Većina ljudi koji posete Rusiju onde kupi neki suvenir ručne izrade, kao što je čuvena babuška. U prošlosti su takve rukotvorine mahom izrađivali vešti seoski drvodjelci. Oni su se služili tradicionalnom ruskom tehnikom oslikavanja drva koja se naziva hohloma.
Rusi su stoljećima koristili lijepo izrezbarene i oslikane drvene zdjele, tanjure, šalice te žlice i ostali pribor za jelo. Na njima su obično bile naslikane biljke i životinje.
Ponekad su cijela sela sudjelovala u izradi takvih predmeta. Seljani su ih pravili i ukrašavali za dugih hladnih zima kad na imanju nije bilo puno posla. Žitelji nekih sela i gradova još su prije dvjestotinjak godina počeli dobro zarađivati na prodaji tih rukotvorina. Jednom se stanovnici grada Semjonova godinu dana nisu bavili poljoprivredom, nego su se posvetili izradi drvenog posuđa. U tom su razdoblju izradili gotovo dva milijuna drvenih zdjela, pladnjeva, šalica i žlica.
Seljani iz okolice Nižnij Novgoroda osmislili su metodu premazivanja oslikanih predmeta tvrdom glazurom koja im daje zlatni odsjaj. Proizveli su boje i premaze otporne na visoku temperaturu, a oslikano posuđe pekli su u peći. Na velikoj toplini premaz bi poprimio ujednačenu zlatnu boju. Ta se tehnika i dan-danas koristi u tvornicama tradicionalnog drvenog posuđa u okolici Nižnij Novgoroda.
Na posuđu koje je oslikano tehnikom hohloma mogu se vidjeti motivi ptica, riba, cvijeća te raznog šumskog i poljskog bilja što raste u Rusiji. Predmeti se često ukrašavaju i vitičastim uzorcima te prikazima lišća koje je prošarano raznim vrstama bobica i drugim plodovima. Među bojama prevladavaju crvena, crna, zlatna i zelena. Rukotvorine oslikane tehnikom hohloma i danas krase domove ljudi u mnogim dijelovima svijeta te svojim raskošnim bojama dočaravaju ljepotu ruskih seoskih krajeva.