Nick Raider

Kriminalistički roman ili "giallo" je dugo godina bio slaba točka izdavačke kuce Bonelli. Do sredine osamdesetih godina prošlog vijeka sve se svodilo na neke minorne pokušaje koji nisu imali mnogo uspjeha, s obzirom da je Bonelli do tada akcent stavljao na žanrove kao sto su vestern ili avantura. No, i na tom polju je napravljen lagan pomak jer je najprije 1982. godine započet serijal koji je predstavljao mješavinu arheologije i misterije, Martin Mystere, a četiri godine kasnije je debitirao i horor Dylan Dog. Došao je trenutak da i "momci u plavom" dobiju zasluženi tretman...

Claudio Nizzi, koji se proslavio scenarističkim radom za Texa, je 1986. godine kreirao lik Nicka Raidera, detektiva iz Odjeljenja za Ubojstva u njujorkškoj policiji. Prva epizoda je objavljena u srpnju 1988. i iako nikad nije dostizao enormne tiraže, Nick Raider zauzima zlatnu sredinu u hijerarhiji Bonellijevih junaka. Kao osnova za serijal su poslužile poznate policijske serije kao što su "Ed McBain: 87th Precinct" i "Hill Street Blues", dok se posljednjih godina primjećuje utjecaj višestruko nagrađivanog "Homicide:Life on street", dakle serije u kojima je na realističan način prikazan život i rad branilaca javnog reda i mira. U glavnom junaku mnogi su prepoznali utjecaj najslavnijeg imena italijanskog vesterna, Texa Willera, što ne čudi obzirom da je Nizzi poslednjih 20-tak godina vodeći Texov scenarista.

Nick Raider je pravdoljubiv i pravičan, spretan i neustrašiv, neumoljiv prema zločincima i uvijek spreman pomoći onima kojima je njegova pomoć potrebna. Ne drhti od političkih moćnika i intriganata, štoviše ne propušta priliku da prema njima izrazi gnušanje. Njegov vjerni pratitelj je Marvin Brown čiji je lik očigledno nastao po ugledu na poznatog crnog komičara Eddie Murphyea, dakle šaljivdžija vedrog duha zadužen za gegove, ali sposoban i uvijek na pravom mestu u pravo vrijeme. Njihov nadredjeni je poručnik Art Rayan, iskusni policijski vuk koji je prošao mnogo toga i koji ne skriva svoje simpatije prema načinu na koji Nick rješava svoje slučajeve. Jimmy Garnett je tipican primer tzv. "kancelarijskog detektiva" jer je zadužen za prikupljanje informacija i rad na kompjuterima, i često je predmet šala i podsmjeha. Važni likovi su i kapetan Philipp "Ćao draga" Vance, šef Odjeljenja za ubistva koji ne odobrava Nickove metode i često dolazi u sukob s njim, kao i Alfie, simpatični patuljak koji predstavlja glavnog Nickovog doušnika i njegovu vezu sa podzemljem. 

Kako u svakom serijalu mora biti i ženskih likova, ističu se likovi Nickove vjerenice Violet McGraw, poznate novinarke, kao i Mary Ford, detektivke sa kojom je Nick nekoliko puta imao strastvenu romansu.

U Nickove neprijatelje ubrajaju se razni zločinci i ološ sa njujorških ulica, dakle svi oni koji ugrožavaju bezbjednost nevinih ljudi da bi ostvarili svoje interes, dok među značajnije oponente spada Louise Clementi, šefica moćne mafijaške organizacije, kao i kriminalni klan "Croce Nera" koji okuplja delinkvente raznih vrsta. Bitna stavka je da se kroz serijal često prožima Nickov privatni zivot, kao i privatan život njegovih prijatelja iz Odjeljenja za Ubistva što pruža dozu realističnosti i uvjerljivosti. Skoro sve epizode se odvijaju u New Yorku, dok je poneka epizoda smještena i izvan granica "Velike Jabuke", recimo u broju 43 cjelokupna radnja se odigrava na granici Meksika i SAD, a u brojevima 68 i 69 mjesto zbivanja je Los Angeles i centar show-businessa Hollywood.

Zbog prezauzetosti obavezama Nizzi je napustio rad na serijalu nakon jubilarnog stotog broja, ali je zadržao ulogu supervizora, dok su ga na mjestu glavnog scenariste zamijenili Gino D'Antonio, Alberto Ongaro i Gianfranco Manfredi. Među crtačima se posebno ističu Jose Eduardo Caramuta, Federico Antinori, Renato Polese, Mario Janni, Bruno Ramella, Corrado Mastantuono, dok je dvije epizode uradio čuveni Ivo Milazzo (5,22). Ne smijemo zaboraviti ni našeg Gorana Parlova, koji je (odlično) nacrtao 5 epizoda i tako ostavio veliki trag na ovoj seriji, da bi nakon toga prešao u staff Magico Venta. Serijal je ugašen nakon 200 brojeva u regularnoj seriji, 10 specijalnih brojeva i 9 almanaha.