Životinje koje zamagljuju granice između polova

Sve ribe klovnovi su mužjaci na početku života, a kada ženke uginu, dominantni mužjaci pretvaraju se u ženke

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mijenja ponašanje:sipa

Neobični svijet prirode ne prestaje da iznenađuje svojom posebnošću i neobičnošću. Postoje vrste koje naučnici i dalje ne razumiju i o kojima još uvijek uče.

Još od antičke Grčke ljudi preko šekspirovskih drama do današnjice ljudi su skloni maskiranju u suprotan pol. Međutim, mi nismo jedini koji to čine. I u životinjskom svijetu mogu se pronaći primjeri promjene pola.

vijesti.me

Sipa

[You must be registered and logged in to see this image.]

I ljudska bića, u zavisnosti od toga u kakvom su društvu, mijenjaju svoje ponašanje. To se uočava i kod sipa, ali one idu još dalje od nas.

Jedna vrsta sipe bukvalno pokaže svoju drugu stranu prema tome u kakvom se okruženju nalazi, naročito ako je društvo mješovito. Studija sidnejskog Univerziteta Mekveri je utvrdila da mužjaci ove morske životinje mogu da se podijele u donjem dijelu, pa se čini da su sa jedne strane mužjaci, a sa druge ženke. Mužjak koji se nalazi između mužjaka i ženke pokazaće ženki svoj pravi pol kako bi flertovao sa njom, dok će mužjaku pokazati svoje “žensko lice“. Na taj način, drugi mužjak će ispred sebe videti dvije ženke i neće biti rival.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zmija podvezica

[You must be registered and logged in to see this image.]

Među svim pripremama za parenje koje se u životinjskom svijetu mogu vidjeti, jedno od onih koja najviše privlače pažnju jeste „zavođenje“ tzv. zmija podvezica.

U kanadskoj provinciji Manitobi, gdje živi najviše zmija ove vrste, mužjaci se iz zimskog sna bude sporo i nakon osam mjeseci. Iako su još uvijek pospani, oni su u pripravnosti kada je riječ o pronalasku partnerke. Neki od njih tada imitiraju ponašanje ženki.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Naučnici vjeruju da je ovakvo ponašanje mužjaka podstaknuto time što su ženske u prednosti po pitanju preživljavanja. Kada se ženka približi, odmah je okruže mužjaci koji se pretvaraju da su ženke, kako ne bi bili odbijeni. Ova grupa pomiješa se i formira „kuglu“, a na taj način se brani od predatora koji love pospane mužjake zmija.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tačkasta hijena

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nijesu samo mužjaci iz životinjskog svijeta skloni održavanju privida da su drugog pola. Ženke tačkastih hijena su dominantne, veće i agresivnije od mužjaka iste vrste.

Ali nije samo njihovo ponašanje muževnije. Klitoris ženke tačkaste hijene je toliko uvećan da često dobija oblik pseudo-penisa. Čak je sposoban i za erekciju, a ženka se pomoću ovog dijela organa pari, urinira i porađa se. Čak i pogled izbliza nije dovoljan da se uoči razlika između mužjaka i ženke.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Postoje teorije, ali nema precizno određenog razloga za ovakve fizičke manifestacije kod tačkaste hijene.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Afrička buba slepi miš

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ova buba sisa krv slijepih miševa, a ponekad ujeda i ljude. Ipak, to nije najzanimljivije u vezi s ovim insektima. Oni imaju strategiju kojom čuvaju svoju bezbjednost i seksualni identitet.

Kako bi se zaštitile, ženka je razvila paragenitalije – otvor koji podsjeća na lijevak i zavarava mužjaka, tako da ga navede da ubode dio prepun imunih ćelija. Nakon toga, i mužjaci su formirali sopstvenu verziju paragenitalija. Na taj način, ženke imitiraju mužjake, koji imitiraju ženke, dok te mjere da je često teško odrediti ko je kog pola. Ipak, one se i dalje razmnožavaju.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Riba klovn i riba papagaj

[You must be registered and logged in to see this image.]

Neke životinje ne mijenjaju pol samo prividno, već zaista pređu u drugi. Sve ribe klovnovi su mužjaci na početku života, a kada ženke uginu, dominantni mužjaci pretvaraju se u ženke, dok njegovo prethodno mjesto preuzima drugi mužjak.

[You must be registered and logged in to see this image.]

S druge strane, ribe papagaji imaju organe oba pola, odnosno spadaju u red protoginih hermafrodita, što znači da mogu da pređu iz ženskog u muški pol. Neke ženke u stanju su da postanu tzv. supermužjaci – veće od prosječnog mužjaka i živopisnih boja.

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Orada se, na primer, rađa kao mužjak, ali je genetski programirana da posle dve godine postane ženka. U to vreme teška je oko jednog kilograma, a količina jajašaca koja će da proizvede srazmerna je njenoj veličini.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Smeđa kernja se, naprotiv, rađa kao ženka, da bi posle pet ili šest godina počela da se pretvara u mužjaka. Istraživanja pokazuju da se kod većine jedinki polna transformacija završava oko dvanaeste godine života.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovo predstavlja određenu prednost i menja njihovu društvenu ulogu, jer krupan i snažan mužjak može efikasnije da odbrani ulaz u gnezdo nego sitnija i slabija ženka. Slično oradama ponašaju se i salpe, arbuni i ostrige koji se pretvaraju u ženke da bi proizvodili više jajašaca, dok lumbraci, crveni crnelji i murine, kao i kernje, prelaze u muški pol zbog odbrane teritorije i bolje dominacije nad svojim haremom. Čudni primeri Postoje i neobični primeri života u parovima, kao kod riba klovnova, kod kojih ženka posle smrti mužjaka zauzima njegovo mesto i traži sebi životnu saputnicu.

A ima i onih koji nekoliko puta u toku života prelaze iz jednog u drugi pol. Takav je slučaj sa malim glavočem, Trimma okinavae, koji je sposoban da se vrati u predpubertetsko doba, pošto je već proživeo fazu zrelosti, bilo kao mužjak, bilo kao ženka. Drugim rečima, ova ribica, kad god poželi, može da promeni pol. Prvo bude ženka, onda se preobrati u mužjaka, a kada se suoči sa nekom ribom većom od sebe, i ne pokušava da joj se suprotstavi, već se vrati slabijem polu i dozvoljava da joj se protivnik udvara.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pol može da se promeni i zbog promena temperature za vreme inkubacije, kao kod nekih gmizavaca. Zavisno od količine toplote kojoj su izložena jaja u gnezdu, mladunci kornjača ili krokodila mogu se roditi kao mužjaci ili kao ženke. Promena pola može nastati i zbog zagađenosti izazvane pesticidima, ženskim hormonima iz pilula za kontracepciju, živom, atracinom, raznim herbicidima, polihlorobifenilima i drugim otrovnim supstancama prisutnim u okolini.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Bilo da je reč o polarnim medvedima, žabama, aligatorima, galebovima, vidrama, kitovima ili orkama, ovome su najviše izloženi mužjaci. Sve više ovih životinja rađaju se kao hermafroditi, ili sa smanjenom sposobnošću oplodnje i manjim dimenzijama polnih organa. Poznat je i slučaj engleskih čvoraka koji su, hraneći se crvima zaraženim ženskim hormonima, počeli da pevaju mnogo višim glasom, sličnim sopranu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ginandromorf (Grčki: “gyne” žensko i “Andro” muško) je organizam koji u isto vrijeme sadrži muške i ženske osobine. Ponekad su u prirodi ovakve pojave neprimjetne, dok su ponekad i više nego očigledne, a ovo se posebno može primjetiti na leptirima koji poneak budu doslovno podijeljeni na pola – jedna polovica je muški rod, a druga ženski.

Ovo su neki od najfascinantnijih pimjera ginandromorfa:


5. Ginandromorfni Leptir

[You must be registered and logged in to see this image.]

Leptiri su najčešće uočeni ginandromorfi, zahvaljujući velikim i očiglednim razlikama u spolnom dimorfizmu – to jest, muški i ženski leptiri iste vrste mogu imati velike razlike u veličini i boji.

Budući da leptiri pokazuju svoje najsvjetlije boje na krilima, očiglednu asimetriju je gotovo nemoguće ne primjetiti. Jedino pitanje ostaje… šta drugi leptiri misle o kolegama/kolegicama ginandromorfima? Da li oni privlače mužjake ili ženke, ili jedno i drugo… ili nijedno?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ginandromorfni Jastog

[You must be registered and logged in to see this image.]

Prvi put spomenuti tek 1730. godine, ginandromorfni jastozi su izuzetno rijetka pojava, a pored toga, fizičke razlike nisu uvijek očigledne. Ipak, kada ovakva genetska mutacija desi sa jasnim fizičkim obilježjem, gotovo ju je nemoguće ignorisati – jer muška i ženska polovica poprime drastično različitu boju.

Ženski jastozi u prirodi proizvode jaja, bez obzira da li su se parili ili ne; ginandromorfni jastog je jednom bio uhvaćen u divljini, a nosio je pola od uobičajene količine jaja od kojih su se dva na kraju i izlegla – jedno je bilo muško, a druga je bila ženka.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ginandromorfna Kokoš

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ginandromorfizam je uočen kod ptica, ali ne i kod reptila i vodozemca – doduše, možda ih samo još nismo primjetili zbog činjenice da su muške i ženske ptice često različite, za razliku od na primjer žaba i zmija. Jedna od domaćih ptica koje pokazuju visok stepen spolnog dimorfizma je kokoš, a kod njih je ginandromorfizam do sad dokumentovan bezbroj puta.

Ginandromorfna kokoš izgleda asimetrično zbog različite strukture mišićne mase kod ženki i mužjaka. U većini slučajeva, ona će čak imati i različita stopala – jedno muško, a drugo žensko.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ginandromorfne Leptirice

[You must be registered and logged in to see this image.]

Leptirice (moljci) mogu biti ginandromorfni u istoj mjeri kao i leptiri, ali, s obzirom da su aktivni samo noću, poprilično ih je teško uočiti.

Ginandromorfne leptirice imaju dva velika problema: Prvi, uopšte nismo sigurni da one mogu normalno letjeti, zbog velike razlike u jednom muškom i drugom ženskom krilu, a gotovo sve i jedan primjer ovakve genetske mutacije zabilježen je kada su se izlegle u zatočeništvu. Drugi problem je (primjer: žuta leptirica na fotografiji iznad) taj što ginandromorfne leptirice imaju i muške i ženske spolne organe – ali ni jedni ni drugi ne funkcionišu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ginandromorfni Kardinal

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sjeverni kardinal je jedna od uobičajenih ptica Sjeverne Amerike. One pokazuju visok stepen spolnog dimorfizma – mužjaci i ženke su otprilike slične veličine, ali mužjaci su svijetlo crveni od kljuna do repa, dok ženke imaju mnogo više tamnijih i smeđkastih nijansi.

Ginandromorfni kardinali su očigledni, a iako su rijetki, ljudi sa hranilicama u svojim dvorištima mogu s vremena na vrijeme primjetiti ovakve ptice. Iako nisu jedine ptice koje mogu imati ovakve genetske mutacije, sjeverni kardinali su jedne od najistaknutijih.

[You must be registered and logged in to see this image.]

pixelizam