Svet nauke - Treći milenijum

Iza nas je godina koja je uspevala da i naučne informacija dovede do naslovnih strana i najvažnijih vesti. Od Higsovog bozona, preko skoka sa ivice svemira, do prvih rezultata misije na Marsu.



Podsetimo se najvažnijih dešavanja u svetu nauke 2012.

Skok sa ivice svemira

Austrijanac Feliks Baumgartner, avanturista i padobranac, 14. oktobra skočio je iz svemira – sa visine od 39 kilometara – na Zemlju.

Skok tokom koga je padao brzinom od skoro 1200 kilometara na čas, probio zvučni zid i oborio pedeset godina star svetski rekord u slobodnom padu, Baumgartner je pripremao od 2005. godine.

Do visine od 39 kilometara popeo se helijumskim balonom i nakon jednog neuspelog pokušaja zbog jakog vetra, skočio. Na visinama iznad ove uslovi za život su praktično nemogući – vazdušni pritisak je svega dva odsto onog koji vlada na nivou mora, pa čovek ovde ne može da boravi bez boca sa kiseonikom.

Feliksova misija, osim avanturističkog, ima i nezanemarljiv naučni značaj. Ona takođe dodatno promoviše jednu novu eru čovekovog istraživanja i osvajanja svemira.

Dokazano postojanje Higsovog bozona



Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) potvrdila je 4. jula da je otkrivena čestica sa celobrojnim spinom i masom od oko 126 gigaelektronvolti. Reč je o izuzetno masivnom bozonu koji je smatran "svetim gralom" savremene fizike za kojim naučnici tragaju već decenijama.

Higsov bozon, koji je u javnosti poznat i po nazivu Božja čestica, otkriven je na Velikom sudaraču hadrona, najvećem instrumentu koji je čovek dosad napravio i to upravo sa ciljem da jednom ulovi Higsa. Ovaj akcelerator, odnosno ubrzivač čestica, tokom poslednje dve godine je u tunelu 100 metara ispod zemlje ubrzavao snopove protona do ogromnih energija, a potom ih sudarao.

Svi ti sudari su snimani na detektorima ATLAS i CMS, a dva potpuno odvojena tima fizičara su analizirala posledice oslobađanja energije dobijene u sudarima. Zanimljivo je da su u potragu za Higsom već godinama uključeni i fizičari iz Srbije.

Priznanje za otkriće matičnih ćelija



Jedno od kontroverznijih otkrića savremene medicine na dodeli Nobelovih nagrada 2012. dobilo je potvrdu svog značaja. Japanac Šinja Jamanaka i Britanac Džon B. Gurdon osvojili su Nobelovu nagradu za svoj pionirski rad na matičnim ćelijama.

Oni su nagradu osvojili za istraživanja procesa u ćelijskom jedru, kojim se zrelim ćelijama šalje instrukcija da stvaraju mlade matične ćelije. Te matične ćelije se potom mogu koristiti za formiranje tkiva bilo kog tipa.

Matične ćelije su osnovne ćelije ljudskog organizma od kojih nastaju sva tkiva u našem telu. Njihov glavni zadatak je obnavljanje oštećenog tkiva.

Rover na Marsu

NASA rover Kjuriositi 6. avgusta okončao je višemesečni put kroz kosmos i spustio se na Mars. Njegov zadatak je da sazna da li je Mars u svojoj prošlosti bio gostoljubivo mesto pogodno za život, makar i najprimitivniji. Dosadašnji podaci koje je rover slao prilično su kontradiktorni.

Teško skoro čitavu tonu, ovo vozilo prečnika tri metra opremljeno je kompletnom skupocenom hemijsko-geološkom laboratorijom u kojoj se analiziraju uzorci tla, stena i atmosfere. Za pogon i rad koristi energiju koja se stvara radioaktivnim raspadom plutonijuma.

Kjuriositi ima i 17 raznovrsnih kamera sa kojih snimke šalje direktno u NASA. Zahvaljujući njima stekli smo malo drugačiju sliku o crvenoj planeti koja je prepuna brdašaca i ravnica, crvenog peska i šljunka.

Priznanje Alanu Tjuringu



Ekscentrični matematički genije, jedan od najvećih umova savremene civilizacije, koji je kao homoseksualac bio prognan iz nauke i kažnjen hemijskom kastracijom, konačno je, 100 godina nakon rođenja, dobio priznanje celokupne naučne zajednice.

Čovek koji je dao nemerljiv doprinos razvoju kompjutera i robotike danas je poznat po konstruisanju Tjuringove mašine i prvog praktičnog kompjutera, ali i kao utemeljivač veštačke inteligencije i kibernetike. Britanske vlasti su u Tjuringovoj godini uputile izvinjenje za diskriminaciju koju je Tjuring, inače ratni heroj, doživeo tokom svoje briljantne, ali kratke naučne karijere. Tjuring je 1954, u 42. godini života, izvršio samoubistvo, zagrizavši jabuku u koju je ubrizgao cijanid.

B92

Niz sjajnih otkrića obilježio je ovu godinu

Znanstvenici su i ove godine ostvarili niz nevjerojatnih otkrića koja donose nove spoznaje o našem DNK i povijesti ljudi, ali i o tome od čega se sve sastoji svemir



Znanstvenici su prošle godine u srpnju objavili da su otkrili česticu za koju vjeruju da je Higgsov bozon, no tek su u ožujku rekli da su sigurni da je to ta čestica. Kažu, trebalo je prikupiti dovoljno podatak da bi bili sigurni. Fizičari Peter Higgs i Francois Englert dobili su Nobelovu nagradu za teoriju iza Higgsova bozona.

 

Među arheološkim otkrićima jedno od najvećih je otkriće posmrtnih ostataka engleskog kralja Richarda III., koje su pronašli ispod parkirališta u Leicesteru. Kralj je poginuo 1485. godine u bitci kod Boswortha, dok je imao 32 godine. Posmrtni ostaci nestali su u 16. stoljeću, a analiza kostura pokazala je ozljede, od kojih je čak osam bilo na lubanji.

 

Znanstvenici su u prosincu objavili kako je analiza najstarije ljudske DNK otkrila novi komadić ljudske evolucijske slagalice. DNK iz kosti stare 400.000 godina, otkrivene u Španjolskoj, pokazuje da pripada nepoznatim precima ili čak i Denisovancima, neandertalčevoj sestrinskoj skupini iz Azije.

 

U kanadskom rudniku na dubini od 3,2 kilometra, znanstvenici su otkrili vodu staru 2,6 milijarde godina, a ovaj džep vode ispod zemlje stariji je od višestaničnog života na Zemlji. Znanstvenica Barbara Sherwood Lollar probala je vodu i kaže da baš i nije fina te je slanija od morske i gotovo sirupasta. Na Antarktici su znanstvenici uspjeli doći do jezera Whillans ispod leda u kojem su otkrili mikrobe. Nadaju se da će doći do dijelova u kojem ima još tragova jednostaničnih životinja.

S Antarktike je stiglo i otkriće najhladnijeg mjesta na Zemlji. U blizini japanske postaje Dome Fuji znanstvenici su izmjerili čak -91 stupanj Celzijusa, što je hladnije od temperature na kojoj se CO2 pretvara iz plina u suhi led. No, isto tako vjeruju da ima mjesta na kojima temperatura pada još niže.

 

Kinezi su u prosincu na Mjesec spustili letjelicu Chang'e 3 te ostvarili prvo uspješno 'meko slijetanje' na Zemljin satelit nakon Sovjeta 1976. godine. Letjelica je na Mjesec donijela rover Yutu koji će istraživati naš satelit. Kina je tako postala treća nacija kojoj je letjelica ostala čitava nakon slijetanja na Mjesecu.



Godinama su znanstvenici skupljali dokaze da je na Marsu nekad tekla voda, no rover Curiosity je tijekom godine donio niz materijalnih dokaza za ove teorije. Otkrio je minerale glina koji su se formirali ili mijenjali pod utjecajem vode i ta je voda bila vjerojatno neutralna, a ne kisela. Curiosity je otkrio i druge minerale koji pokazuju da je nekad na Marsu bilo vode koja je mogla podržavati život. Otkrili su i znakove drevnog slatkovodnog jezera.

 

Voyager 1 je već neko vrijeme plesao na rubu međuzvjezdanog prostora, no tek su ove godine znanstvenici objavili kako su sigurni u to je ušao u prostor među zvijezdama. Kako na rubu Sunčeva sustava nema jasne granice, znanstvenici su čekali jaku erupciju sa Sunca kako bi utvrdili gustoću čestica oko letjelice. Ova 36 godina stara letjelica tako je postala prvi ljudski predmet koji je napustio granice Sunčeva sustava.

Teleskop Kepler otkrio je ove godine planet Kepler 78b koji je gotovo pa Zemljin blizanac, no na njemu ne treba tražiti život jer je pakleno vruć. Analiza podataka s Keplera pokazuje kako bi samo u našoj galaksiji moglo biti 40 milijardi planeta, velikih poput naše Zemlje, a da su na udaljenosti na kojoj bi mogli podržavati život. Svaka peta zvijezda u galaksiji ima planet u toj idealnoj zoni.

Iznad ruskog Čeljabinska u veljači je eksplodirao meteor koji je ozlijedio stotine ljudi, ali i oštetio velik broj zgrada. Stijena od 17 metara generirala je eksplozivnu snagu od 470 kilotona TNT-a. Većina ozljeda bila je povezana uz staklo i krhotine koje su pogodile ljude, no cijeli je slučaj opet aktivirao pitanje potencijalnih prijetnji od malih svemirskih tijela koja još nismo otkrili, a Zemlja im se nalazi na putanji.

Olinguito je nova vrsta sisavca i prva nova otkrivena u zapadnoj hemisferi u posljednjih 35 godina. Pripada porodici rakuna, živi u Andama, a hrani se voćem, biljnim sokovima i kukcima. U Kaliforniji su otkriveni gušteri bez nogu, u Amazoni su otkrili novu vrstu velike slatkovodne ribe, a znanstvenici su otkrili i nove vrste morskih pasa, škorpiona, dupina...

Istraživanja na matičnim stanicama tijekom godine su ostvarila nekoliko velikih postignuća. Znanstvenici su u laboratoriju uspjeli uzgojiti sićušni ljudski mozak, na kojem će moći promatrati kako se mozak inače razvija u maternici, ali i poboljšati razumijevanje neuroloških i mentalnih poremećaja. Tkivo ima dijelove korteksa, hipokampusa i mrežnice, a biolozi će moći proučavati kako se u mozgu razvijaju autizam ili  shizofrenija. Matičnim stanicama znanstvenici su uspjeli ublažiti i posljedice moždanog udara.

(24sata.hr)

10 najvećih znanstvenih dostignuća u 2013. godini



U studenom 2013. godine astronomi su otkrili zapanjujuće otkriće – naša galaksija Mliječni put ima najmanje 8,8 milijardi zvijezda s planetima veličine Zemlje. Znanstvenici su nakon proučavanja NASA-inih podataka dobivenih od Keplera ustanovili da ti planeti kruže oko svojih sunaca u tzv. Goldilock zoni. To je zona u kojoj je, koliko mi znamo, moguće da postoji život. „Samo u našoj galaksiji postoji 8,8 milijardi bacanja biološke kocke”, kaže Geoff Marcy, jedan od autora istraživanja.
Keplerov teleskop, koji je imao neke tehnološke poteškoće u ljetu 2013., promatra malen djelić Mliječnog puta kako bi ustanovio koliko bi planeta nalik Zemlji moglo postojati. Astronomi su izveli neke matematičke proračune za taj malen djelić Mliječnog puta i primijenili ih na ostatak galaksije. Sljedeći korak je ustanoviti imaju li ti planeti atmosferu. Prava vrsta atmosfere dobar je pokazatelj o postojanju života na površini planeta. Ovo otkriće samo je jedno od mnogih znanstvenih otkrića u 2013. Ostala slijede.



10. Posmrtni ostaci kralja Rikarda III

„Konj! Konj! Kraljevstvo za konja!”
To je naš najdraži tiranin iz Shakespearove drame Richard III., čija se radnja odvija na bojnom polju i neizvjesna bitka bliži se kraju. Kralj Richard III je moćan, ali sam. Kraj Rikardovog života došao je brzo, 22. kolovoza 1485. u bitci kod Boswortha. Nakon bitke skupina fratra sahranila je Rikarda III., golog i bez ikakve identifikacijske oznake ili obilježja. Rikarda III. sahranili su tako nemarno da je leš pronađen u zakrivljenom, polusjedećem položaju, u plitkom grobu, otprilike 32 km od bojnog polja. Puno kasnije, nad njegovim je grobom sagrađeno parkiralište.
Zahvaljujući kosturu, datiranju radioaktivnim ugljikom i mitohondrijskoj DNK, arheolozi su u veljači 2013. zaključili da su ostaci iskopani ispod parkirališta zapravo ostaci kralja Rikarda III. iz dinastije York. Kasnije su znanstvenici sa Sveučilišta Leicaster čak ustanovili da je imao velikih, kroničnih problema s glistama. Kralju su bile 32 godine kad je umro u bitci kod Boswortha, posljednjoj bitci Ratova ruža, koji su završili kad je Henrik VII. preuzeo prijestolje (otac mnogo poznatijeg Henrika VIII.).



9. Sićušna litij-ionska baterija

U lipnju su harvardski znanstvenici objavili da su stvorili zaista malenu litij-ionsku bateriju koja bi bila dovoljno jaka da na jedan dan puni sićušne robote i minijaturne medicinske sprave. Baterija je stvorena s 3D printerom i toliko je mala da stane na vrh pribadače. 3D printer, vodeći znanstveni alat u 2013. stvara objekte nanošenjem tankih slojeva materijala jedan na drugog. Većina 3D printera koristi plastiku, ali onaj koji je stvorio patuljastu bateriju oslanja se na novi tip materijala nabijenog s česticama litijevog oksida. Majušan izvor energije manji je od milimetra. Teži manje od 100 mikrograma, ali može pohraniti jednako toliko energije koliko i veće litij-ionske baterije koje pune predmete poput laptopa ili električnih automobila.



8. Bioničko oko

U međuvremenu u Australiji skupina inženjera i dizajnera u lipnju je otkrila prve bioničke oči na svijetu. Uz korištenje mikročipa ugrađenog u lubanju i digitalne kamere smještene u naočalama, bioničko oko ima potencijal da pomogne 85% potpuno slijepih pacijenata kako bi vidjeli obrise stvari koje ih okružuju.
Ali, kako bioničko oko funkcionira? Na naočalama je smještena kamera slična onoj koju ima iPhone. Kamera snima slike, a senzori unutar naočala usmjeravaju vidno polje kamere u smjeru u kojem osoba okreće glavu i tada bežično šalje signal u čip ugrađen u stražnjem dijelu mozga. Čip šalje električne signale kroz sićušne elektrode koje stimuliraju vizualni centar mozga. Nakon nekog vremena mozak te signale interpretira kao slike.



7. Bezdlake krtice otporne na karcinome

Male i ćelave, bezdlake krtice toliko su ružne da su zapravo slatke. Za razliku od mnogih glodavaca, ova stvorenja imaju neobično duge živote (30 godina!) i otporne su na karcinome. U lipnju su znanstvenici Sveučilišta Rochester objavili zašto je to tako. Kažu da bezdlaka krtica ima prirodnu tvar između tkiva koja drži podalje sve oblike kancerogenih stanica. Ta tvar, poznata kao hijaluron, mogla bi jednog dana pomoći u liječenju raka u ljudi.
Kako su znanstvenici to otkrili? Kada su uklonili hijaluron iz tkiva krtice počele su proizvoditi i dobivati tumore. Očigledno, krtice imaju dosta hijalurona koji održava tkivo fleksibilnim. Ljudi također proizvode hijaluron, ali u značajno manjim količinama.



6. Voyager I dospio je u vanjski svemir

Voyager I je poput svemirskih letjelica Pioneer 10 i Pioneer 11 izašao iz Sunčevog sustava i više nije podložan Sunčevoj gravitaciji. Voyager I sada se kreće međuzvjezdanim prostorom i šalje informacije Zemlji. Iako je letjelica iz Sunčevog sustava izašla već u kolovozu 2012., sve do listopada 2013. znanstvenici nisu bili potpuno sigurno da se to zaista dogodilo.
Sve to predstavlja nevjerojatan događaj, stvaran 36 godina. Voyager I lansiran je sa Zemlje 1977. kako bi došao do Jupitera i Saturna, no prešao je tzv. heliosferu – granicu Sunčevog sustava gdje gravitacija Sunca ima vrlo malo efekta. U vrijeme kad su znanstvenici objavili ove šokantne vijesti letjelica je bila udaljena 18, 8 milijardi kilometara od Zemlje. Voyager 2 također je krenuo prema vanjskom svemiru.



5. Potvrđeno postojanje Higgsovog bozona

S vremena na vrijeme u znanstvenim krugovima dođe trenutak kad znanstvena zajednica ima velikih razloga za slavlje. Takav se trenutak dogodio u ožujku, kada su znanstvenici nakon desetljeća istraživanja (i prilično obećavajućih rezultata u srpnju 2012.) potvrdili postojanje Higgsovog bozona. 1964. godine britanski fizičar Peter Higgs postavio je teoriju o postojanju neodoljivo nedostižne subatomske čestice – razloga zbog kojeg materija ima masu. Znanstvenici zaposleni u Ženevi na najvećem akceleratoru čestica na svijetu – LHC (eng. large hadron collider), objavili su to otkriće.
Što to Higgsov bozon radi? Ljudi koriste mnoge metafore kako bi objasnili kako funkcionira Higgsov bozon. Neki kažu da funkcioniraju kao ljepilo, vukući čestice za sobom dok se kreću kroz Higgsov bozon. Drugi koriste polje snijega za metaforu. I mi ćemo to učiniti.
Neke čestice, poput elektrona, imaju vrlo malu masu, dok druge imaju veću masu. Dok se te čestice kreću kroz svemir dolaze u dodir s Higgsovim poljem punim Higgsovog bozona, baš poput osobe koja se kreće kroz snježno polje. Elektroni su poput skijaša spusta. Kližu nježno po snijegu. Druge čestice koje imaju veću masu probijaju se kao polje kao osoba koja korača kroz snijeg u teškim čizmama. No, neke čestice uopće nemaju masu, pa uopće ne dolaze u dodir s Higgsovim bozonom. Ovo otkriće pomoći će znanstvenicima da objasne kako svemir funkcionira.



4. Mars i mikrobi

Sedam mjeseci nakon što je NASA-in rover sletio na Mars, znanstvenici su objavili da je rover – Curiosity, pronašao dokaze da je Mars mogao biti nastanjen živim mikrobima. 8. veljače Curiosity je bušio stijene i pronašao neke od ključnih sastojaka života, sumpor, dušik i kisik. Stijena se nalazila u području imena Yellowknife zaljev, koji je prema postojećim spoznajama bio dio drevnih riječnih sustava ili čak drevno jezero. Stijena je sadržavala minerale koje obično nalazimo u glini.



3. Plašt nevidljivosti

Kad Harry Potter nije želioda ga itko vidi samo je morao staviti magični plašt i – puf! – bio je nevidljiv. Iako plaštevi nevidljivosti postoje od 2006. i rade na principu savijanja svjetlosti oko objekta, znanstvenici su u lipnju objavili veliko otkriće. Osmislili su uređaj koji može sakriti objekte uz pomoć širokog raspona svjetlosnih frekvencija. Naravno, postoji samo jedna sićušna smetnja – uređaj skriva objekt samo uz određenu frekvenciju svjetlosti. Na nekoj drugoj frekvenciji objekt je još vidljiviji nego inače.
Zašto? Dok osoba možda nije u stanju vidjeti objekt na jednoj točki spektra svjetlosti, objekt će na drugoj frekvenciji postati još vidljiviji. Npr. plašt će neki objekt učiniti nevidljivim u spektru crvene svjetlosti, ali ako je osvijetljen bijelom svjetlosti (koja sadrži sve boje) taj će objekt postati jarko plavi jako će se isticati. Drugim riječima, nemoguće je postati potpuno nevidljiv. Uređaj bi se mogao koristiti u biomedicini i u vojsci.



2. Jim Morrison, Kralj guštera

Jim Morrison, sila inspiracije iza popularnog rock benda 1970-ih, The Doorsa, možda jest mrtav, ali živi i dalje i to ne samo kroz svoju glazbu. U lipnju su znanstvenici imenovali novu vrstu izumrlog guštera njegovim poznatim nadimkom, „Kralj guštera”.  Barbaturex morrisoni je bio ogroman gušter biljojed koji je lutao planetom prije 36 – 40 milijuna godina.  Barbaturex morrisoni je bio veličine psa dalmatinera. „Kralj guštera“ je živio u razdoblju Zemljine prošlosti kad su temperature bile nevjerojatne visoke i znanstvenici misle da su upravo visoke temperature uzrok neobičnog uspjeha tog velikog, biljožderskog guštera.



1. Klimatske promjene sve gore

Prema nacrtu izvješća Intergovernmental Panel on Climate Change iz 2013., klimatske promjene su sve gore te će imati zabrinjavajuće efekte na cijeli planet. Prema nacrtu izvješća, klimatske promjene će utjecati na usjeve poput pšenice, riže i kukuruza u tropskim i toplim regijama. Nacrt izvješća također predviđa i grozne političke posljedice, poput građanskih ratova zbog smanjenja proizvodnje hrane uzrokovane klimatskim promjenama, povećanja siromaštva i uništenja ekonomije mnogih država. Štoviše, do 2100. narast će razina mora i milijuni ljudi morat će se preseliti, većinom u različitim područjima Azije.

(Znanost)

Ovo su najveća naučna otkrića 2013. godine



Nauka je i ove godine krupnim koracima grabila napred - bliže genetskoj terapiji, svetu kiborga i pronalasku alternativne planete na kojoj bi se teoretski mogli nastaniti ukoliko uništimo Zemlju...

Najznačajnija otkrića 2013. odabrao je Wired.com. Podsetite se šta je u svetu nauke obeležilo godinu koja izmiče.

Ljudska vrsta dobacila do međuzvezdanog prostora




Vojadžer jedan je van dometa Sunca. Trebalo mu je 36 godina da se udalji dovoljno od Sunca odnosno njegovog elektromagnetnog polja. Ipak, do izlaska iz gravitacijskog polja Sunca trebaće mu oko 30.000 godina.

Nova metoda čitanja gena



U januaru su naučnici objavili da imaju novi sistem za čitanje gena, koji bi trebalo da olakša genske terapije i popravak mutacija. Sistem se zove CRISPR.

Milijarde "Zemalja" samo u našoj galaksiji



Naučnici su objavili da samo na Mlečnom putu postoji desetak milijardi planeta koje imaju značajna zajednička obeležja sa Zemljom. Budući da postoji oko 50 milijardi zvezda nalik Suncu, pretpostavlja se da bar petina njih može imati planete u svojim sistemima s vodom i povoljnom klimom.

Pauza u globalnom zagrevanju



Prvi put od 1990. godine usporava se zagrevanje površine Zemlje. Međutim, naučnici tvrde da to nije kraj globalnom zagrevanju jer su izmerili 15 puta brže zagrevanje vode u najdubljim predelima okeana.

"Providni" mozak




U aprilu su naučnici sa Stanforda opisali nekoliko hemijskih tretmana od kojih je tkivo mozga miševa postalo providno. Naučnici tretmane mogu koristiti kako bi lakše pratili šta se događa u nervnom sistemu usled autizma ili Alchajmerove bolesti.

Kocka leda snimila neutrone koji nam dolaze van galaksije




Teleskop veličine jednog kubnog kilometra smešten pod ledom Južnoga pola, van Ice Cube ili Kocke leda, prvi je put nakon tri godine zabeležio priliv neutrona u našu galaksiju spolja. Neutroni su električki neutralne elementarne čestice koje, između ostalih, nastaju raspadom zvezda.

Imamo novog sisara




Potvrđeno je da je olinguito, krznena životinja pronađena u Ekvadoru i Kolumbiji, zapravo prvi mesojed sisar koji je otkriven nakon 35 godina.

Novi problemi sa pesticidima




Ove godine pokrenute su nove kontroverze vezane za neonikotinoide - pesticide kojima se zameralo što ubijaju pčele, a koje je ove godine zabranila Evropska komisija. Ovaj najrašireniji tip pesticida zapravo je štetan i za kičmenjake, poput rečnih rakova, a nije bezopasan ni za ljude.

Organi iz matičnih ćelija




Prvi put ove godine su od matičnih ćelija stvoreni neuroni - ćelije moga. Reprogramiranjem ćelija kože, pak, japanski naučnici su uspeli da proizvedu funkcionalno tkivo jetre, ali i zabeležili napredak u stvaranju tkiva bubrega.

Korak smo bliže kiborzima




Ove godine je razvijen niz elektronskih sklopki koje se mogu ugraditi u telo - neke od njih služe lečenju i uništavanju mikroba, a zatim se razgrađuju u organizmu. Izmišljene su i fleksibilne elektronske tetovaže, ali i LED sonde i rastezljive folije napravljene od nanočestica zlata koje mogu meriti aktivnosti mozga i manipulisati njime.

Tamna materija



I ove godine zabeleženo je dosta kontradiktornih podataka o postojanju tamne materije. U aprilu je eksperiment zvan AMS navodno zabeležio međusobno uništavanje čestica tamne materije, dok su naučnici koji su radili na eksperimentu LUX objavili da nisu naišli ni na jednu česticu.

Strahovi očeva




Mogu li se strahovi prenositi preko gena? Prema eksperimentu koji je sprovođen nad miševima, traumatični događaj se može preneti kao upozorenje potomstvu u obliku - straha. Naime, generacije očeva su bile tretirane elektrošokovima uz prethodno otpuštanje specifičnog mirisa. Naučnici su bili fascinirani činjenicom da su se potomci tih miševa smrzavali od straha kada bi osetili taj isti miris, mada ga nikada pre nisu osetili i iako nisu ni poznavali svoje očeve, piše Wired.com



mondo.

Treći milenijum, vek ratnika i zombija


U XXI vek smo zakoračili sa nadom da će biti zapamćen kao milenijum napretka nauke i tehnologije, ljudskih prava i tolerancije.

Po staroj legendi plemena Čiroki, ljudsku prirodu usmeravaju dva demona, dobar i loš. Pobeđuje onaj koji se bolje hrani. Koje smo demone hranili u bliskoj prošlosti i gde nas to vodi, verovatno može da odgovori mala retrospektiva onoga što smo u ovom veku stvorili i što još uvek stvaramo. Znamo li gde idemo i šta nas očekuje na tom putu? Mogu li nam na to pitanje odgovoriti civilizacijski događaji koji su do sada obeležili XXI vek?



Evro (€)



U januaru 2002. godine Evro je postao štampana i kovana moneta kojom su zamenjene nacionalne valute u državama Evrozone. Danas je valuta Evropske unije i u zvaničnoj je upotrebi u 18 zemalja. Na prednjoj strani svake novčanice slike kapija simbolizuju otvorenost, a mostovi, prolazi i prozori na poleđini saradnju i zajedništvo država Evrope. Da bi mogle da koriste Evro kao zvaničnu valutu, po ugovoru iz Mastrihta (1992) države moraju da ispune uslove koji podrazumevaju stabilnost postojeće domaće valute, vladavinu prava u sektoru ekonomije i stabilan finansijski položaj. Iako pravila postoje, postoje države koje mimo njih jednostrano uvode Evro, što evropska zajednica za sada ne sankcioniše.

Terorizam i organizovani kriminal


Dve pošasti koje obilato koriste tehnološka dostignuća za koordinaciju i sprovođenje svojih aktivnosti. Pretnja nezakonitim nasiljem nije novina u svetskoj politici, ali smo svedoci da se svet pomera iz temelja kada meta napada postane svetska supersila. Posle 11.septembra 2001, više ništa nije isto. Borbu protiv terorizma su obeležili brojni oružani sukobi (Irak, Avganistan...) i mere bezbednosti koje su, naročito u polju avio-saobraćaja, dostigle stepen apsurda.

Društveni mediji


Razvoj IT industrije i tehnologije mobilnih telefona iznedrio je jedan sasvim novi svet deljenja informacija i društvenog povezivanja. Ono što je 1994. godine započeo Geocites, razgranalo se u svim pravcima i isplelo jaku mrežu preko cele planete. Projekti saradnje (Wikipadija), blogovi i mikroblogovi (Tumblr i Twitter), zajednice za deljenje video-sadržaja (YouTube, DailyMotion, Vimeo), društvene mreže (Facebook, Instagram), internet telefonija (Skype, VoIP) i svet virtuelnih video-igara predstavljaju polje koje svakodnevno raste i širi se van kruga standardnih IT uređaja. Sredstva društvenih medija postaju i tradicionalni kućni aparati (televizori, frižideri...) u koje se fabrički integriše mogućnost povezivanja na mrežu.

Arapsko proleće


Seriju ustanaka koji su se 2011. godine proširili Severnom Afrikom i Bliskim Istokom jedni su doživeli kao simbol bunta naroda protiv siromaštva, diktature i korupcije, a drugi kao veštački izazvane nemire pod kišobranom ekstremnog islamizma. Mir između hrišćana, sunita, šiita i drugih arapskih manjina danas više nego ikad deluje kao utopija. U ovim političkim previranjima, Majlsova sintagma "stav zavisi od pozicije na kojoj si" pokazuje svoje puno značenje.

Feliks Baumgartner


Prvi svetski supersonični padobranac, Austrijanac Feliks Baumgartner, je u okviru programa “Red Bull Stratos” skočio sa neverovatnih 39,044 metra i postao prvi čovek na planeti koji je slobodnim padom probio zvučni zid. Njegov skok sa “ivice svemira” pratio je u direktnom prenosu ceo svet. Od pozdrava “Stižem kući” iz balona, do trenutka kada je dotakao zemlju dočekavši se na noge kao posle svakog regularnog skoka padobranom proteklo je samo 10 minuta. Padao je brzinom od 1,340km/h.

Ciljana ubistva


Meta selektivnih atentata su obično istaknuti članovi organizacija čije je delovanje do te mere subverzivno i opasno po svetski mir da njihova eliminacija praktično predstavlja samoodbranu. U sklopu rata protiv terorizma, ovim načelom je pravdano ubistvo Osame Bin Ladena, vođe Al Kaide, koga su u maju 2011. likvidirale američke vojne snage. Pod znatno misterioznijim okolnostima stradali su irački vođa Sadam Husein i svrgnuti libijski predsednik Moamer Gadafi.

iPhone manija


Oni koji su im odoleli, iPhone „vernike“ nazivaju sektom, ispranim mozgovima i žrtvama korporativne propagande. Oni drugi upadaju u euforiju svaki put kad kompanija Apple najavi novi model. Od 2007. godine kada je prvi iPhone prikazan svetu, do danas kada hiljade ljudi strpljivo čeka u redovima da se dokopa svoje „šestice“ popularnost mu konstantno raste. Sa skromnom kamerom od samo 8MP, performansama koje nisu ništa naprednije od standardnih i vrtoglavo visokom cenom, ovaj popularni gedžet ne predstavlja ništa drugo do statusni simbol i skupu igračku. Ali, istini za volju, veoma je lep.

Kraljica u Irskoj


Posle ravno 100 godina, kada je prve komšije posetio njen deda, kralj Džordž V, kraljica Elizabeta II je u maju 2011. posetila Republiku Irsku. Ova poseta je predstavlja simboličnu potvrdu normalizacije odnosa između Velike Britanije i Irske, koja je započeta 1998. godine, nakon potpisivanja sporazuma poznatog kao „Dobri petak“ kojim se Republika Irska zvanično odrekla pretenzija nad Severnom Irskom. Samo nekoliko dana nakon britanske kraljice, Republiku Irsku je posetio i Barak Obama.

Rijaliti programi


Popularnost dokumentarnog programa bez scenarija gde učestvuju potpuno anonimni ljudi eksplodirala je početkom XXI veka sa emisijama Survajver (Survivor) i Veliki Brat (BigBrother). Ovi koncepti su postali globalne franšize, a širom sveta su nicali zasebni televizijski kanali koji su 24h dnevno pratili živote osoba u uglavnom ograničenom krugu kretanja, potpuno izmeštene iz svog prirodnog okruženja. Benigna ideja Skrivene kamere doživela je malignu metastazu u rijaliti projektima kojima se danas bave sociolozi i psiholozi, analizirajući i one koji učestvuju, ali i one koji pasionirano gledaju ovu televizijsku formu.

Iako toga nismo svesni, jer fenomene oko sebe posmatramo konstantno i usvajamo postepeno, slika sveta je za manje od dve decenije potpuno izmenjena. I mi smo drugačiji, ali napredak očigledno ne ide u dobrom smeru. Čini se da je sintagma „dajte narodu hleba i igara“ zamenjena još opasnijom - „dajte narodu zabavu i oružje“.


medias

Ovi događaji su obeležili nauku u 2014.

Nauka je u godini na izmaku ispunjavala i naslovne strane. Pogledajmo 5 najznačajnijih događanja u nauci u 2014. godini.


Osvojena kometa

Prvi put u istoriji jedan ljudski uređaj je 12. novembra 2014. godine uspeo da se spusti na kometu. U pitanju je sonda Rozeta, koju je Evropska svemirska agencija, poslala kako bi detaljno istražila površinu komete 67P/Čurjumov-Gerasimenko. Robot File nije uspeo da sleti na predviđeno mesto nego na mesto u senci, što je onemogućilo napajanje baterija. Ipak robot File je uspeo da za nekoliko sati uradi osnovne analalize koje su potvrdile da se na kometi nalaze materije organskog porekla, kao i da je površina komete uglavnom vodeni led prekriven tankim slojem prašine.

Epidemija ebole

Cela godina je obeležena borbom čovečanstva sa epidemijom ebole. Virus ebola je u stvari grupa od pet vrsta virusa iz grupe Filoviridae, od kojih četiri izazivaju virusno oboljenje kod čoveka. Infekcija se prenosi u dodiru sa telesnim tečnostima obolelih, kako ljudi tako i životinja. Ova bolest, prvi put je identifikovana 1976. godine u Sudanu, i nedugo zatim u DR Kongo. Prate je bol u mišićima, malaksalost i glavobolja. Zatim dolazi do javljanja dijareje, povraćanja, osipa i smanjene funkcije jetre i bubrega. Stopa smrtnosti je izuzetno visoka i iznosi oko 90 procenata.


Orionom na Mars

Uspešno probno lansiranje letelice Orion, letelice koju je dizajnirala NASA u saradnji sa drugim svemirskim agencijama,sa ciljem da nas odvede na Mars. Prema planovima NASA, ovaj let na Crvenu planetu bi trebao da se dogodi najverovatnije 2021 godine.

HIV-om protiv raka

Na Univerziteta u Pensilvaniji naučnici su koristili su genetski modifikovan HIV kako bi reprogramirali imuni sistem pacijenata obolelih od raka tako da on sam napada bolesne ćelije. Eksperimentalna terapija dovela je do potpunog izlečenja većinu pacijenata koji nisu reagovali ni na kakav vid terapije do tada. Iz krvi obolelih izdvajane su T-ćelije, bela krvna zrnca koja štite organizam od virusa i raka, a zatim je filtrirana krv vraćana nazad. Kasnije se koristio modifikovan oblik HIV virusa kako bi se zarazile T-ćelije i u njih ubacivali geni sposobni da prepoznaju i napadnu određenu vrstu raka. Ćelije su se potom razmnožavale i ostajale u telu pacijenata mesecima.

Priznanje srpskoj nauci

Sofija Stefanović i njen tim postali su zvezde domaće nauke nakon što su osvojili prvi grant Evropskog istraživačkog saveta koji stiže u Srbiju. Naime, prvi put u istoriji srpske nauke, Evropski istraživački savet uvrstio je jedan naučni projekat iz Beograda među najizvrsnije istraživačke poduhvate u Evropi. Cilj ovog istraživanja je da se ispitivanjem nalaza ljudskih zuba iz praistorijskog perioda i proučavanjem takozvanih inkrementnih linija u zubnom cementu (od kojih svaka odgovara jednoj godini života), prema kliničkim studijama, može utvrditi trudnoća - ukoliko se ispostavi da su one tamne, zadebljane i mineralizovane. Analizom ovih linija, tim iz beogradske Laboratorije za bioarheologiju će dobiti statistiku porođaja kod neolitskih žena i tako utvrditi zašto se ljudska populacija u ovom dobu umnogostručila.


B92