nosoroge

Od roga nosoroga pravi se prah za koji mnogi veruju da ima afrodizijačko dejstvo. Lovokradice u Južnoj Africi zbog toga su se nameračile na te životinje i od januara ubili gotovo 700 grla!

Od januara, u Južnoj Africi je ubijeno 688 nosoroga, 20 više nego prethodne godine, saopštilo je tamošnje Ministarstvo ekologije povodom svetskog dana zaštite te životinje.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Broj ubijenih nosoroga stalno raste, a najugroženije područje je poznati nacionalni park Kruger na granici s Mozambikom.

Lovokradice od roga te životinje prave prah koji švercuju pretežno u Aziju. Taj prah se prodaje po visokim cenama, mahom kao afrodizijak.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Rog nosoroga ima sastojak kerotin kao ljudski nokti, a koristi se već dugo u tradicionalnoj medicini.

Ministarka ekologije Južne Afrike Edna Moleva u nedelju je učestvovala na paradi za zaštitu nosoroga.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ulicama Pretorije šetalo se s maskama nosoroga i transprentima na kojima je pisalo „Zaštitimo nosoroge“.

U Južnoj Africi živi oko 80 odsto ukupne populacije tih životinja u svetu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Lovokradice i krijumčari nemaju milosti: zaplenjena koža, slonovača, rogovi...

Rts.