Socijalna pravda - ima li je?

Socijalna ili društvena pravda je koncept društva prema kojemu se pravda u nekom društvu može ustanoviti jedino ako se odražava kroz sve njegove aspekte, a ne samo kroz jednakost pojedinaca pred zakonom. Pravedno društvo bi prema tom konceptu trebalo biti onakvu u kome pojedinci uživaju pošteni, odnosno pravedni tretman, kao i nepristrano određeni udio društvenih blagodati. Riječ je o prilično apstraktnoj i amorfnoj definiciji pod koju se mogu uvrstiti ponekad i potpuno proturječni vrijednosni sistemi.

Jedna od alternativnih definicija društvene pravde jest ona prema kojoj bi neko društvo trebalo svakom svom pojedincu trebala ravnopravno dijeliti ne samo svoje prednosti i blagodati, nego i mane i terete.

Iako je koncept pravedenog društva jedan od nominalnih ciljeva gotovo svake ideologije, on se obično vezuje uz političke stranke i pokrete ljevice. Ljevičarski koncept društvene pravde se vezuje uz društvo koje njeguje ekonomski egalitarijanizam te provodi progresivno oporezivanje, preraspodjelu prihoda i preraspodjelu imovine između članova različitog imovnog stanja.

Desnica također načelno prihvaća koncept društvene pravde, ali smatra da se u praksi može provesti jedino kroz djelovanje slobodnog tržišta, kao i privatne filantropije i dobrotvornog rada.

Društvena pravda je kao jedan od programskih ciljeva eksplicitno naveden u socijalnoj doktrini Katoličke crkve te Četiri stuba Zelenih stranaka.

Koncept društvene pravde je također i predmet kritika, koje se najčešće tiču njegove amorfnosti i nedostatka objektivnih kriterija kojima bi se utvrđivalo što je pravedno, a što nije. Dio kritičara ga smatra jednostavno praktički neizvodljivim u suvremenom svijetu, a dio smatra da je on izgovor za mjere kojima se ustanovljuju nove nepravde.

Wikipedija

Danas je sve manje saglasnosti oko toga šta je socijalna pravda. Nije samo društvo u krizi nego je i paradigma o socijalnoj pravdi u razvijenom kapitalizmu u neprogresivnoj krizi. Promijenili su se hegemoni kriteriji vrednovanja socijalne pravde. Globalizovani i deregulisani kapitalizam nametnuo je novi odnos između normi socijalne pravde i drugih priznatih etičkih normi.

Dakle socijalna pravda ili milosrdje osiromašenih kojih je sve više.. šta vi mislite, da li postoji uopšte neka socijalna "pravda"?  ili je to pravo povlaštenih i privilegovanih? Molim samo bez politike..

svaki čovek mora da ima pravo na leba, stanovanje, lek i obrazovanje. nadam se da će vlasti država koje to svojim državljanima ne omogućuju, a ima ih dosta u svetu,  narod zbrisati sa lica zemlje milom ili silom.

izbegavao sam politiku. 

Odlično objašnjeno.

Tokom mog drugog meseca škole za medicinske sestre, profesor nam je dao nenajavljeni test. Bila sam uzoran student i lako sam odgovorila na pitanja, dok nisam pročitala poslednje: “Kako se zove žena koja čisti školu?

„Apsolutno“, odgovorio je profesor. ‘U svojim karijerama sretaćete mnoge ljude. Svi su važni. Zaslužuju vašu pažnju i brigu, čak i ako je to samo osmeh i pozdrav. Nikad nisam zaboravila tu lekciju. I naučila sam da se zove Doroti.

Priča je izvorno objavljena u časopisu Guideposts. Autorka je medicinska sestra JoAnne C. Jones.

Mediji