Jeste li znali ?

U jednom istraživanju, na 90% novčanica američkog dolara su pronađeni tragovi kokaina.



Prva papirna novčanica na svijetu dolazi iz Kine, a izdata je prije cca 1400 godina.


Svake godine se isprinta više novčanica za popularnu igru Monopoly (Monopol) nego što se isprinta pravog novca.

Ako imate 10 eura u džepu, a pri tome nemate nikakvih dugova – bogatiji ste od 25% Amerikanaca.



Najveću novčanicu na svijetu izdala je filipinska vlada 1998. godine – 100.000 filipinskih pezosa. S obzirom da je ova novčanica, velika skoro kao list papira A4 formata, izdana u malom broju primjeraka, kolekcionari su je kupovali i za 180.000 filipinskih pezosa.



Prvi bankomat (ATM) je napravljen i instaliran u Londonu 1967. godine.

Od Australije do Trinidada i Tobaga, portret kraljice Elizabete II je krasio valute od 33 različite zemlje – više od bilo koje druge osobe na svijetu.



Kako bi se nosili s problemom hiperinflacija koja je dosegla (smiješnu) razinu od 23.1000.000%, vlasti Zimbabveu su izdale novčanicu od 100 triliona dolara!


Prema jednoj naučnoj studiji, ukoliko želite uštediti novac ne dirajte ništa u trgovini! Kada nešto dotaknemo odmah se poveća želja da isto kupimo, pa čak i da više platimo.


U 2012. godini, 100 najbogatijih ljudi na svijetu je imalo dovoljno novca da okončaju globalno siromaštvo 4 puta.

Kockanje godišnje generiše više profita od filmova, sportova, tematskih parkova, krstarenja i snimanje muzike – zajedno!




U Njemačkoj oko 1923. godine, novčanice su toliko izgubile svoju vrijednost da su ih ljudi počeli koristiti kao tapete.


Nacisti su krivotvorili britanske funte u ukupnoj vrijednosti od 134.610.810 funti. Njihov plan je bio destabilizacija britanske ekonomije, a ove krivotvorene novčanice se i danas smatraju jednim od najsavršenijih falsifikata na svijetu.

Mostovi i kapije prikazane na novčanicama eura ne prikazuju stvarne građevine, vać samo stilove gradnje.

Kroz istoriju, ljudi su koristili razne oblike novca, a neki od najpopularnijih su bili sapun, kakao, dlačice iz slonovog repa, žitarice, životinjska koža, perje, čaj, duhan…

U srednjem vijeku, vitezovi nisu željeli nositi sa sobom nikakav vid novca (zlatnike, srebro itd…) zbog pljačkaša. Umjesto toga, vitezovi su nosili posebno prstenje. Kad bi vitez htio nešto platiti u npr gostionici, on bi na komadu papira ostavio pečat svojim prstenom, a gostioničar bi kasnije odnio taj papir u dvorac kako bi za njega dobio novac.

Najranije zabilježeno falsifikovanje novca desilo se 540. godine prije nove ere kada je Polikrat od Samosa koristio lažne zlatnike da plati dug Spartancima.

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji 24 puta više praznih kuća i stanova nego što ima beskućnika.

Ko je bio Marfi: Da li znate kako je nastao čuveni Marfijev zakon?

"Šta god može poći naopako, poći će naopako". Tako glasi poznati Marfijev zakon, ali je manje poznato ko je čovek koji je zaslužan za njegov nastanak.



Te, 1949. godine naučnici i inženjeri u vazduhoplovnoj bazi u Kaliforniji istraživali su koliku snagu gravitacije može podneti ljudsko telo. Originalna oprema korišćena za testiranje nije bila pouzdana pa su pozvali Edvarda Marfija, bivšeg pilota i inženjera, da napravi i nadzire instalaciju nove opreme.

Tokom testiranja novi merači nisu pokazivali nikakva očitavanja. Nakon inspekcije, Marfi je za to okrivio tehničare koji su ih instalirali i rekao: "Ako postoji ikakav način da to naprave pogrešno, oni će tako uraditi."

Nekoliko meseci nakon završetka testiranja doktor Džon Stap, jedan od naučnika zaduženih za istraživanje, održao je konferenciju za novinare. Kada su ga upitali koliko je testiranje bilo opasno, Stap je odgovorio da je njegov tim "tokom rada na umu imao Marfijev zakon i unapred razmišljao kako da spreči greške".

Danas postoje razne varijacije tog zakona, ali sve se svode na istu pesimističku premisu da uvek možemo očekivati ono najgore.

Izvor: Novimagazin

U Americi se Dan rada ne slavi 1. maja kao u većini industrijalizovanih zemalja, već prvog ponedeljka u septembru .

Filipini su ostrvska grupa s više od 7000 ostrva

Reč sinagoga potiče iz grčkog jezika i znači „okupljanje”, a Jevreji na grčkom govornom području i pre dva milenijuma koristili su je u značenju koje i danas ima, za mesto na kome se Jevreji mole i proučavaju svoju veru .

U drevnoj Kini lekari su dobijali naknadu za svoje usluge samo ako bi pacijent ozdravio

ŽVAKA



Žvakaća guma je omiljen proizvod miliona stanovnika zemlje. Uz to, izbor se iz godine u godinu povećava – slatke, voćne, kisele ili ljute, sa dodatkom ili bez šećera, raznih oblika, boja i ukusa…Po nekim mišljenima korisna, po drugim – štetna. Iako je danas veoma popularna, žvaka nije proizvod modernog čoveka.

Potreba ljudi da nešto žvaću potiče još od davnina, uglavnom iz istih razloga: da se zavara glad, osveže usta i dah, kao zubna higijena… Poznato je da su još Stari Grci žvakali svojevrsnu žvaku napravljenu od lista mastike. Za „žvake“ su znali i drevne Maje i Indijanci i u te svrhe su uglavnom koristili plodove i listove biljaka.

Prve žvakaće gume pojavile su se 1848. godine i bile su napravljene od soka omorike, ali njihova prodaja nije išla baš najbolje. Kasnije, dodavanjem šećera, žvaka je postala popularnija, a pronalaskom žvakaće gume od koje se prave baloni, postaje pravi hit.

List „Njujork san“ je davne 1890. pisao: „Novotarija se tako proširila da je nemoguće sresti ženu ili muškaraca koji ne žvaću, u pozorištu, u crkvi, u tramvaju, na ulici, i to uprkos tome što je žvakanje, u suštini, vulgaran užitak, naročito u javnosti. Otkriva loše manire, oduzima dostojanstvo“.

Pravi događaj predstavljala je i prva ružičasta žvaka, napravljena 1928. godine dodavanjem roze boje u smesu za pravljenje ovog proizvoda.

Popularnost koju ima vekovima unazad žvakaća guma sačuvala je sve do današnjih dana. Samo u SAD, danas se proizvodi i kupuje više od hiljadu vrsta.

Bangladeš ima više stanovnika od Rusije



Rusija se prostire na devet vremenskih zona i ima površinu veću od Plutonove. Iako je Rusija najveća zemlja na svetu, maleni Bangaldeš (malo veći od Njujorka) ima više stanovnika. U njemu živi 156 miliona stanovnika, dok Rusiju naseljava 143 miliona.

Канада је индијанска реч која значи „велико село”.

Замак се на шпанском каже castillo (кастиљо). Краљ Алфонсо I у средишњој Шпанији изградио је толико замкова да је тај део земље прозван Кастиља – „земља замкова”.

Čovjeka koji je uveo pušeenje u Europu Inkvizicija je zatvorila zbog sotonizma


Inkvizicija ga je zatvorila zbog "paklenskog i griješnog ponašanja" jer je "samo vrag mogao dati čovjeku moć da izdiše dim kroz usta.

Jedan od članova posade Kristofora Kolumba na njegovom prvom putovanju preko Atlantskog oceana bio je i Rodrigo de Jerez.

On je bio jedan od Španjolaca koji su 12. listopada 1492. godine po prvi put susreli duhan na otoku San Salvador. Domoroci su posadi dali suho lišće no posada ga je bacila.

Međutim, Rodrigo i Luis de Torres su mjesec dana kasnije promatrali domoroce kako motaju lišće i puše ga.

Rodrigo je počeo imitirati tu naviku i brzo se "navukao" na pušeenje. Po povratku u Europu svoje sumještane naučio je također pušiti.

Većina građana Ayamontea bojala se sotonskog prizora: udisao je i izdisao dim poput demona. Inkvizicija ga je zatvorila zbog "paklenskog i griješnog ponašanja" jer je "samo vrag mogao dati čovjeku moć da izdiše dim kroz usta." Pušten je nakon sedam godina jer se duhan pokazao vrlo uspješnim pa se navika širila Španjolskom. Borba protiv običaja bila bi uzaludna, kao i borba protiv alkohola.

Da li ste znali da je lik Betty Boop napravljen prema američkoj pevačici Helen Kane.


Betty Boop je animirani lik koji je stvorio animator Grim Natwick,a bila popularna 30-ih godina dvadesetog veka!

Da li znate kada je nastao prvi selfi?

     

Selfi (selfie) je termin koji je izveden od engleske zamenice self i uglavnom je vezan za društvene mreže.

Selfi predstavlja autoportret fotografiju na kojoj je osoba fotografisala sebe ili sebe sa drugim osobama, držeći pritom fotoaparat ili neki drugi uređaj za fotografisanje.

Prvi poznati selfi napravio je Robert Kornelijus davne 1839. godine na dagerotipiji (jedna od prvih vrsta slike u istoriji fotografije).

Sama reč je nastala 2002. godine u Australiji, a naglu popularnost je doživela u 2013. godini kada ju je Oksfordski rečnik engleskog jezika proglasio za reč godine.

Kasnije se iz ove reči razvilo nekoliko novih reči:

   belfi (belfie – fotografija autorove zadnjice),
   drelfi (drelfie – fotografija pijanog autora),
   helfi (helfie – fotografija sopstvene kose).

cooliranje

Da li znate da igrica Tetris potiče iz Sovjetskog Saveza?

Tetris predstavlja jednu od najpoznatijih igrica ikada napravljenih. Nekada smo je igrali na prvobitnim verzijama Gameboy-a, potom na računarima, a danas na telefonima. Igra liči na slagalicu gde se slažu figurice određenih oblika jedna na drugu.

Iako su mnogi od vas igrali Tetris, malo ko zna da je Tetris nastao 1984. godine u Sovjetskom Savezu. Istovremeno predstavlja i jedan od prvih softvera koji je izvezen iz Sovjetskog Saveza u SAD.


Izumitelj Tetrisa bio je Aleksej Pažitnov, koji ga je izumeo u vreme dok je radio u Sovjetskoj akademiji nauka. Dao joj je naziv kombinujući reči tetra i tenis. Tetra je grčki prefiks koji označava broj četiri (većina figurica ima četiri delića), a tenis mu je bila omiljena igra. Igrica je potom ubačena u IBM-ov PC, i veoma brzo postala popularna u Moskvi. Vest o igrici se brzo širilia, pa je na nju naišla engleska kompanija Spektrum Holobajt u Mađarskoj, koja je, prenebegavajući autorska prava, izdala prvu verziju igrice u Americi. Za veoma kratko vreme je igrica postala izuzetno popularna, a kompanija bogata. Sledeći taj primer i mnoge druge kompanije su počele da izdaju igricu.

U međuvremenu je naučnik Aleksej preneo svoja autorska prava na Sovjetsku vladu. Mora je to da uradi, pošto je bio zaposlen u državnoj službi kada je napravio. Ali ni sovjetska vlada nije uspela da efikasno unovči svoja prava. Aleksej je dobio nazad autorska prava od države 1996. godine. Pošto je igrica bila veoma popularna i imala dobar potencijal zarade, mnoge kompanije su dokazivale svoja autorska prava i vlasništvo nad njom. Aleksej Pažitnov nikada nije uspeo da zaradi mnogo novca od svog izuma, ali se za to bori i dan danas u SAD-u, gde je osnovao svoju kompaniju.

Dokazano je da dugotrajno igranje ove igrice izoštrava i ubrzava moždane funkcije, ali da utiče na zaboravljanje, a postoji i Tetris efekat, koji su mnogi iskusili. Tetris efekat se javlja jada preteramo u igranju Tetrisa, pa figurice počinju da nam se priviđaju pred očima, čak i dok radimo bilo šta drugo.

Evo koliko su spavali veliki svjetski geniji


Mnogi geniji u povijesti čovječanstva imali su jednu zajedničku crtu - spavali su vrlo malo. Tako je primjerice veliki imperator Napoleon Bonaparte svojedobno izjavio da 'muškarac spava četiri sata dnevno, žena pet, a idiot šest'. Iako se znanstvenici i liječnici baš i ne bi složili s njime, činjenica je da su velebni umovi, nerijetko žrtvovali spavanje, kako bi dosegli kojekakva postignuća. Ipak i među njima je slika bila šarolika. To će najbolje potvrditi grafikon u kojem su naznačeni prosjeci spavanja genijalnih umova, kao i to kada su najčešće odlazili u krevet te ustajali iz njega.


Znanstvenici su u sporu kada je riječ o količini spavanja koja je potrebna prosječnom čovjeku za normalan i funkcionalan život. Naime, poznato je da san poboljšava produktivnost, rasuđivanje te ukupnu sposobnost djelovanja, ali na drugoj strani su brojni genijalni umovi, za koje se zna da su spavali tek četiri ili pet sati dnevno, a usput su promijenili svijet.


Mason Currey je izradio grafikon za New York Magazine, iz kojeg se može iščitati koliko su u prosjeku spavali velikani iz područja filozofije, znanosti, književnosti te umjetnosti, kao i kada su išli u krevet te ustajali iz njega.

Izdvojimo neke ekstreme, a u gafikonu pogledajte ostale podatke. Samo jedna od 28 analiziranih, spavala je prosječno dulje od osam sati na dan. Riječ je o američkoj književnici Flannery O'Connor.

Iz svega viđenog, veoma 'upada u oko' podatak da je Honore de Balzac lijegao u krevet u šest popodne te ustajao u jedan iza ponoći.

S druge strane njegov kolega i sunarodnjak Gustave Flaubert je išao u krevet u tri iza ponoći, a ustajao u deset. Kasnije od njega na počinak je odlazio samo Francis Scott Fitzgerald i to nešto poslije tri iza ponoći.

Uz Balzaca, odnosno apsolutnog rekordera kada je riječ o ranom odlasku u krpe, dosta rano su na spavanju bili i John Millton te Flannery O'Connor. Oni su lijegali u krevet već u devet, a to još uvijek čini (budući da je među živima) Haruki Murakami.

Kada je riječ o kratkoći spavanja, u grafikonu prednjači Wolfgang Amadeus Mozart, koji je spavao pet sati dnevno, prosječno od jedan iza ponoći do šest ujutro.



srednjahr.

I dalje bez balalajki u SAD
VAŠINGTON -

Zvuči neverovatno, ali već gotovo 70 godina u Sjedinjenim Američkim Državama je na snazi zabrana proizvodnje i prodaje balalajki i to neće biti moguće bar još u narednih pet godina, jer je predsednik SAD Barak Obama novim ukazom produžio zabranu do 2020. godine.

Progon poznatog muzičkog instrumenta u Americi počeo je uoči početka Drugog svetskog rata, kada je tadašnji predsednik države Franklin Ruzvelt potpisao ukaz o zabrani balalajki na teritoriji SAD u narednih deset godina, preneo je Sputnik.

Od 2000. godine, ukazom tadašnjeg predsednika Bila Klintona, zabrana je počela da se odnosi i na Aljasku, jedinu oblasti u SAD gde je do tada bilo moguće prodati ili kupiti balalajku, koja se tu smatra narodnim muzičkim instrumentom.


Formalni razlog za zabranu balalajki u SAD bilo je to što je instrument u carskoj Rusiji, prema oceni pravoslavne crkve i države, bio pogodan za "ismevanje vlasti".

Zabrana koja je važila u ruskom carstvu ukinuta je u vreme Sovjetskog Saveta, ali ne i u SAD, gde je i dalje na snazi, mada ne u punom obimu.

Sviranje na balalajci nije zabranjeno, ali je za to potrebno dobiti specijalnu dozvolu. Proizvodnja i prodaja u radnjama su zabranjeni, a dozvoljena je pojedinačna privatna prodaja.

To je jedan od razloga zbog kojih je knjiga Dž. Flina "Kako napraviti balalajku", objavljena 1984. godine, i dalje veoma popularna i doživela je devet izdanja.

Za običnog Amerikanca, koji želi da uživa u zvucima balalajke, nema drugog načina za to osim da sam napravi instrument, jer u prodavnici neće moći da ga kupi, bar do 2020. godine.


rtv