Kumato rajčica

Kumato je sorta rajčica vrste Lycopersi - con lycopersicum. Sije se u proljeće na dobro dreniranom tlu i sunčanom mjestu. Boja ploda varira od tamno smeđe do zlatno zelene. Plod je slatki uz uravnoteženu kiselost, ima intenzivan jedinstven i nevjerojatno ugodan okus, te sočnu i čvrstu teksturu. Podrijetlom je s Galapagos otoka, a uzgaja se dobro i na obalama Mediterana. Razvijena je križanjem divlje i domaće rajčice bez genetske modifikacije. Ne preporučuje se čuvati u hladnjaku zbog gubitka koncentracije fruktoze, a time i okusa. Koristi se u juhama, umacima i salatama. Vrlo je zdrava i preporučuje se česta potrošnja kao dio zdrave prehrane. Posebno je bogata kalijem, magnezijem, vitaminom A i C. Niske je energetske vrijednosti u kalorijama – u 150 g sadrži 31 kcal, nema kolesterola ni masti. Zbog znatna udjela kalija, rajčica je odličan diuretik jer ubrzava izlučivanje suvišne tekućine iz tijela. Likopen je prirodni antioksidans koji sudjeluje u prevenciji nekih karcinoma i kardiovaskularnih bolesti. Bolje se apsorbira jede li se s maslinovim uljem, a osobama osjetljiva želuca preporučuje se da je ipak ogule. Dobra je za anemične osobe jer potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca, kao i za dijabetičare jer u njih potiče rad gušterače. Sok od rajčice

Kumato plijeni pažnju svojom bojom i okusom. Zbog svoje otpornosti na prouzrokovače bolesti sve je interesantniji organskim proizvođačima. Odlikuje se sposobnošću dugog čuvanja.
Paradajz je biljna vrsta čiji plodovi nas oduševljavaju svojim oblikom, bojom i okusom. U moru raznih sorti pojavio se i crni paradajz Kumato. Ovaj paradajz postaje sve popularniji među proizvođačima i potrošačima.

Kumato nije GMO paradajz. To je paradajz koji se odlikuje visokim prinosom. Zbog ovih osobina Kumato je postao interesantan organskim proizvođačima.

Kumato je nastao kao rezultat dugogodišnjeg rada odgajivača ukrštanjem divljeg i domaćeg paradajz. Jedan od roditelja Kumata je divlji paradajz koji potiče sa Galapagosa, jestivih, sitnih, žuto-narandžastih plodova, odličnog okusa, visokog sadržaja šećera i beta-karotena.

Paradajz porijeklom sa Galapagosa, zbog izolovanosti, se odlikuje dobrom otpornošću prema prouzrokovačima biljnih bolesti, promjenjivim vremenskim prilikama, siromašnom zemljištu.

Specifičnosti kumata
Ovaj paradajz se odlikuje dobrom otpornišću prema bolestima koju je naslijedio od divljeg roditelja. Boja ploda Kumata se kreće od tamnosmeđe, skoro do potpuno crne i potiče od sadržaja antocijana. Antocijani pomažu imunom sistemu ljudskog organizma da se bore protiv infekcija, jačaju zidove krvnih sudove. Na obojenost ploda utiču mnogi faktori. Plodovi sadrže i veću količinu vitamina C, vitamin A, antioksidante, mineralne materije (posebno kalcijum, magnezijum), likopen. Plod Kumata se odlikuje sočnošću i čvrstinom. Veličina ploda je od 6 do 8cm, a masa ploda s ekreće od 80 do 120g. Postoje i sitniji varijeteti Kumata sa masom ploda od 30 do 50g.

U plodovima Kumata sadržaj fruktoze je veći nego u plodovima sorti sa crvenim ili narandžastim plodovima.

Biljka kumata je zelena i slična vegetativnoj masi klasično obojenih sorti paradajza.

Gajenje kumata
Gajenje paradajza Kumata se ne razlikuje od gajenja bilo koje druge sorte paradajza, ali se treba obratiti pažnja na ph reakciju zemlje i na ishranu. Od ph reakcije zemlje zavisi i obojenost plodova. Na kiselijim zemljištima plodovi će biti svijetliji, prljavo-roze obojeni. Na zemljištu sa uravnoteženom ph reakcijom boja je tamnija, skoro crna. Promjenom ph reakcije i ishranom biljke može se za nekoliko dana promijeniti boja ploda.

Za svoj rast i razvoj plodova Kumato koristi manje vode. Pri gajenju biljaka iz presadnica plodovi počinju da sazrijevaju u julu. Pojedinačne biljke Kumata dostignu visinu od 150cm.

Kumato u gastronomiji
Kumato se koristi kao i svaki drugi paradajz, ali se odlikuje fantastičnim voćnim okusom. Zbog sadržaja šećera odlično se slaže sa sirevima. Izuzetan je u salatama i veoma dekorativan. Može da se konzumira i kada nije potpuno zreo. Ukoliko plod ostavimo na sunčano mjesto plod će dobiti tamniju boju. Može se koristiti za pripremu raznih umaka, supa, variva, *****, sa mesom i povrćem. Plod tamnocrveno obojen je savršen za kuhanje, dok je plod sa braon nijansama odličan za salte i sirovu upotrebu.

Zbog visokog sadržaja šećera i slabe kisele reakcije Kumato kod osjetljivih ljudi neće izazvati bolove u stomaku.

Odlikuje se spsobnošću dugog čuvanja - long shelf life, zbog toga je veoma interesantan za prodavače. Kumato se odlično čuva na sobnoj temperaturi i može da ostane svjež i tokom 2 sedmice.

Foto: Pixabay.com

Neobični crni paradajz visokog prinosa. Ova sorta je sve interesantnija organskim proizvođačima
Paradajz je biljna vrsta čiji plodovi oduševljavaju svojim oblikom, bojom i ukusom. U moru raznih sorti pojavio se i crni paradajz, koji postaje sve popularniji među proizvođačima i potrošačima. Kumato nije GMO paradajz. On se odlikuje visokim prinosom zbog čega je postao zanimljiv i organskim proizvođačima
Kumato je nastao kao rezultat dugogodišnjeg rada uzgajivača ukrštanjem divljeg i domaćeg paradajza. Jedan od roditelja kumata je divlji paradajz koja potiče sa Galapagosa, jestivih, sitnih, žuto-narandžastih plodova, odličnog ukusa, visokog sadržaja šećera i beta-karotena.

Ovaj paradajz se odlikuje dobrom otpornošću prema bolestima koje je nasledilo od divljeg roditelja. Boja ploda kumata se kreće od tamnosmeđe, skoro do potpuno crne i potiče od sadržaja antocijana. Antocijani pomažu imunološkom sistemu u borbi protiv infekcija.

Na obojenost ploda utiču mnogi faktori. Plodovi sadrže i veću količinu vitamina C, vitamin A, antioksidanse, mineralne materije (posebno kalcijum, magnezijum), likopen. Plod kumata se odlikuje sočnošću i čvrstinom. Veličina ploda je od 6 do 8 cm, a masa ploda se kreće od 80 do 120 grama. Postoje i sitniji varijeteti Kumata sa masom ploda od 30 do 50 grama.
U plodovima kumata sadržaj fruktoze je veći nego u plodovima sorti sa crvenim ili narandžastim plodovima. Biljka kumata je zelena i slična vegetativnoj masi klasično obojenih sorti paradajza.

Uzgoj kumata se ne razlikuje od uzgoja bilo koje druge sorte paradajza, ali treba obratiti pažnju na pH reakciju zemljišta i na ishranu. Na zemljištu sa uravnoteženom pH reakcijom boja je tamnija, skoro crna. Promenom pH reakcije i ishranom biljke može se za nekoliko dana promeniti boja ploda.

Za svoj rast i razvoj plodova kumato koristi manje vode. Pri uzgoju biljaka iz rasada plodovi počinju sazrevati u julu. Pojedinačne biljke kumata dostignu visinu od 150 cm.
VOĆNI UKUS
Kumato se koristi kao i svaki drugi paradajz, ali ga odlikuje fantastični voćni ukus. Zbog sadržaja šećera odlično se slaže sa sirevima. Izuzetan je u salatama i vrlo dekorativan. Može se konzumirati i kada nije potpuno zreo. Ukoliko plod ostavimo na sunčanom mestu - dobiće tamniju boju.

Čvrsta i sočna rajčica u boji čokolade

Kumato je novouzgojena, patentirana sorta rajčica jedinstvena i izgledom i okusom. Kultivari dolaze u paleti boja od tamnocrvne do čokoladno smeđe i u dvije veličine: kao mini-rajčice i srednje velike rajčice. Po okusu se razlikuju od obične rajčice – intenzivnog su voćnog slatko-kiselog okusa. Posebne su i po tome što su ukusne bez obzira na stupanj zrelosti – može ih se jesti i dok su zelene. S bojom se mijenja okus ploda, postaje slađi, ali je ukusan cijelo vrijeme zriobe. Sljedeća prednost kumato rajčice je u čvrstoći – lako se reže na tanke kriške, a istovremeno je sočan. Zbog toga je idealan dodatak sendvičima. Koristi se kao običan paradajz u salatama i jelima, a poseban je doživljaj kad se narpavi salata sa kumatom, žutom i crvenom rajčicom. Tamnocrveni kumato posebno je dobar kao dodataka kuhanim jelima, a smeđi u sirovim salatama. Ima sve zdravstvene blagodati kao i običan paradajz, pa i jednu dodatnu: kako sadrži više fruktoze, a manje kiseline, preporučljiv je osobama kod kojih običan paradajz izaziva želučanu kiselinu.

Nastao prirodnim križanjem, bez GMO-a
Kumato je nastao slijedom zapažanja španjolskog uzgajivača Luisa Ortege koji je 70-tih godina prošlog stoljeća da su plodovi paradajza koji dobivaju manje vode, primjerice za suše, slađi, tamniji i intenzivnijeg okusa. Tako je došao na ideju ciljano uzgojiti tamnije paradajze autentičnog okusa.
Sorta kumato je dobivena bez genetičkog modificiran, a uzgaja se proteklih dvadeset godina, sada već u cijelom svijetu. Razvijan je prirodnim križanjem domaćeg i divljeg paradajza. Ekološka je prednost kumata što u hidroponskim uvijetima uzgoja troši manje vode i energije nego običan paradajz. Dostupan je cijele godine, a vrhunac je berbe kasno ljeto.

Kumato rajčice na fotografijama snimljene su u vrtu obitelji Mikolavčić u Zagrebu. Uzgajaju ih već nekoliko godina i jako su ponosni na njih. Kako kažu, rastu uz obične rajčice u plasteniku, bez posebnih uvijeta.

Piše: Agatha Borošak Foto: Ljerka Mikolavčić