August Ivan Napomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenog 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti – dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića, Planine, samo uvjetno možemo nazvati romanom), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca).
Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. August Šenoa umro je od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. Velik je uspjeh postigao i svojim povjesticama – pripovjednim djelima u stihu s motivima iz povijesti (Propast Venecije, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Anka Neretvanka, Vinko Hreljanović) ili iz narodne predaje (Božja plahtica, Kameni svatovi, Kugina kuća, Postolar i vrag, Gvozdeni div, Prokleta klijet, Mile Gojslavica). Karakterizira ih lakoća izraza, gipkost stiha, naglašena ritmičnost i, često, humoristički ton. Namjera im je ista kao i kod povijesnih romana: da budu sredstvo nacionalnog odgoja i prava škola rodoljublja.
Crne oči Featon Hoće li mi drag doć´? Hrvatulje Labud Oko djevičino Proljeće Putnik Požar Ruža Suze nad grobom Gustava Magjara Sniježnik Stari plemić Školjka Trojedini barjak naš Tatar-kan Zvijezda stado Zavist Zlatna riba
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: August Šenoa Čet 8 Dec - 10:35
Crne oči
Titra svijeća, amo-tamo skače, Svjetlomrca po jesenskoj noći, Vabi putna čarobnom si moći, Za njome će – svjećica izmače. Zavela ga u tamne dumače, Kud će jadan mrklim mrakom poći, Hman nazire spasa u samoći, Zaman zove i zaman se plače. Tako, djevo, crne oči tvoje Sad zamame ognjem srce moje, Sad me iz njih mrkla bije tmina. Posvijetli mi okom – do srca si, A tad, dušo, svjećicu ugasi, Nek me krije sretna pomrčina!
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: August Šenoa Čet 8 Dec - 10:36
Hoće li mi drag doć'?
Tiha noć; Pod prozorom mile stojim, Sitne zvijezde nebom brojim, Samo jedne zvijezde nije Najsjajnije, najmilije. Hoće li mi draga doć’? Tiha noć; I po noći lud se tucam, Sjetan tanke žice kucam, Al’ sve pjesme žarke moje Samo ozivlju glase svoje: Hoće li mi draga doć’? Tiha noć; Ah ta crna noć je nijema, Moje drage ne i nema; Pa se nadam, pa se mutim, Sada planem, na zlo slutim; Hoće li mi draga doć’? Tiha noć; A za noći zora rana, A za nadom gora rana; O drugom je draga snila, Drugomu se zavjerila: Ne će draga, ne će doć’!
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: August Šenoa Čet 8 Dec - 10:37
Labud
Na jezeru jasnom svuda vlada Tihe noći milena tišina, Voda sjajuć puna svih milina, Snijeg cjeliva od labuda mlada; Labud bijeli zaronio tada, Pijev ga zove do dvora vilina; Što l’ ga čeka, dolje je dubinâ, Blagog mira zavijek blaga nada. Oko kad se u oko zadubi, U snivanje blaženo se gubi Blago roni blagoj mirnoj duši; Oko kad mi u tve zaronilo Srce kad je s tvojim srcem bilo, U tvom miru nemir se uguši.
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: August Šenoa Čet 8 Dec - 10:38
Oko djevičino
Gle danica, zvijezda krasna, Kako trepti u pô neba, Pod danicom voda jasna Od radosti se koleba. Raduje se, širi krila, Slatko pljuska, tiho šušta, Kad se zvijezde svjetlost mila U krioce bistro spušta. Gle djevicu crnooku, Kadno svati pogled smjeli Nebu jasnu i visoku, Sve se nebo razveseli. I vidiku na beskrajnom Zvijezda ljubve se upali, U tom žaru divnom, sjajnom Djeve oko se zrcali. Drago svijetu nizokomu Gledat lice daničino, Draže nebu visokomu Motrit oko djevičino.
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: August Šenoa Čet 8 Dec - 10:39
Proljeće
Već se zemlji zimsko ruho tali, A iz zemlje mlada narav viri, Blag vjetarčić po dolini piri, Prosto vriju srebropjeni vali; Svi smo s nova sada procvjetali, A s radosti svakom grud se širi, Što li tebe jadna uznemiri, Koja l’ žalost srce ti ražali? Ah uz radost svega živog stvora Nij’ radosti niti razgovora, Usrijed raja suze bi prolijevo; Bura bije, polje se zeleni, Klas se zlati, grožđe se rumeni, Srce plače; pitaš, zašto, djevo?
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: August Šenoa Čet 8 Dec - 10:40
Požar
“Gori, gori!” “Zaboga, gdje, ljudi?” “Amo vode, amoder pomoći”. Ah, ostan’te, nemojte mi doći Gasit vatru, zaman su vam trudi! Ta kušo sam da taj plamen gasim Bistrom suzom, jer mi hara grudi; Al sve zaman, s nova oganj hudi Buknu srcu, probuđen uzdasim. Neka gori vijekom vatra ova. Dušo, gasi vatrom ju cjelovâ, Manje nije, sa mnom se ne šali! Nećeš? E, pa ja na sudnji danak Tužit ću te da mi mirni sanak Srce žarkim očima upali.
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: August Šenoa Čet 8 Dec - 10:41
Zavist
Zaviđam ga, tko ti gledat’ smije Ono oko divno, suncoliko; Zaviđam ga, mila moja diko, Komu uho glas tvoj rajski pije. Zaviđam ga, komu lice grije Lahor laki milog daha tvoga; Zaviđam ga, kao vraga svoga, Tko o tebi, dušo, sanak snije. Pa se lakom molim kasno, rano, Samo meni dat’ je slušat dano, Samo mojim gledat te očima, Poljupcem ti sklopih oči, usta: Nek ne sanja svijetom čeljad pusta, Da u mene takav biser ima.
Princess
Elita
Poruka : 1160
Učlanjen : 12.05.2011
Naslov: Re: August Šenoa Ned 18 Dec - 13:00
Ružin san
Pade sunce zlatno na zapadu, Rujna ruža nijedra zatvorila, Nebom plovi zvijezda zlatna sila, plovi mesec sveća noćnom hladu:
Zovu zvezde jasne ružu mladu: "Ah cjelovu otvaraj nam krila!" Zaman zovu, ruža dalje snila, Sunce čeka u ljubavnom jadu.
A kad planu jutrom blaga svijeća, raskrilila grud cjelovu ruža: " Sunce! Ti si mi jedina sreća."
Tek zatvori srce, ljubo krasna, Svijeta žamor prazni kad te kruža, Meni cvati samo, djevo jasna!
Leptir1862.
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: August Šenoa Ned 11 Jan - 15:44
OJ, BUDI SVOJ
Oj, budi svoj! Ta stvoren jesi čitav, u grudi nosiš, brate, srce cijelo; Ne kloni dušom, i da nijesi mlitav, Put vedra neba diži svoje čelo! Pa došli danci nevolje i muke, Pa teko s čela krvav tebi znoj, Ti skupi pamet, upri zdrave ruke, I budi svoj!
Oj, budi svoj! Znaj, tvoja glava mlada Nebolike ti zlatne sanke budi, Ko sivi soko uzvini se nada, Al svijet je svijet, i ljudi tek su ljudi Da, zbilja goni s uzglavlja te meka, U sebični te zovuć svijeta boj; Ma što te, brate, u životu čeka: Ti budi svoj!
Oj budi svoj! Taj svijet ti nije pako, Ni raj ti nije; rodi trnom, cvijetom; Ni desno, ni lijevo, da se nisi mako, Već ravno pođi, dok te nosi, svijetom; Koracaj bez obzira krepko, živo, Sudbina dok ne rekne tebi; Stoj!I pravim drži pravo, krivim krivo, I budi svoj!
Oj, budi svoj Ta Božja ti je zamet, Al" Bog sve mrzi što je laž i varka; I neka ti ja vazda vedra pamet, I srce vrelo, duša čista, žarka; Nek ravno um i srce važu, Tek tako bit ćeš čovjek, brate moj! Da zli i dobri ljudi smjerno kažu: Da, on je svoj!
Oj, budi svoj! Al" brat si budi braći, I radi za svijet, al' ne slušaj pljeska; I ljubi svijet, al' ne nadaj se plaći, Jer hvala ljudska voda je vrh pijeska, U tvojoj svijesti hvala ti je trudu, S poštena lica teče pošten znoj, I nijesi, brate, živio zaludu, Kad jesi svoj.
Oj budi svoj, i čovjek ljudskog zvanja! Pa diži čelo kao suce čisto; Jer kukavica tek se rđi klanja, Tvoj jezik, srce nek su vazda isto. Za sjajnim zlatom ko za Bogom gledi Tek mićenika ropskih podli roj; Ti gledaj, da l' i duša zlata vrijedi, Pa budi svoj.
Da, budi svoj! Pa dođe l' poći hora, Gdje tisuć zvijezda zlaćanih se vije, Kad čovjek račun si završit mora, I ti ga svršuj, nek ti žao nije, Jer tvoje srce šapnuti će ti: Oj mirno, brajne, sad si račun zbroj! Poštenjak, čovjek na zemlji si bio, Bio si svoj!
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: August Šenoa Ned 11 Jan - 15:45
RIBAREVA JANA
Po cijelom kraju na sto milja, ljepote takve nij, što lijepa Jana pokraj Save, ribara starog kći.
Ko drijenak su joj pune usne, ko trska vitka stas, ko riba ima bistre oči, ko ševa milen glas.
A vesela je - cijeli vrbnik od jedne pjesme pun, kad starcu ocu mreže plete, il tjera uz kraj čun.
I pjeva Jana: "Lude ribe! Ah, u vas mozga nij, ne boji vam se muške mreže ribara starog kći."
I starac otac ribe lovi, al lijepa Jana,da, mladića trista nehotice ulovit za čas zna.
Al Jana pjeva: " Lude ribe! Ah, u vas mozga nij, ne boji vam se muške mreže ribara starog kći."
I minu vrijeme - tihom noći na brijeg se tisnu čun, i nešto šapće - tužno dršće nad vrbljem mjesec pun.
Iz grada ribe lovit došo gospodin lijep i mlad, poljubio je - ostavio; Oj Jano, što ćeš sad?
Ko trnule su sad joj usne, ko vrbi zguren stas, ko zimsko nebo mutne oči, ko kukavici glas.
Do Save sjedeć Jana tepa: "Oj sretne ribe vi! U vama nema vrele krvi, a ja sam, ljudska kći."
Moj ribar teško mrežu vuče, ne to ti riba nij: " U mreži blijeda, mrtva leži ribara lijepa kći."
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: August Šenoa Ned 11 Jan - 15:45
SJEĆAJ ME SE
O ti dušo moje duše! O ti srce srca mog! Kuda prošla, kamo došla, Pratio te dobri bog!
Tvrda zemlja putem bila Tvojoj nogi mekan mah, Skrotila se ljuta bura Pred tobom na blagi dah!
Stvrdnulo pod tobom more, Snizila se strma hrid, Ljuta zima cvijećem cvala, Moja dušo, na tvoj vid!
Sav ti život bio Božić, Anđeli te sreli svud; Nikad s oka suza pala, Sterala ti sreća put!
Samo katkad u toj sreći Imena se sjećaj mog: O, ti dušo moje duše, Pratio te dobri bog!
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: August Šenoa Pon 9 Feb - 19:40
Featon
Zlatna kola vječnoga Titana U nesvijesti stvor umrli vlada, Jove, svijet, da s bijesni ne postrada Baci jadnog u val Eridana; Tamo plače propast mladih dana, Suza zlatna srodnih Helijada, Prijatelj mu labud cvijeli s jada, Srce peče ljuta, ljuta rana. Čaru tvojem oko se uputi, S tobom vladat, tebe ljubit željah, S neba padoh, život mi se smuti. Nit me plače suza sestričina, Nit me tješi uzdah prijatelja; Sam umirem usrijed tužnih tmina.
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: August Šenoa Pon 9 Feb - 19:41
Oko djevičino
Gle danica, zvijezda krasna, Kako trepti u pô neba, Pod danicom voda jasna Od radosti se koleba. Raduje se, širi krila, Slatko pljuska, tiho šušta, Kad se zvijezde svjetlost mila U krioce bistro spušta. Gle djevicu crnooku, Kadno svati pogled smjeli Nebu jasnu i visoku, Sve se nebo razveseli. I vidiku na beskrajnom Zvijezda ljubve se upali, U tom žaru divnom, sjajnom Djeve oko se zrcali. Drago svijetu nizokomu Gledat lice daničino, Draže nebu visokomu Motrit oko djevičino.
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: August Šenoa Pon 9 Feb - 19:41
Proljeće
Već se zemlji zimsko ruho tali, A iz zemlje mlada narav viri, Blag vjetarčić po dolini piri, Prosto vriju srebropjeni vali; Svi smo s nova sada procvjetali, A s radosti svakom grud se širi, Što li tebe jadna uznemiri, Koja l’ žalost srce ti ražali? Ah uz radost svega živog stvora Nij’ radosti niti razgovora, Usrijed raja suze bi prolijevo; Bura bije, polje se zeleni, Klas se zlati, grožđe se rumeni, Srce plače; pitaš, zašto, djevo?
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: August Šenoa Pon 9 Feb - 19:41
Putnik
Putnik trudan žarkom pustom hoda Utočište ištuć, tražeć hlada. “Moj putniče! zaman, ti postrada!” Ništ’ do pijeska, do nebeskog svoda. Al’ božanstvo utjehu mu poda, Gle oaza sad mu svanu mlada; Ploda ima tudijer puna slada, U travici romoni mu voda. Tako ja put putovah života, Pust i trudan bez ikakve nade, Ništa ne bi u njem do tegota: Tu božanstvo tebe posla vilu, Sva me tuga tužna minu sade, Jer je ne ima u tvom rajskom krilu.
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: August Šenoa Pon 9 Feb - 19:42
Ruža
U šumici cvatu mlade ruže, Milo grmom zelenim prosute Rosa božja kitila im skute, Ljuljajuć se s povjetarcem druže. Da ih miloj tražim, oči kruže; Kćeri zore želju moju slute, Slatko s’ smiju prijatno nagnute, Da prekrasne većem krasu služe: Kad se netom bujni grm otvori, A ljubovca oči pune slasti Na me slatko smiješeć’ se obori. “Čemu cvijeća, čemu teškog truda? Sama ću ti ljupkom ružom cvasti. Mila, vjerna, svako doba, svuda!
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: August Šenoa Pon 9 Feb - 19:42
Sniježnik
Silan Sniježnik diže silno sljeme, Mraz mu vječni čelo obastire, Tužni vrsi u nebesa vire, Crni oblak ovi golo tjeme: Ali s neba blago sinu vrijeme, A u pustoš božji trag udire Svud se život, svuda cvijet prostire Svuda klije brdam zlatno sjeme. Tako nesta srcu mojem mraza, Kad se, djevo, prvi put ukaza: Mom životu sinu pramaljeće; U mom srcu klilo sto dražesti, Tebi stadoh malen vjenčac plesti, Prva u njem ljubav, prvo cvijeće.
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: August Šenoa Pon 9 Feb - 19:42
Stari plemić
Što ću sad? Moj dvorac bijeli Moskovska mi četa spali, Kozaci mi kćer oteli, Sinovi u boju pali, Ostah starac sam te sam; Kaž’te, kud ću? Kaž’te, kam’? Deder, Žide, toči vina! Živi “wolno ć i oczyna!” Tako stari plemić zbori, Niz brke mu suza kane “Hura” uto glas zaori, A pred kuću četa pane, Svaki junak ljuti zmaj. “Oj, Židove, otvoraj! Pa nam toči žarka vina: Živi “wolno ć i oczyna!” “Otkud ljudi?” “S Čenstohova, Bilo tamo ljute sječe!” “Hoće l’ skoro biti nova?” “Čuješ? Ruske trublje zveče!” Starac paše mač o bok, Pa na vranca skokom skok! Ajd’ na Ruse sva družina: Živi “wolno ć i oczyna!”
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta
Gost
Gost
Naslov: Re: August Šenoa Pet 13 Feb - 15:38
Ribareva Jana
Po cijelom kraju na sto milja, ljepote takve nij, što lijepa Jana pokraj Save, ribara starog kći.
Ko drijenak su joj pune usne, ko trska vitka stas, ko riba ima bistre oči, ko ševa milen glas.
A vesela je - cijeli vrbnik od jedne pjesme pun, kad starcu ocu mreže plete, il tjera uz kraj čun.
I pjeva Jana: "Lude ribe! Ah, u vas mozga nij, ne boji vam se muške mreže ribara starog kći."
I starac otac ribe lovi, al lijepa Jana,da, mladića trista nehotice ulovit za čas zna.
Al Jana pjeva: " Lude ribe! Ah, u vas mozga nij, ne boji vam se muške mreže ribara starog kći."
I minu vrijeme - tihom noći na brijeg se tisnu čun, i nešto šapće - tužno dršće nad vrbljem mjesec pun.
Iz grada ribe lovit došo gospodin lijep i mlad, poljubio je - ostavio; Oj Jano, što ćeš sad?
Ko trnule su sad joj usne, ko vrbi zguren stas, ko zimsko nebo mutne oči, ko kukavici glas.
Do Save sjedeć Jana tepa: "Oj sretne ribe vi! U vama nema vrele krvi, a ja sam, ljudska kći."
Moj ribar teško mrežu vuče, ne to ti riba nij: " U mreži blijeda, mrtva leži ribara lijepa kći."
Gost
Gost
Naslov: Re: August Šenoa Čet 4 Jun - 13:36
August Ivan Napomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenog 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti – dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića, Planine, samo uvjetno možemo nazvati romanom), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. August Šenoa umro je od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. Velik je uspjeh postigao i svojim povjesticama – pripovjednim djelima u stihu s motivima iz povijesti (Propast Venecije, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Anka Neretvanka, Vinko Hreljanović) ili iz narodne predaje (Božja plahtica, Kameni svatovi, Kugina kuća, Postolar i vrag, Gvozdeni div, Prokleta klijet, Mile Gojslavica). Karakterizira ih lakoća izraza, gipkost stiha, naglašena ritmičnost i, često, humoristički ton. Namjera im je ista kao i kod povijesnih romana: da budu sredstvo nacionalnog odgoja i prava škola rodoljublja.
August Šenoa – izreke:
Al čovjek snuje, a bog boguje.
Samo kad čovjeka ubiješ, ubio si njegove misli.
Oj, budi svoj! Al’ brat si budi braći, i radi za svijet, al' ne slušaj pljeska; i ljubi svijet, al' ne nadaj se plaći, jer hvala ljudska voda je vrh pijeska.
Gost
Gost
Naslov: Re: August Šenoa Uto 9 Jun - 8:21
Lovro je sin iz slabo imućne slovenske obitelji. Roditelji su željeli da im se bar jedno dijete digne na imućan položaj, a pošto je Lovro bio od malih nogu jako inteligentan i željan znanja roditelj su odlučili da on bude svećenik. Lovro je počeo učiti za svećenika, ali on se zaljubio i shvatio da kao svećenik neće moći nikad imati voljenu osobu pokraj sebe i on je odustao od svećeničkih studija. Taj je događaj jako povrijedio njegovu obitelj, jer je njegova majka samo željela da ga vidi u odori svećenika. Kad je odlučio odustati od svećeničkog reda pozvao ga je predsjednik k sebi da uči njegova sina i Lovro pristane. Neko je vrijeme on tako učio njegova sina, ali njemu je bilo neugodno da je on na teret tuđoj obitelji i on je odlučio da okuša sreću tako da se upiše u orijentalnu akademiju. Grof mu je pomagao da dospije u orijentalnu akademiju putem veza, ali nije bilo uspjeha jer je bilo jako puno kandidata i Lovro nije uspio. Nakon toga Lovro odluči pisati molbu u ministarstvo da postane učitelj, ali i tu je bio razočaran jer ga nisu ga primili. Kada je njegov otac pročitao to pismo on je odlučio da će Lovri pomoći i da će mu dati sav novac samo da ostvari svoje želje i da otiđe u Beč.
Neko vrijeme otac mu je slao novac ali je nakon toga zapao u velike dugove i nije mogao potpomagati Lovri, i jedan od đaka mu je savjetovao da ide u Hrvatsku raditi kao učitelj a Lovro to prihvat. Nakon završenog trećeg tečaja sveučilišta Lovro odluči otići u Zlatni Prag. Lovro je u Pragu upoznao djevojku po imenu Minka, kroz razgovor je doznao da je ona bogata a to je upravo njemu trebalo, bogata djevojka koja će izbaviti njegove roditelje iz dugova. I on je imao na umu da se oženi tom djevojkom sve dok mu Šenoa nije otvorio oči i rekao da je to stara usidjelica koja neće donijeti miraz udajom jer njen otac ima još šestero djece na koje treba podijeliti svoje bogatstvo. Poslije tog saznanja Lovro je odustao od nje.
Nakon završenih svih ispita Lovro je čekao samo da mu dodjele mjesto u jednoj od hrvatskih gimnazija. I dok su jednog dana Lovro i Šenoa bili u jednoj kavani priđe im jedan debeli čovjek kojega su trebali podučiti, on je savjetovao Lovri nakon što je čuo njegovu priču da traži bogatu djevojku da se oženi, i on mu savjetova neka ide u Split jer on pozna jednu mladu djevojku koja živi sa stricem a bogata je. I tako Lovro otiđe u Split i tamo upzna tu djevojku po imenu Anđelika u koju se on i zaljubio, a nije bio samo novac u interesu. Anđelika se zaljubila u njega i odlučili su tu vezu okruniti brakom. U međuvremenu njen je stric doznao da je Lovro potekao iz siromašne obitelji i zabranio Anđeliki vjenčanje s Lovrom.
Kad je Lovro to doznao on se ubio u stanu u kojem je živio tako da si je britvom prerezao grkljan. I tako završava životna priča mladog, inteligentnog, učenog čovjeka koji je imao znanja za velike uspjehe ali nije imao ono najvažnije – novac. I sad nakon tog pročitanog djela postavljam si pitanje da li je bolje biti glup i bogat ili pametan i siromašan!?
August Šenoa – “Prijan Lovro”
Gost
Gost
Naslov: Re: August Šenoa Čet 15 Dec - 16:54
„Al čovjek snuje, a bog boguje.“ Prijan Lovro
Gost
Gost
Naslov: Re: August Šenoa Čet 15 Dec - 16:56
„Iz mlade zelene gore proviru srebropjene žice preko mekanog maha u dol, kao stidne djevice provirivahu glavice miloduhog cvijeća u svijet, vesela jata ptica pršahu sa živice na živicu, sa grma na grm, a gorska šuma toli je živa, toli zelena, a sunčano zlato dršće od milote po vršcima starih dubova, zapliće svoje čarobne zrake u pomlađelo granje.“ Seljačka buna/XLIV.