Alzheimerova bolest
Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.
To je najčešći tip ireverzibilne i napredujuće degenerativne bolesti mozga, odnosno stanica moždane kore i okolnih struktura, prvenstveno hipokampalne regije. U podlozi je stvaranje senilnih plakova i neurofibrilarna degeneracija. U kasnijem tijeku dolazi do niza biokemijskih poremećaja koji uzrokuju psihičke simptome te promjene u živčanim stanicama koje dovode do njihova odumiranja.
Prisutna je od 1-3% do čak 11% svjetske populacije u dobi iznad 70 godina prema nekim statistikama. Bolest se najčešće javlja u 5. i 6. desetljeću života i ima progredijentan tijek, a u otprilike slijedećih pet godina po prvim simptomima dolazi do teške demencije. Od postavljana dijagnoze bolesti bolesnici prosječno žive 5-7 godina.
Etiologija Alzheimerove bolesti
Iako je uzrok bolesti nepoznat, postoji više teorija nastanka. Najčešće se govori o genetskom porijeklu. Poznato je, naime da potomci oboljelih imaju i do deset puta veće šanse za obolijevanje od Alzheimerove bolesti od prosječne populacije. Bolesnici sa Downovim sindromom (trisomija 21 kromosoma) imaju iste patološke promjene u mozgu u određenoj životnoj dobi, pa se danas često upravo mutacija na 21 kromosomu optužuje za pojačanu proizvodnju amiloida koji se nalazi u moždanim stanicama (u obliku plakova) oboljelih i nastanak Alzheimerove bolesti.
Postoje teorije da je u podlozi Alzheimerove demencije moždani deficit acetilholina i poremećaj acetilholinskog metabolizma.
Demenciju uzrokuju mnoga stanja, neka od njih su prolazna, neka nisu. Neka od tih stanja mogu se liječiti.
Prolazna stanja uzrokovana su dehidracijom, vrućicom zbog infektivnih bolesti, manjkom vitamina, nedostatnom ili nekvalitetnom prehranom, reakcijama na lijekove, problemima sa štitnjačom ili manjim ozljedama glave. Ova medicinska stanja mogu biti ozbiljna i treba ih liječiti što prije. Ponekad starije osobe imaju emocionalne probleme koji se mogu zamijeniti s demencijom. Osjećaj samoće, zabrinutosti ili dosade često se javlja u starijih osoba suočenih s mirovinom ili smrću bliske osobe, a prilagođavanje na ove promjene uzrokuje smetenost i zaboravljivost kod nekih osoba. Emocionalni problemi mogu se olakšati ukoliko postoji potpora od strane bliskih osoba ili profesionalna medicinska pomoć.
Klinička slika Alzheimerove bolesti
Nije lako prepoznati bolest u samom početku, budući je klinički početak navedenog psihičkog poremećaja najčešće postupan, neprimjetan, a simptomi se u početku mogu pripisati staračkoj zaboravljivosti. Stoga se mnogi stariji ljudi boje zaboravljivosti jer često misle da je to prvi znak Alzheimerove bolesti. U prošlosti je gubitak pamćenja, kao i zbunjenost, smatran normalnim dijelom starenja. Znanstvenici potvrđuju kako su i danas brojne starije osobe mentalno budne i svjesne, iako im treba više vremena da zapamte neke stvari. Mnogo je ljudi iskusilo rupe u pamćenju, neki od tih problema su ozbiljni, drugi nisu.
Osobe sa značajnim promjenama pamćenja (prvenstveno zapamćivanje novijih događaja), osobnosti i ponašanja mogu imati oblik bolesti mozga koji se naziva demencija, a Alzheimerova bolest je jedna od mnogih oblika demencija. Izraz demencija opisuje grupu zdravstvenih poremećaja koji su rezultat promjene rada mozga.
Demencija narušava sposobnost osobe da samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti. Prisutni su simptomi poput brzog zaboravljanja, teškoća u čitanju i pisanju, teškog pronalaženja riječi u govoru. Uskoro, bolesnici više nisu u mogućnosti uspješno obavljati svoju profesiju. Dolazi do promjena u ponašanju i karakteru, postaju škrtiji, tvrdoglavi, ali su emocije u ovoj fazi još dobro očuvane. Protekom vremena stanje postaje sve teže, dolazi do smanjenja orijentiranosti u vremenu i prostoru, iskrivljena im je percepcija okolnih događanja, imaju smetnje spavanja, manjak svake inicijative, sve su više nezainteresirani, potišteni, imaju strah, sve slabije razumijevaju govor. Govor im postaje siromašniji, da bi potom došao u fazu eholalije, tj. automatskog ponavljanja riječi u besmislenom nizu. Pojavljuju se stereotipni pokreti i tzv. primitivni refleksi, sposobnost svakodnevnog funkcioniranja je sve ograničenija, zapuštaju higijenske navike, postaju ovisni o drugima. Bolesnici obično postaju inkontinentni (ne kontroliraju stolicu i mokrenje), često lutaju, postaju smeteni, agitirani, naročito noću. Na kraju bolesnik postaje vezan uz krevet.
Početak bolesti, iako rijetko, može biti akutan i dramatičan. Svi simptomi bolesti javljaju se odjednom, neočekivano i naglo, najčešće istovremeno s nekom tjelesnom bolešću ili emocionalnim šokom. Bolesnik postaje smeten, dezorijentiran, psihomotorno uznemiren (rjeđe usporen), poremećene percepcije, mišljenja, emocije, ciklusa budnosti i spavanja. Navedeno stanje se naziva delirij i zahtijeva hitno i intenzivno bolničko liječenje.
Dijagnostika Alzheimerove bolesti
U postavljanju dijagnoze služimo se osim anamnestičkim podacima (u početku bolesti podatke o prisutnim tegobama možemo dobiti od samog bolesnika a kasnije od ukućana ili pratnje) neurološkim i psihološkim testovima (najpoznatiji test je MMS = tzv. mini mental score, odnosno test procjene mentalnog stanja – tablica 1.). Procjena mentalnog stanja pomaže preciznom opisu mentalne disfunkcije, a testiraju se slijedeće funkcije; pažnja, orijentacija, budnost, govor, razumijevanje, memorija, imenovanje, ponavljanje, čitanje, pisanje, računanje, diskriminacija desno-lijevo. Testom se boduje svaki odgovor, ukupno je moguće dobiti od 0-30 bodova, a rezultatom se procjenjuje težina demencije i moguće je praćenje progresije bolesti. Kompletna procjena gubitka pamćenja može uključivati prikupljanje informacija o prijašnjim bolestima, obiteljskim bolestima, lijekovima koje bolesnik uzima, informacije o prehrani. Dijagnozu potvrđujemo neuroradiološkim metodama; CT-om tj. kompjutoriziranom tomografijom mozga ili MRI magnetskom rezonancom mozga, na kojima je vidljiva jaka atrofija moždane kore difuzno i hipokampalne regije. Analizom likvora koja se iznimno radi može se ustanoviti povećanje proteinske komponente. U postavljanju dijagnoze može pomoći i EEG (elektroencefalografija) te PET (pozitronska emisiona tomografija).
Tablica 1. – test procjene mentalnog stanja (MMS)
1. Orijentacija (1 bod za svaki točan odgovor)
koliko je sati?
koji je datum?
koji je dan?
koji je mjesec?
koja je godina?
ukupno 5 bodova
Koji je naziv?:
- odjela
- bolnice
- okruga
- grada
- države
ukupno 5 bodova
2. Prepoznavanje
Imenovati tri predmeta koja se pokažu (npr. olovka, sat, ključ). Ocjena 1 do 3 boda ovisno o točnosti ponavljanja. Ponoviti nazive dok ih bolesnik ne ponovi točno, zbog kasnijeg utvrđivanja pamćenja. Ocjenjuje se samo prvi pokušaj.
ukupno 3 boda
3. Pozornost i računanje
Od bolesnika se traži da oduzima 7 od 100, te da od dobivenog rezultata ponovo oduzima 7, ukupno 5 puta do brojke 65. Svaki točan odgovor ocjenjuje se 1 bodom. Moguće je da se od bolesnika traži i da unatrag čita zamišljenu riječ od pet slova, npr. MOZAK - KAZOM , i za svako točno slovo ocjenjuje se 1 bod
ukupno 5 bodova
4. Pamćenje
Ponoviti ranije imenovana tri predmeta koja su korištena u ispitivanju prepoznavanja. Jedan bod za svaki točan odgovor.
ukupno 3 boda
5. Govor
jedan bod za točno imenovanje svakog od dva objekta (npr. čekić i stol)
ukupno 2 boda
jedan bod za točno ponavljanje, npr. “ne tako ili ako”
ukupno 1 bod
tri boda aku su točno izvedena tri stupnja zapovijedi, npr. “uzmite komad papira u desnu ruku, presavinite ga na polovicu i stavite na stol!”
ukupno 3 boda
jedan bod ako je točno izvedena pisana zapovijed: “Zatvorite oči!”
ukupno 1 bod
zatražiti bolesnika da napiše rečenicu. Ocjenjuje se 1 bodom ako rečenica ima značenje, glagol i subjekt.
ukupno 1 bod
vidnoprostorni test – tražiti bolesnika da prekopira jednostavan lik od dva križajuća pentagona (pokazano na slici).
ukupno 1 bod
----------------------------------------
Sveukupno 30 bodova
Za diferencijalnu dijagnozu, tj. procjenu da li se radi o demenciji Alzheimerovog tipa ili demenciji vaskularnog uzroka, klinički se koristi skala tj. ishemijska ocjena Hachinskoga prikazana na Tablici 2.
Tablica 2. – ishemijska ocjena ljestvica Hachinskoga
Pokazatelj .............................................................. Ocjena
nagao početak ............................................................. 2
stupnjevito pogoršanje ................................................ 1
promjenjiv tok .............................................................. 2
noćna smetenost ........................................................ 1
relativno sačuvana ličnost .......................................... 1
depresija ...................................................................... 1
tjelesne smetnje .......................................................... 1
emocionalna inkontinencija ......................................... 1
podaci o ili prisutna hipertenzija .................................. 1
podaci o prethodnom cerebrovaskularnom inzultu .... 2
znaci pridružene arterioskleroze ................................ 1
žarišni neurološki simptomi ........................................ 2
žarišni neurološki znaci ...............................................2 __________
najveća ocjena ......................................................... 18
najmanja ocjena multiinfarktne demencije ................ 7
najveća ocjena Alzheimerove demencije .................. 4 _____
Liječenje Alzheimerove bolesti
Djelotvornog liječenja nažalost nema, a metode kojima se danas borimo protiv Alzheimerove bolesti u najboljem slučaju usporavaju progresiju simptoma. Koriste se vitamini, cerebralni vazodilatatori, te lijekovi protiv motornog nemira, popravljanje raspoloženja, sedativi.
Kod nekih osoba u ranoj fazi Alzheimerove bolesti koriste se inhibitori acetilkolin esteraze tj. tvari koja služi prijenosu živčanog impulsa među moždanim stanicama) odgađa pogoršanje simptoma.
Čak i ako se dijagnosticira trajni i nepovratni oblik demencije, mnogo toga se još može učiniti u liječenju bolesnika i pomoći obitelji da se nosi s bolešću. Osoba s demencijom treba biti pod liječničkim nadzorom te su potrebni pregledi neurologa, psihijatra, obiteljskog liječnika, interniste i gerijatra. Liječnik može liječiti tjelesne bolesti, probleme ponašanja te odgovoriti na brojna pitanja obitelji i okoline.
Mnogi bolesnici zbog problema ponašanja i raspoloženja, uznemirenosti, depresije, tjeskobe nemira ili problema sa spavanjem trebaju lijekove koje treba pažljivo dozirati, čime se pomaže i bolesniku i obitelji.
Važna je i zdrava prehrana koja pomaže održavanju dobrog tjelesnog zdravlja, mada ne postoji posebna prehrana koja bi poboljšala tijek demencije.
Članovi obitelji oboljelima mogu olakšati život ukoliko im pomažu u održavanju svakodnevne rutine, tjelesne aktivnosti i društvenih kontakata. Dementne osobe treba informirati o njihovom stanju i detaljima života kao npr. koje je doba dana, sat, mjesto gdje žive, imena osoba sa kojima žive. Pomoć memoriji također pomaže, stoga mnoge obitelji imaju velike kalendare s upisanim planovima, važnim datumima, bilješkama o sigurnosnim mjerama i uputama za uporabu kućanskih aparata što se pokazalo korisnim. Savjetuje se da bolesnici kod sebe uvijek imaju identifikacijski papir sa adresom ili brojem telefona ili pak narukvicu ili lančić sa privjeskom sa ugraviranim takovim podacima.
Prevencija Alzheimerove bolesti
Znanstvenici rade na otkrivanju novih lijekova koji će usporiti, zaustaviti ili spriječiti nastajanje Alzheimerove bolesti. U međuvremenu, osobe bez demencije trebaju održavati svoju memoriju britkom (ispunjavanje križaljki, rješavanje rebusa, čitanje). Preporuka je razvijati interese i hobije te biti uključen u različite društvene aktivnosti koje stimuliraju duh i tijelo. "U zdravom tijelu, zdrav duh", stara je izreka. Preporuča se ograničena uporaba alkoholnih pića jer alkohol uništava moždane stanice. Mnogim osobama pomažu liste koje treba napraviti, zatim korištenje notesa, kalendara i malih papirića za podsjetnike.
Također mogu poboljšati pamćenje ukoliko nove stvari mentalno povezuju s već poznatim, kao što su poznata imena, pjesme ili stihovi. Preporuča se liječenje depresije straha ili tjeskobe lijekovima ili savjetom stručnjaka, budući navedene tegobe mogu osobu činiti zaboravnom. Važno je liječenje započeti odmah po prepoznavanju prvih znakova demencije, a ne ih tumačiti kao normalan tijek starenja.
Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., Dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., Dr. sc. Sandra Morović, dr. med.
Klinika za neurologiju KB "Sestre Milosrdnice" - Zagreb, Vinogradska 29
Uto 27 Mar - 1:32
