Leđna peraja:3-4 tvrde šipćice / 8-11 mekanih šipćica; Podrepna peraja:3-4 tvrde šipćice / 7-10 mekih šipćica; Trbušna peraja:7-9 mekanih šipćica Repna peraja:18-20 šipćica Broj kralješaka:56-59 Broj ljusaka u bočnoj pruzi:110-140
Pastrva je poznata po crvenim točkama i pjegama na tijelu. Crvenih pjega obično ima manje nego crnih. Neke podvrste imaju i po leđima i po bokovima okrugle crne točke raznih veličina. Crvene točke mogu biti u nijansama - od žarko-crvene boje do sasvim svijetlocrvene. Za vrijeme mrijesta boje su jače izražene i ljepše su. Pastrve koje žive u plićim vodama, gdje je dno pokrito šljunkom, obično su svijetlije boje, a one iz dubljih voda i podvodnih pećina ili spilja su tamnije do gotovo crne boje. Jedino su im žarkocrvene točke i bjelkasto-sivi trbuh. Mlađe pastrve se razlikuju bojom od već razvijenije i odrasle pastrve. Tek poslije druge godine života kod pastrve nastaju prave boje koje se ipak mijenjaju prema sutuacijama u vodi (vodostaj, količina kisika, sastav dna i dr.) Događa se da se u istoj rijeci pastrva iz gornjeg toka razlikuje od one s donjeg toka.
Poznato je da pastrve na manjim vodama i potocima ne mogu osobito narasti zbog smanjenih mogućnosti i uvjeta. Obično su to pastrve do dvadesetak centimetara dužine. Na većim vodama, gdje su izvanredni prehrambeni uvjeti, može narasti i do deset kilograma, pa i više. Pastrva živi u planinskim potocima cijele Europe - od dalekog sjevera do redozemnih obala Afrike. Bitni uvjeti za njezin život su količina kisika u vodi, brzina protoka i temperatura vode.
Pastrva ima poveću glavu s tupom gubicom i velika usta s oštrim zubima. Peraje su joj čvrste i zaokružene te dosta široke. Trbuh joj je srebrnast, žućkast ili svjetlosiv, a leđa i hrbat od svijetlije do tamnozelenkaste, tamnosive ili tamnosmeđe ili do gotovo crnkaste boje. Bokovi su obično zelenkasti ili žućkasti. Ljuske su joj sitne i gotovo okrugle. Pastrva je odličan i brz plivač, a tijelo joj je lijepo i proporcijalno građeno. Idealna temperatura vode za potočnu pastrvu je do 10-ak°C međutim, ona može podnijeti i vodu od 15 do 16°C. Pastrva se obično zadržava na jednom području, a seli se ili zbog nižeg vodostaja (obično nizvodno) ili zbog mrijesta tražeči položaje (uzvodno) te u potrazi za hranom nešto uzvodno ili nizvodno.
Prema klimatskim uvjetima obično se mrijesti obično se mrijesti od kraja jeseni do kraja siječnja. Mužjak i ženka nađu odgovarajuće mjesto koje nije previše plitko ni preduboko, na šljunčanom dnu rijeke ili potoka, pri ušću, repovima i glavom iskopaju tlo dvadesetak centimetara duboko i tamo ženka polaže ikru koju mužjak odmah oplođuje. Ženka obično polaže u prosjeku oko 900 komada narančaste ikre, promjera do 5 mm, koja se poslije otprilike dva mjeseca izvaljuje. Spolno zrela postaje nakon dvije do tri godine života. Pastrva je proždrljiva i vrlo oprezna riba. Dok je mlada, hrani se kukcima, crvima, ličinkama, larvama i insektima, a kasnije napada sve što može i na površini i pri dnu, pa čak skače iz vode za mušicama. Tada već napada i sitnu ribu, pa račiće i malu žabu.
Ribolov na pastrvu posebno je zanimljiv jer zahtijeva od ribolovca priličnu dozu napora, dosjetljivosti i iskustva. poznato je da se obično lovi na dva načina (ostalo je krivolov). Umjetnom mušicom sa specijalnim priborom za umjetnu mušicu ili pomoću vodene plastične kugle ("vaserkugle") ili pomoću štapa za potezanje ("špinanje") i role s malim varalicama, te pomoću male rotirajuće varalice leptira.
Pastrva se vrlo vješto bori čim osjeti da je uhvaćena. Munjevito pliva protiv struje, skače iz vode i pliva u granje ili grmlje. Manji se komadi zadržavaju u u brzacima i strujama oko slapova, a u dubinama velikih virova ili pod stijenama i kladama žive veći komadi. Za ribolov mušicom najpovoljnije je vrijeme od polovice srpnja, pa opet od kraja kolovoza do listopada. Poznato je da se pastrva najbolje lovi za oblačnih dana ili poslije blage ljetne kiše. Meso pastrve smatra se najkvalitetnijim od svih riječnih riba. Najveći primjerak uhvaćen je u nas 1968. godine prilikom pražnjenja akumulacijskog jezera Lokve. To je bila pastrva duga 124 cm, a 25.5 kg teška.
(Pijani tvor)
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pon 24 Mar - 12:40
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pon 24 Mar - 12:41
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pon 24 Mar - 12:41
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pon 24 Mar - 12:41
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pon 24 Mar - 12:42
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pon 24 Mar - 12:46
Ribolov potočne pastrve varalicom
Kada govorimo o izboru mamaca za pastrvu mislim da je najbitnije na kojoj vodi lovimo, dubina i brzina toka. Na terenima gdje ja lovim leptiri se rijetko mogu koristiti, dubina vode oko tri metra sa dosta jakim tokom koji izbacuje leptir na površinu, a zabačaji su prekratki, pa najviše koristim voblere 4 i 5 cm i spužvaste peševe koji opet imaju manu da sa njima pretražuješ usko područje, ali su zato uvjek pri dnu Od voblera su mi se dobro pokazali ovi tonući i plivajući.
Na manjim vodama su mepsovi o.k. kao i vještačke mušice. Mišljenja sam da treba što više koristiti vještačke mamce jer će vremenom biti sve manje voda na kojima će uopšte biti dozvoljeno pecati na glistu i skakavca, a ima i dosta dobrih zamjena: vještački crvi, gumene žabe i rakovi... (ne mislim samo na lov pastrve).
Šta fali ovom skakavcu?
Još bi napomenuo da je pastrvina glavna hrana u trećem mjesecu sitni keder dok kasnije u ishrani preovladavaju mušice i larve, pa se i to može uzeti u obzir kod izbora mamca.
(Pijani tvor)
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pet 25 Apr - 11:21
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pet 25 Apr - 11:21
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pet 25 Apr - 11:22
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pet 25 Apr - 11:23
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pet 25 Apr - 11:23
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pet 25 Apr - 11:23
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pet 25 Apr - 11:24
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pet 25 Apr - 11:24
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pet 25 Apr - 11:25
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Pet 25 Apr - 11:27
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Ned 6 Jul - 9:44
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Sub 10 Jan - 0:56
Potočna pastrva
Potočna pastrva Latinsko ime: Salmo trutta Hrvatsko ime: Potočna pastrva Englesko ime: Brown trout Njemačko ime: Bachforelle Morfologija: Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 8-11 mekanih šipćica; Podrepna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 7-10 mekih šipćica; Trbušna peraja: 7-9 mekanih šipćica Repna peraja sadrži 18-20 šipćica Broj kralješaka: 56-59 Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 110-140 Tijelo im je vretenasto, neznatno bočno spljošteno. Po tijelu ima crne i crvene točke i pjege. Crvenih pjega uglavnom ima manje nego crnih. Crvene točke mogu biti u nijansama, od žarko-crvene boje do sasvim svjetlocrvene. Za vrijeme mrijesta boje su jače izražene. Trbuh joj je srebrnast, žućkast ili svjetlosiv, a leda i hrbat od svjetlije do tamnozelene, tamnosive ili tamnosmeđe ili do gotovo crnkaste boje. Bočni dijelovi tijela su uglavnom zelenkasti ili žućkasti. Obojenost tijela ovisi o staništu, starosti i veličini same ribe. Max veličina: Dužina prosječno 40cm, težina do 800 grama (Vuković T., Ivanović B., 1971), no postoje daleko veći ulovi. U Crnom jezeru na Durmitoru (Crna Gora) ulovljena je potočna pastrva teška 12,5 kg. U akumulacijskom jezeru Lokvara (blizu Delnica), koje pripada Dunavskom slivu, ulovljena je 1968. godine potočna pastrva od 124 cm i 25,5 kg težine, stara 15-16 godina (Pažur K., 1959) Biologija: U našim vodama rasprostranjene su dvije forme vrste Salmo trutta , to su potočna (S. trutta fario) i jezerska (S. trutta lacustris) forma.
Potočna pastrva nastanjuje hladne planinske potoke i rijeke. Najvažniji čimbenici za preživljavanje su joj brz protok vode, dobro oksigenirana voda i temperatura vode ispod 25°C tijekom cijele godine. Pastrve duge 20 cm i teške 150 g sposobne su već za rasplođivanje, no mnoge ostaju neplodne i ne mrijeste se. Mužjaci (20-25 cm) i ženke (25-30 cm) spolno su zreli s 2-3 godine. Tijekom perioda mrijesta pastrve poprimaju različite nijanse boja, njihovi bočni dijelovi tijela promijene boju i to posebice kod mužjaka. Mrijest započinje sredinom listopada i traje već prema prilikama, do prosinca, siječnja, pa i do veljače. Ženka polaže ikru promjera 4-5 mm koja je žućkasta, crvenkasta ili narančasta. Razdoblje inkubacije ovisno o temperaturi traje 60-90 dana. Hrani se kukcima, vodozemcima pa i sitnom ribom. Distribucija: Unesena u Hrvatsku iz sjeverne Europe iz raznih ribogojilišta u sklopu poribljavanja otvorenih voda tijekom posljednjih 50-60 godina. Novijim istraživanjima ustanovljeno je njeno prisustvo u većem broju vodotoka (Jadan i sur., 2007). Premda je o potočnoj pastrvi već puno toga napisano, razvojem tehnologije, odnosno znanosti čiji je napredak usko vezan uz razvoj tehnologije, stalno se dolazi do novih spoznaja i nadogradnje postojećeg znanja. Tako je i u slučaju Gacke potočne pastrve. Iako se oduvijek sumnjalo da je „naša“ pastrva posebna, istraživanja znanstvenika laboratorija za ihtiopatologiju i biološke materijale Instituta Ruđer Bošković pokazala su da je pastrva iz Gacke autohtona (Dunavski tip –Da2 haplotip). Autohtona ne znači da je ona jedinstvena na svijetu, već da oduvijek živi u Gacki i nije ubačena ljudskom rukom, kao što su naprimjer kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) ili lipljan (thymallus thymallus). Iako nije unikatna, itekako je rijetka i gotovo ju je nemoguće naći u rijekama regije i upravo zbog toga je rizična vrsta koju treba zaštiti.
Razlikuje se od ostalih potočnih pastrva po nekoliko karakteristika, a to je prvenstveno po boji koja varira ovisno o starosti i okolišu kojem se prilagođava. Po trbuhu je boje „suhog zlata“, a po leđima crna. Izrazito crvene točke u kombinaciji sa crnim raspoređene su po boku na njenom vretenastom tijelu, s tim da su crvene dominantne. Brzina kojom se Gacka potočna pastrva razvija i raste nepobitna je činjenica. Pet, do čak sedam puta, prema pojedinim autorima Gacka potočna pastrva raste brže od ostalih pastrva i zbog toga je s pravom možemo zvati biserom rijeke Gacke. Za usporedbu pogledajte linije potočnih pastrva i obavezno povucite paralelu s Gackom potočnom pastrvom. S obzirom na uvjete staništa potočna pastrva se dijeli na tri vrste: 1. Salmo trutta trutta – morski oblik 2. Salmo trutta lacustris – jezerski oblik 3. Salmo trutta fario – riječni oblik
AD1) Morski oblik potočne pastrve naseljava mora, ali živi u blizini ušća rijeka, te u vrijeme mrijesta migrira u rijeke i tamo se mrijesti. Može se križati s ostalim oblicima i tako stvarati hibride.
Morski oblik pastrve
AD2) Jezerski oblik naseljava jezera, te se također u vrijeme mrijesta seli u rijeke i potoke. Može se križati s ostalim oblicima.
Jezerski oblik pastrve
AD3) Riječni oblik koji je i nama najviše zanimljiv dijeli se u pet linija i ovisno o slivu kojem pripada potočnu pastrvu dijelimo na: a) Sredozemna b) Jadranska c) Marmoratus d) Atlantska e) Dunavska. Jadranska i sredozemna sliče jedna drugoj po velikom broju nepravilno raspoređenih točaka, crvenih i crnih, koje se protežu po cijelom tijelu. Zanimljive su zbog tamnijih dijelova koji okružuju tijelo ribe na 4 mjesta.
Jadranska linija pastrve
Marmoratus liniju prepoznajemo po uzorcima koji sliče mramornim pločama, pa je na osnovu toga i dobila ime. Boje je maslinasto-zelene do smeđe.
Mramorasta linija pastrve
Prevladavajuće crne točke karakteristika su atlantske linije, dok je dunavska linija bogatija crvenim točkama. Dunavska linija trenutno je jedna od ugroženijih vrsta. U posljednje vrijeme ne uzgaja se u ribnjacima ili Centrima za očuvanje autohtonih vrsta. Križanjem s Atlantskom linijom kojom se redovito poribljavaju naše krške rijeke došlo je do drastičnog smanjenja broja jedinki. Kako je za sada prema istraživanjima Gacka jedina rijeka u regiji gdje još ima dovoljan broj „dunavskih“ potočarki, nije li upravo Otočac pravo mjesto za jedan ovakav Centar, Centar koji će brinuti o zaštiti i očuvanju potočne pastrve dunavske linije i svih ostalih ugroženih vrsta riba i rakova.
Dunavska linija pastrve
Dunavska linija potočne pastrve sa rijeke Gacke
(Volim ribolov)
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Potočna pastrva (Salmo trutta m. fario) Ned 25 Jan - 15:59