Vlaho Bukovac

Vlaho Bukovac

( 1855. - 1922. )

[You must be registered and logged in to see this image.]

Vlaho Bukovac (ital. Biagio Faggioni; Cavtat, 4. jul 1855 — Prag, 23. april 1922) je bio jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara.

Biografija

U mladosti je plovio, a zatim lutao po Severnoj i Južnoj Americi. U San Francisku je počeo amaterski da slika, a 1876. vratio se kući.
Po uzoru na mecenu Medu Pucića koji ga je uz Štrosmajerovu pomoć odvodi i Pariz, slovenizuje svoje prezime Faggioni u Bukovac. Studira na École des Beaux-Arts u klasi Aleksandra Kabanela (Alexandre Cabanel) i još kao đak izlaže Crnogorku na obrani na pariskom Salonu.

U pariskoj fazi (1877—93) uz predstavike akademizma Bukovac je stalno prisutan i često nagrađivan u Salonu. Nakon tema iz crnogorskog života, sledi ciklus aktova i veliki uspeh slikom La grande Iza (Salon 1882.). Kasnije kao renomirani portretist isključivo je izlagao portrete (Mlada Patricijka, Laura le Doux, Štrosmajer). Istovremeno prožet impresionističkim strujanjima svog vremena slika (Iz Fontenbloa, Pejzaž s Monmartra, Prijeko).
Od 1880. godine radio je na srpskom dvoru Obrenovića u Beogradu kada se potpisuje ćirilicom. Kratko vreme boravi i stvara u Dalmaciji.

Dolaskom u Zagreb 1893. postaje, cele sledeće decenije (do 1903. godine), centralna ličnost u umetničkom životu grada. Okuplja mlade umetnike i književnike, podstiče osnivanje ateljea, Umetničkog paviljona, osniva Društvo hrvatskih umjetnika i nastoji da afirmiše hrvatsku umetnost u svetu. Bukovčevo delovanje u Zagrebu, gde je predavao na Likovnoj akademiji, označava početak novog razdoblja u hrvatskoj umetnosti. Začetnik je hrvatske moderne i jedan od najplodnijih hrvatskih slikara.

Od 1903. do smriti živi u Pragu, gde je bio profesor na Likovnoj akademiji. U ovoj slikarovoj poslednjoj, praškoj, fazi slika u poentilističkom stilu.
Član Srpske kraljevske akademije postaje 1905, a 1919. godine počasni član Jugoslavenske akademije nauka i umetnosti.
Neposredno pre svoje smrti 1922. uradio je portret Jugoslovenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića.


Galerija



[You must be registered and logged in to see this image.]

Mladost kraljica zivota



[You must be registered and logged in to see this image.]

Cas engleskog



[You must be registered and logged in to see this image.]

U iscekivanju



[You must be registered and logged in to see this image.]

Gundulicev san

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zdravica, 1918.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Portret Katarine Bibice,oko 1891.g.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Baronica Rukavina, 1898.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Svijetlom okupana

U prirodi je akt tipičan za Bukovčevo slikarstvo. Djevojka u prirodi opušteno se predaje krajoliku
i utapa u svjetlost. Odsjaj sunca u crescendu prelazi po sredozemnom raslinju, odbija se od stijene,
poigrava na valovima i na kraju se s leđa prikrada crvenokosoj ljepotici

Još jedna slika Vlahe Bukovca pojavit će se u javnosti u Londonu, nakon što je godinama bila skrivena u privatnoj zbirci u Beču. Vjerojatno potaknut rekordnom cijenom od 100.800 britanskih funti, koju je prošle godine postigao Bukovčev akt na dražbi u dražbovaonici Bonham’s u Londonu, anonimni vlasnik iz Beča ponudio je svoju sliku istoj aukcijskoj kući. I tako će se još jedan Bukovčev akt naći na dražbi slika, crteža i akvarela u Londonu 27. ožujka ove godine s procjenom od 50.000 do 70.000 funti. Tehnika je ulje na platnu, dimenzije: 79x54 cm, a potpisana je i datirana 1917. u Pragu. Na okviru iz novijega razdoblja čitljiva je oznaka »Smolka Wien«.
Riječ je o aktu tipičnu za Bukovčevo slikarstvo. Djevojka u prirodi opušteno se predaje krajoliku i utapa u svjetlost. Odsjaj sunca u crescendu prelazi po sredozemnom raslinju, odbija se od stijene, poigrava na valovima i na kraju se s leđa prikrada crvenokosoj ljepotici koja se u potpunosti, ali stidljivim nagibom glave, spuštenih kapaka, predaje u naručaj sunčevih zraka. Kako bi istaknuo ljepotu mladenačke puti, Bukovac je djevojku posjeo na bijelu i crvenu tkaninu. Tkanina je slikana ležernim potezima kista, a nabori su još jedan razlog da se poigra svjetlom u kontrastu bjeline i razigrane sjene u bogatu registru boja. Možemo zamisliti Bukovca koji slika u Pragu, žudeći za toplinom i svjetlom rodnoga kraja.
U izvrsnoj monografiji Vere Kružić Uchytil (Globus, 2006) možemo pročitati kako je Bukovac u Pragu čeznuo za povratkom u Cavtat: »Željan sam sunca i našeg mora, a bogme i domaće hrane, ljupke riječi i našeg čovjeka, koji je uza sve mane najbliži našem srcu i ćudi... slikat ću naš kraj i naše tipove, da u svagdanjem doticaju s njima zaboravim i na najsitniji pramen magle, što me za toliko godina dušio na sjeveru.« Zvao je Medovića da mu dođe u goste, a kada se on nije odazvao, slikao je krajolik koji je obojici bio blizak.
Vera Kružić Uchytil bilježi među izgubljenim radovima, pod naslovom Poslije kupanja i s kataloškim brojem 993, sliku koja po opisu odgovara slici koja se nalazi u dražbovaonici Bonhams. Zamolila sam kustosice Galerije Bukovac u Cavtatu da u Bukovčevu arhivu potraže fotografije koje bi odgovarale opisu. Moram zahvaliti Heleni Puhara i Luciji Vuković, koje su vrlo brzo pronašle fotografiju što u potpunosti odgovara slici. Na poleđini fotografije rukom je napisano: »U prirodi«, sign. Praha 1917.
Za sada nam je nepoznata sudbina slike od vremena kada je fotografirana do danas, što je poticaj za dalje istraživanje hrvatske ljepotice rođene u Pragu, preko Beča stigle do Londona, dok će joj budućnost odrediti dražba u ožujku.
Iz Londona

Flora Turner Vučetić

( matica.hr )

[You must be registered and logged in to see this image.]

Hrvatski preporod (svecani zastor Hrvatskog narodnog kazalista u Zagrebu)

Ova slika nastala je 1896. godine. Radjena je uljem na platnu. Dimenzije su 125x222cm. Nalazi se u Zagrebu. Na slici je prikazan Ivan Gundulic, koji sjedi na stolici na terasi, kao i grupa hrvatskih reformatora predvodjenih Ljudevitom Gajem,koji mu se priblizavaju s desne strane. Gaja prate Antun Mihanovic, Ivan Mazuranic, Vatroslav Lisinski, Antun Nencic, Petar Preradovic i drugi. U desnom kutu slike su tadasnji najznacajniji hrvatski glumci: Adam Mandrovic, Marija Stroc i Josif Frodendrajh

[You must be registered and logged in to see this image.]

Daydreams

[You must be registered and logged in to see this image.]

Japanka, 1898.

[You must be registered and logged in to see this image.]

U kupatilu, 1908.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Autoportret, 1911.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Slikar u ateljeu

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kraljica Natalija Obrenovic, 1882.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Kralj Aleksandar Obrenovic, 1901.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Autoportret, 1883.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Koketa, 1908.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Astronom Rudjer Boskovic, 1919.