Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemTražiLatest imagesRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebook


Delite | 
 

 Običaji i tradicije u svetu

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : Prethodni  1, 2, 3, 4, 5
AutorPoruka
kreja

Master
Master

kreja

Ženski
Poruka : 5893

Lokacija : prva lijevo

Učlanjen : 18.12.2021

Raspoloženje : super


Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Empty
PočaljiNaslov: Re: Običaji i tradicije u svetu   Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Sat610Sub 12 Avg - 6:31

Običaj je star nekoliko stotina godina, a počinje ranim jutarnjim ustajanjem ili proljetnim urankom (ili u cik zore) pri kojem se odlazi na okupljanje uz riječne tokove gdje se sprema čimbur, jelo od mućenih jaja, skorupa i luka. Čimbur se peče u velikim posudama u kojima zna biti i više od stotinu jaja. Ovaj doručak na otvorenom obično se slavi na Kamberovića polju (rekreativni kompleks) uz obalu rijeke Bosne, gdje se dočekuje prvi proljetni izlazak Sunca. Mnogi Zeničani čak postave svoje šatore noć prije, kako bi tamo bili „na vrijeme” kada sunce izlazi. Neki sudionici proslave ili čimbur[ij]aši tom se prigodom odlučuju okupati u Bosni, otvarajući time sezonu kupanja u rijeci.  Čimburanje se obično uz golem roštilj nastavlja tokom cijelog dana do kasno u noć. Običaj se proširio u druga mjesta u kojima žive Zeničani.
Običaji i tradicije u svetu - Page 5 800px-%C3%87%C4%B1lb%C4%B1r_with_duck-fat_saut%C3%A9ed_Ramps_%2814826584557%29

Ne zna se tačno koliko dugo se već proslavlja prvi dan proljeća, ali se zna da i najstariji Zeničani (a neki od njih imaju više od 100 godina) kažu da učestvuju na čimburijadi u Zenici otkako znaju za sebe. Istoričari pretpostavljaju da ovaj događaj ima korijene još u ilirskom dobu, jer je poznato da su oni slavili smjene godišnjih doba. Događaj je veoma popularan među Zeničanima, tako da oni koji više ne žive ovdje obično dolaze na ovaj festival (čak i iz inostranstva).


Jaje kao simbol rađanja novog života se peče u velikim posudama — na stotine komada u jednoj posudi. Na taj način Zeničani pozdravljaju proljeće, rađanje novog života, oživljavanje prirode.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Master
Master

kreja

Ženski
Poruka : 5893

Lokacija : prva lijevo

Učlanjen : 18.12.2021

Raspoloženje : super


Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Empty
PočaljiNaslov: Re: Običaji i tradicije u svetu   Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Sat610Uto 29 Avg - 12:34

Ceremonija čaja – tako to Japanci rade

Cilj ceremonije čaja je ujediniti četiri karakteristike: wa ili ravnotežu, kei ili poštovanje, sei ili čistoću te jaku ili mir

Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Ceremonija-caja-featured-800x533
U subotu, 21. ožujka, na prvi dan proljeća Veleposlanstvo Japana je, u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu, organiziralo ceremoniju čaja. Ceremoniju, duboko ukorijenjenu u zen budizam, prakticiralo je u početku isključivo svećenstvo i visoko plemstvo i to uglavnom u medicinske svrhe. Ovu ceremoniju karakteriziraju unutrašnji mir i gostoljubivost pri čemu jednostavnost i elegancija same ceremonije naglašavaju te vrline. 

Ceremoniju čaja u Zagrebu je predstavila Soyu Murakami, majstorica čaja škole Urasenke koju je od djetinjstva podučavala majka koja je također bila majstorice iste škole. Danas gospođa Mirakami-starija vodi Gradsku visoku školu čaja Den-en-chôfu u Tokiju, a uz to podučava čajnu ceremoniju u sklopu Japanske vanjskotrgovinske organizacije (JETRO) u Njemačkoj. Kao predsjednica neprofitne organizacije Nihon denotô bunka no kai (Udruga tradicionalne japanske kulture) radi na širenju tradicionalne japanske kulture.  
Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Ceremonija-caja-tekst2
Chado – put čaja  

Čaj su u Japan donijeli zen svećenici pa se stoga može reći kako zen budizam ima snažan utjecaj na ceremoniju čaja. Japanci su usavršili postupak pripravljanja i posluživanja čaja, a sama je ceremonija ubrzo postala poznata kao „chado“ ili „put čaja“. Ceremonija čaja obogaćuje duh i um zajedničkim uživanjem u čaju i međusobnim poštovanjem onih koji ga piju te ujedinjuje četiri važne karakteristike: wa ili ravnotežu, kei ili poštovanje, sei ili čistoću te jaku ili mir. Uglavnom se tijekom ovih ceremonija služi  zeleni Matcha čaj, a tijekom ceremonije razgovor je sveden na minimum, i, u pravilu, uvijek vezan uz sam čaj. Budući da se čaj pije nezaslađen, a vrlo je važan omjer slatkoće i gorčine u ustima kada se čaj pije – gostima se poslužuju slatki rižini kolačići koje gost mirno drži na svom krilu sve do trenutka kada mu majstor ceremonije ne da znak da ih slobodno može uzeti.  
Čaj se pije tako da se ponuđena šalica uzima desnom rukom i polaže se na lijevi dlan. Prilikom podizanja šalice, domaćinu se upućuje lagani naklon u znak zahvalnosti i poštovanja. Šalicu zatim desnom rukom okrećemo u smjeru kazaljke na satu, kako bi se strana šalice okrenuta gostu okrenula domaćinu – gesta je to koja predstavlja dijeljenje i poštovanje
Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Ceremonija-caja-tekst
 Bezvremenski napitak  

U Japanu se ceremonija čaja prvi put spominje u 8. stoljeću, a pretpostavlja se da nikad ne bi zaživjela da je čaja bilo u izobilju. Upravo je njegova rijetkost uvjetovala da se ljudi prema njemu odnose s poštovanjem. Pojavom zen budizma u Japanu javljaju se nove spoznaje o čaju, a mijenjaju se i neke navike njegovog pripravljanja poput usitnjavanje čaja u prah koji se miješao s vodom i mutio bambusovom metlicom. Ta dva detalja prepoznatljivi su u ceremoniji kakvu i danas poznajemo. Tijekom razdoblja Muromachi (otprilike 1336 –1573), ceremonija čaja postaje oblik sofisticirane zabave viših staleža, pri čemu su se koristili skupocjeni predmeti iz Kine. Kako bi napravio odmak od skupocjenih stranih predmeta i naglasio vrijednost samoga napitka, veliki majstor čaja Sen no Rikyū krajem 16. st. razvio je vlastitu teoriju i filozofiju čaja – wabi-cha. Od lokalnih japanskih majstora naručuje, a nerijetko je i sam izrađivao, posude i sredstva za rad koji su se odlikovali nenametljivom jednostavnošću oblika.
Nazad na vrh Ići dole
kreja

Master
Master

kreja

Ženski
Poruka : 5893

Lokacija : prva lijevo

Učlanjen : 18.12.2021

Raspoloženje : super


Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Empty
PočaljiNaslov: Re: Običaji i tradicije u svetu   Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Sat610Uto 29 Avg - 12:41

Japanska ceremonija čaja i njezina povezanost s borilačkim vještinama


Japanska ceremonija čaja se naziva Chanoyu, Sado ili Ocha. To je koreografski ritual pripreme i posluživanja japanskog zelenog čaja - Matcha, zajedno s tradicionalnim japanskim slasticama koje daju ravnotežu gorkom okusu čaja. Priprema čaja u ovoj ceremoniji znači ulijevanje sve svoje pozornosti u unaprijed definirane pokrete. Ovdje nije toliko riječ o ispijanju čaja, koliko o estetici i pripremanju čaja iz srca, s ljubavlju. U stvari, ovo je ceremonija tijekom koje domaćin i gost teže duhovnom osvježenju i harmoniji s univerzumom. Ceremonija čaja bilježi sve elemente japanske filozofije i umjetničke ljepote, te isprepliće četiri načela - sklad (s ljudima i prirodom), poštovanje (prema drugima), čistoća (srca i uma), i mir. Domaćin ceremonije uvijek uzima u obzir gosta sa svakim svojim pokretom i gestom, pa je tako i pribor za čaj postavljen u odnosu na gosta.
U ceremoniji ispijanja čaja, voda predstavlja yin, a vatra na ognjištu yang. Voda se drži u kamenom ćupu - mizusashi. Mizusashi sadrži svježu vodu koja simbolizira čistoću i samo ga domaćin smije koristiti. Matcha se čuva u maloj keramičkoj posudi – chaire, koja je postavljena ispred mizusashi, a sam čaj je omotan u shifuku (fine svilene vrećice).
Pribor za čaj se zove dōgu, što u prijevodu doslovno znači alat. Potrebno je mnogo različitog pribora za čak najosnovniju ceremoniju čaja, ali najvažnije su: chashaku (žlica za čaj napravljena od bambusa), sensu (lepeza), drvena ili keramička posuda za držanje chasen-a, chasen (bambusova četkica za miješanje/mućenje čaja) i fukusa (ljubičasta svilena tkanina).
Svaki pribor - uključujući posudu za ispijanje čaja, četkicu za miješanje čaja i bambusovu žlicu za čaj – se ritualno čisti u nazočnosti gostiju na precizan način koristeći propisane pokrete. Nakon rituala čišćenja i pripreme pribora, domaćin stavlja u posudu izmjerenu količinu zelenog čaja u prahu i dodaje odgovarajuću količinu tople vode, te četkicom muti čaj koristeći određene pokrete. Tijekom ceremonije razgovor je sveden na minimum. Nakon što je pripremio čaj, domaćin ga poslužuje gostu, te se gost i domaćin jedan drugome naklone. Gost rotira zdjelicu na način da ne pije s njezine prednje strane, uzima gutljaj, potiho izgovori propisanu izreku, uzima još dva ili tri gutljaja prije nego obriše rub posude, te na kraju rotira zdjelicu u početni položaj i vraća je domaćinu.

Povezanost s borilačkim vještinama

Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Ceremonija-caja-samuraj
Sado je umjetnost koja je dugo bila povezana s borilačkim vještinama. U feudalnom Japanu u čaju je uživalo prvenstveno plemstvo. Ceremonija je služila kao aktivnost slobodna od društvenih i političkih tema i smicalica. Naime, gosti su, da bi ušli u sobu za čaj, morali proći kroz ulaz niži od jednog metra, što simbolično stvara osjećaj poniznosti i jednakosti svih prisutnih. Ovdje čak i samurajima nije bilo dopušteno ući s mačem, već su ga morali ostaviti pred vratima.
Osim stjecanja ratnih vještina i pridržavanja Bushido kodeksa, viša klasa samuraja feudalnog Japana bila je usko povezana sa chanoyu umjetnosti. Na mnogo načina, chanoyu je odražavalo ideal samuraja, kao i Japan u cjelini. Ceremonija bi obično izazvala atmosferu spokoja i mirnoće, stvarajući suprotnost karakteristikama snage i sposobnosti koje je posjedovao svaki samuraj. Umijeće chanoyu je bio oblik umjetničkog izražavanja koje je nastojalo razviti osjećaj prirodnosti i jednostavnosti, te doživjeti stvarnost na krajnje discipliniran način.
U vrijeme poznatog majstora čaja 
Sen no Rikyu,  ceremonija je postala chado, ili put čaja. Tijekom ceremonije, samuraji su se mogli pažljivo usredotočiti na ono što jest i što nije i jasno primijetiti interakcije na bojnom polju i izvan njega. Suprotno uvriježenom mišljenju, samuraji nisu prakticirali chado da bi pobjegli od svakodnevnog tereta nasilja, kaosa i života na bojnom polju. Umjesto toga, to je bilo izravno suočavanje u kojem su samuraji bili u mogućnosti steći kritički uvid u život i stvarnost.

Neke sličnosti i razlike između chado i budo, ili borilačkih puteva, mogu nam pomoći razumijeti zašto je i kako ratnička klasa povezana s umijećem chanoyu. Kao prvo, obje dijele osnovnu vrijednost ichi go, ichi e - jedan susret, jedna šansa. Pogreška na ratištu paralelna je krivom koraku poduzetom tijekom ceremonije čaja. U oba slučaja, s greškama se moralo suočiti i integrirati ih na konstruktivan način, jer nije bilo ponovnih pokušaja. Obučavajući se u ovoj vještini, samuraji su naučili uzeti u obzir neočekivane događaje i ispolirali su svoju borilačku strategiju shvativši da stvari ne idu uvijek prema planu, kao što je kiša na dan održavanja ceremonije čaja.
Osim toga, ritual ceremonije čaja nije tako jednostavan kao zagrijati vodu i skuhati čaj, a nije ni Budo. Oboje zahtijevaju praksu i znanje s ciljem fokusiranja, te kako pojednostavniti i učiniti ono što je potrebno da bi dovršili posao.
Kada primate ceremoniju čaja, najviše ćete dobiti ako dopustite sebi biti prisutni u trenutku, povezivajući sebe u potpunosti s okolinom. Ovo je također istinito u borilačkim vještinama. Ako vam je glava negdje drugdje, puno manje ćete dobiti iz vašeg treninga.  Važnost prisutnosti je još važnija kada odgovarate na napad ili se borite na natjecanju. Ako razmišljate o tome što ćete učiniti, prije nego što to uradite, bit ćete dva koraka iza od onog gdje ste trebali biti u tom trenutku.

Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Empty
PočaljiNaslov: Re: Običaji i tradicije u svetu   Običaji i tradicije u svetu - Page 5 Sat610

Nazad na vrh Ići dole
 
Običaji i tradicije u svetu
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Tradicije odrastanja
» Najneobičnije božićne tradicije
» Rukotvorine kao čuvari tradicije i izvor prihoda
» Da li je lov zabava, očuvanje tradicije i načina života, barbarstvo ili nešto četvrto, peto...?
» Narodna tradicija, običaji i verovanja
Strana 5 od 5Idi na stranu : Prethodni  1, 2, 3, 4, 5

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Porodica i zdravlje :: Porodica-