Mel Gibson
Mel Gibson
3 Januar 1956, Peekskill, New York, USA
Mel Gibson rođen je 3. januara 1956. godine u Piksilu, država Njujork. Bio je sedmo od jedanaestoro dece u porodici. Preselio se u Sidnej, jer je njegov otac strahovao od toga da će mu sinovi biti poslati u rat u Vijetnamu.
Posle srednje škole, Gibson je želeo da postane novinar, ali je na nagovor sestre, koja je radila u Nacionalnom dramskom institutu Australije, upisao školu drame na institutu. Već u 21. godini Gibson je imao puno pozorišnih uloga i jednu filmsku, u niskobudžetnom filmu "Letnji grad". U toku naredne dve godine dobijao je uloge uglavnom u australijskim serijama.
Prelom i tačka od koje je njegova karijera naglo počela da se razvija jeste film "Pobesneli Maks" iz 1979. godine u kom je igrao glavnu ulogu. Reč je o australijskom filmu koji je postigao najveći komercijalni uspeh sa ostvarenih 100 miliona dolara. Film je imao dva nastavka, a u poslednjem nastavku glumila je i Tina Tarner.
Gibson je otišao u Holivud 1984. godine sa ciljem da napravi još veći uspeh. Na "holivudskog pobesnelog Maksa" čekalo se tri godine. Uloga u filmu "Smrtonosno oružje" ojačala mu je status svetske filmske zvezde. Ovaj film imao je još tri nastavka, koji su, takođe, imali velike uspehe.
Dotadašnji imidž akcionog heroja Gibson je pokušao da promeni ulogama u filmovima svoje producentske kuće - "Ana Karenjina", "Hamlet"... Godine 1993. imao je i režiserski debi filmom "Čovek bez lica".
Najveći kritički i komercijalni uspeh do danas ostvario je u filmu "Hrabro srce" iz 1995. godine. Ovaj film imao je ogroman profit, osvojio dva Oskara i niz drugih filmskih nagrada. Tokom nekoliko poslednjih godina Gibson je imao zapažene uloge u filmovima "Teorija zavere", "Patriota" i "Šta žene žele".
Od 1980. godine oženjen je sa Robin Mur, sa kojom ima sedmoro dece.
Gibson i filmoviGlumačku karijeru Gibson je započeo nakon što je diplomirao na Australskom nacionalnom dramskom kazalištu 1977. godine. Prve uloge dobio je u TV serijama: The Sullivans, Cop Shop i Punishment.
Njegova prva filmska uloga bila je u Pobješnjelom Maxu, što je kasnije postalo kultnim filmom i polučilo još dva nastavka. Internacionalnu karijeru ostvario je filmom Galipolje redatelja Petera Weira. Godine 1984. napravio je prvi američki film, glumeći Fletchera Christiana u remakeu Pobuna na brodu Bounty. Suprotstavljenog člana posade, kapetana Bligha, glumio je Anthony Hopkins.
U filmskom serijalu Smrtonosno oružje glumio je ekscentričnog i divljeg policajca Martina Riggsa, nasuprot svog starijeg i konzervativnog partnera kojeg je igrao Danny Glover. Na iznenađenje mnogih, ulogom u filmu Franca
Zeffirellija, Hamlet, napravio je odmak u žanru, glumeći melankoličnog danskog princa. Gibson je jednako uspješan i kao komičar, što je pokazao u Mavericku (1994.) i Što žene vole (2000.).
Nagrada OskarGodine 1996. Gibson je osvojio Oskara za film Hrabro srce (1995.), u konkurenciji najboljeg redatelja i najboljeg filma. Film o životu Sir Williama Wallacea, škotskog junaka koji se borio protiv engleza krajem 13. i početkom 14. stoljeća.
Izvod iz filmografijeKao glumac
Pobješnjeli Max (1979.)
Tim (1979.)
Galipolje (1981.)
Pobješnjeli Max 2 (1981.)
Godina opasnog življenja (1982.)
Pobuna na brodu Bounty (1984.)
Pobješnjeli Max 3 (1985.)
Smrtonosno oružje (1987.)
Zora očajnika (1988.)
Smrtonosno oružje 2 (1989.)
Ptica na žici (1990.)
Air America (1990.)
Hamlet (1990.)
Smrtonosno oružje 3 (1992.)
Zauvijek mlad (1992.) i kao izvršni producent
Čovjek bez lica (1993.)
Maverick (1994.)
Hrabro srce (1995.)
Smrtonosno oružje 4 (1992.)
Ucjena (1996.)
Teorija zavjere (1997.)
Vraćanje duga (1999.)
Patriot (2000.)
Što žene vole (2000.)
Bili smo vojnici (2002.)
Znakovi (2002.)
Kao redatelj
Čovjek bez lica (1993.)
Hrabro srce (1995.)
Pasija (2004.) i kao producent i scenarist
Izvor:wikipedia