Što nas čeka u EU?

Što nas čeka u EU?



EU.

Netko je za.

Netko je protiv.

Nekima je svejedno.

Da vidimo.

Koje cijene će se mijenjati ulaskom u Europsku uniju?

Ulaskom u Europsku uniju čeka nas niz promjena. Što će biti jeftinije a što skuplje u odnosu na sada? Saznajte u nastavku



Ono što priželjkuju mnogi građani moglo bi se zaista i ostvariti. Pojeftinjenje hrane je izgledno te se očekuje smanjenje cijena pojedinih artikala, kao što su meso, mesni proizvodi te mlijeko i mliječni proizvodi i do 30 posto, prenosi Večernji list. Osim ovih prehrambenih proizvoda pojeftiniti će i automobili niže i niže srednje klase koji ispuštaju manje od 120 grama ugljičnog dioksida. No, automobili s većim emisijama CO2 će poskupjeti. Još jedno pojeftinjenje dogoditi će se po pogledu kupovine rabljenih automobila iz neke od zemalja EU te cijena premija obveznog autoosiguranja. Tako su u Sloveniji cijene osiguranja od ulaska u EU pale za pedesetak eura.

Značajnije pojeftinjenje dogoditi će se prilikom 
kupnje proizvoda iz EU na internetu koji će za Hrvate sada biti još povoljniji. Naime, komplicirano carinjenje roba se, s ulaskom u EU ukida, a time se znatno smanjuje konačna cijena proizvoda.

Što će ostati isto ili poskupjeti?

Cijene roba široke potrošnje, kozmetika, obuća i odjeća te sl. će ostati iste. Zašto? Carine na uvoz iz zemalja Unije nije bilo ni do sada, te će tako i ostati. Ostaje se za nadati kako bi eventualno navedni artikli mogli malo pojeftiniti zbog izostanka troškova manipulacije na graničnom prijelazu.

Nažalost, bankarske usluge će ostati iste u smislu da će kamate na kredite ostati iste. Europske banke otvorene su za kreditiranje državljana Republike Hrvatske, no upitno je hoće li im zahtjev banke i odobriti. Naime, ako nemaju čvrsto jamstvo ili depozit, odnosno prebivalište ili zaposlenje u zemlji članici u kojoj posluje banka.

Ljubitelje pušenja i cigareta zasigurno neće obradovati vijest o poskupljenju cigareta, te će tako od 1. srpnja kutija cigareta poskupjeti i do 3 kune.

(24sata.hr)

ULASKOM U EU NEMA VIŠE PEČENJA RAKIJE?



Kada uđu u EU, balkanske zemlje morat će zaboraviti ili odustati od mnogih tradicija, pa i od "pečenja" rakije; izgleda da su to najbolje već iskusili u Hrvatskoj. Kada bi kojim slučajem Srbija u ovom trenutku bila punopravna članica EU, ili makar kada bi se nalazila pred učlanjenjem u taj savez, onda bi po novim europskim zakonima predsjednik Srbije Tomislav Nikolić bio žestoko kažnjen za spravljanje svoje rakije!

U Uniji bi mu slijedila ogromna novčana kazna, koju najvjerojatnije ne bi mogao platiti ni sa svojom trenutačnom plaćom.

Hrvatska je, recimo, prilagodila svoje zakone Uniji uoči stupanja u njeno članstvo. Prema tim novim propisima, čak i obična seoska kućanstva koja spravljaju domaću rakiju za vlastite potrebe ubuduće se moraju registrirati i plaćati paušale i poreze.

Konkretno, ta obvezna registracija znači plaćanje godišnjeg paušala, koji za kotao do 100 litara iznosi 15 eura.

Pri tome, za vlastite potrebe može se najviše "ispeći" 50 litara rakije, a za svaki litar preko toga mora se platiti specijalni porez – akciza, kao i porez na dodanu vrijednost.

Seljaci su dužni prijaviti svaku kap domaće šljivovice, a nadzirat će ih odgovarajuća uprava. Oni koji prekrše ovaj novi europski zakon bit će kažnjeni s najmanje 300 eura, pa sve do nevjerojatnih 135.000 tisuća eura, pišu Nezavisne.com.

Iz hrvatske Udruge proizvođača rakije upozoravaju sva mala kućanstva da poštivaju nove propise, jer, u suprotnom, ni sljedećih 300 godina neće moći otplatiti ogromnu kaznu koja im slijedi!

Zbog straha od kazni, kako kažu, u Hrvatskoj rakija se više ne "peče" nasred dvorišta, nego krišom, po šupama i podrumima. Također, više nema ni tabli pored puta na kojima piše "Prodajem rakiju".

Zbog novih specijalnih poreza i paušala, spravljanje domaće rakije za osobne potrebe prešlo je u ilegalu. A što se tiče proizvodnje rakije za daljnju prodaju, novi zakoni su još oštriji i rigorozniji.

Za tako nešto moraju se ispoštivati europski propisi o porijeklu sirovina, o higijeni proizvodnje, deklariranju proizvoda, kontroli kvalitete, obveznom izdavanju računa...

Prema pisanju hrvatske tiskovine, u to se uvjerila i baka koja je na jednoj slavonskoj pijaci "uhvaćena" sa sedam litara domaće šljivovice, koju nije uspjela sakriti, pa će zato biti kažnjena kao švercer, a prijeti joj i novčana kazna od oko 1.500 eura!

Povodom novih pravila organiziran je i okrugli stol u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore, na kome je rečeno da u današnje vrijeme EU donosi odredbe zakona o akcizama i stroge direktive koje će uništiti tradicionalnu proizvodnju čuvene slavonske šljivovice.

Mnogi vlasnici seoskih kućanstava ozbiljno razmišljaju o tome da prestanu sa proizvodnjom rakije, a državni dužnosnici su potvrdili da su brojni voćari već porušili svoje šljivike zbog visokih akciza i neisplativosti proizvodnje.

Poljoprivrednici u Hrvatskoj smatraju da im se sa takvim porezima ne isplati proizvoditi rakiju ni za osobne potrebe i vlastiti užitak.

Međutim, to ne da nije spriječilo provođenje novog zakona - već su krenule kontrole po obiteljskim kućanstvima.

(Rasnoportal)

Prijavite proizvodnju rakije, mogu vas masno kazniti



Sezona je kuhanja ili pečenja rakije, posla koji se redovito obavlja nakon berbe i prerade grožđa. Svi koji se upuštaju u pečenje rakije, čak i za vlastite potrebe, trebali bi se upoznati s propisima donesenim zbog ulaska u Europsku uniju.

Naime, propisi kažu da i oni koji rakiju proizvode za vlastite potrebe ulaze u kategoriju malih proizvođača alkoholnih pića, te se moraju registrirati u najbližoj za to nadležnoj ispostavi Carinske uprave. Ova odredba podjednako vrijedi za vlasnike kotlova za proizvodnju rakije, kao i za one koji će se u procesu pripreme poslužiti iznajmljenom opremom. Registracija mora biti učinjena najkasnije osam dana prije početka kuhanja rakije, piše Zadarski list.

Registrirati se znači i platiti, a godišnji paušal za pojedini kotao zapremnine od 40 do 100 litara iznosi 100 kuna. Za kotlove zapremnine preko stotinu litara se plaća paušal od 200 kuna. Proizvodnja za vlastite potrebe je ograničena na 50 litara godišnje, a u slučaju da se proizvede više, proizvođač je dužan na prekobrojne litre platiti i trošarinu, koja po litri rakije iznosi 21,50 kuna, kao trošarina na alkohol. Također, rakiju proizvedenu za vlastite potrebe se ne smije prodavati.

Najviša kazna čak milijun kuna!

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i drugi registrirani proizvođači koji proizvode rakiju za daljnju prodaju, imaju pravo na 50 litara koje su im izuzete od plaćanja trošarine na alkohol, a na ostatak moraju platiti pun iznos trošarine od 21,50 kuna po litri.

Koga se pak uhvati u kršenju ovih odredbi, može ga se kazniti novčanom kaznom u iznosu od dvije do deset tisuća kuna. Kod pravnih osoba koje se bave proizvodnjom rakije, kazne su još rigoroznije. Prekršaji vezani uz neplaćanje trošarine na alkohol kažnjavaju se globama od kojih najniža iznosi 40 tisuća, a najviša čak milijun kuna. Odgovorna osoba u takvom pravnom subjektu može se kazniti novčano od 3 do 50 tisuća kuna. Oni koji imaju registrirane obrte, a uhvaćeni su u prekršaju, kaznit će se novčanom kaznom od 2 do 500 tisuća kuna, ovisno o vrsti prekršaja.

(Danas.hr)

Što vam se mijenja u životu ulaskom u Europsku uniju?

NOVAC, POREZI, CARINE

Preko granice mozete nositi neograničena sredstva, a sve iznad 10.000 eura protuvrijednosti prijavite carini.
Možete otvarati račune u EU, možete uzimati kredite u EU, lakše ćete kupovati devize.
U slučaju automobilske nesreće država osigurava 42 milijuna kuna, a u slučaju uništenja ili oštećenja stvari možete dobiti do 8,4 milijuna kuna.
Auto, brod ili avion ako kupite u EU plaćate PDV u Hrvatskoj.
Uvodi se ekološki porez što znači da će ekološki auti biti jeftiniji od ostalih.


STANOVANJE, ŽIVOT, ZDRAVLJE, OBITELJ

Svi stanovi moraju imati energetski certifikat. Nove zgrade to već imaju. Stare zgrade i stanovi to će dobiti preko ovlaštenih agencija. Prosjek je 1.000 kuna za stan od 100 kvadratnih metara.
Uvodi se e-dozvola kojom ćete pratiti gdje je i tko trenutno zadužen za izdavanje vaših dokumenata.
Dobivate mogućnost europske zdravstvene kartice.
Lijekovi registrirani u EU bit će automatski registrirani u Hrvatskoj. Hrvatski liječnici mogu izdavati recepte državljanima EU, isto tako doktori iz inozemstva mogu izdavati recepte hrvatskim državljanima.
Djeca koja su izvan Hrvatske duže od 3 mjeseca nemaju pravo na dječji doplatak. Doplatak za djecu ne pripada djeci koja se školuju u inozemstvu.
Roditeljski dopust minimalno se povećava s 3 na 4 mjeseca za svakog od zaposlenih. Poticat će se porodiljni dopust za očeve.
Izjednačava se trajanje posvojiteljskog i roditeljskog dopusta za posvojitelje bez obzira na dob djeteta.

PUTOVANJE, TELEKOMUNIKACIJE

Svi hrvatski dokumenti za putovanje vrijede untar EU. Lakše će se putovati u SAD i Kanadu, možete koristiti usluge svih veleposlanstava članica EU.
Kod zapošljavanja u EU po prestanku rada imate pravo na socijalne usluge, zdravstveno osiguranje i potpore nezaposlenima.


Plaćat ćete manji roaming unutar EU pri telefoniranju, slanju SMS i MMS poruka ili emailova.
Od 1. srpnja počinje snižavanje cijena, a 2014., primjerice, minuta telefonskog razgovora koštat će 0,53 kn/min u dolasku ili 0,38 kn/min u odlasku.
SMS će vas koštati 0,45 kn po poruci. Do 1.1.2015. pojeftinit će i telefoniranje unutar Hrvatske.
Telefonski operateri moraju omogućiti pozive koji počinju sa 116, a namijenjeni su uslugama s posebnom socijalnom osjetljivošću. Posebna se pozornost mora posvetiti osobama s invaliditetom.
Ako izgubite putovnicu, prijavite je u veleposlanstvu Hrvatske, ako ga nema onda u zemlji članici EU.
Unutar EU putujete s valjanom putovnicom i osobnom iskaznicom koja je izdana nakon 1.1.2003. S osobnom iskaznicom možete ulaziti u sve države EU, ali ne i u države izvan EU koje su unutar Schengenskog režima.
Boravite li u nekoj državi EU duže od tri mjeseca, morate se prijaviti. U nekoj državi EU duže od tri mjeseca možete ostati ako ste radnik, imate sredstva za uzdržavanje sebe i obitelji ili ako studirate.
Ulaskom u EU turistički vodiči u Hrvatskoj mogu biti svi državljani EU koji ispunjavaju uvjete Zakona o turističkim vodičima.

BIRATI I BITI BIRAN

Od ulaska u Uniju hrvatski državljani mogu birati EU zastupnike. Hrvatski državljani mogu biti birani i birati i na lokalnim izborima. Tako je moguće da se hrvatski državljanin natječe za gradonačelnika Ljubljane, Milana, Rima. Ali i obrnuto.

HRANA, KVALITETA HRANE



Ekološke proizvode možete plasirati bez ograničenja na EU tržište s oznakom ekološkog proizvoda.
Stranci ne mogu kupovati zemljište sedam godina od ulaska u Uniju ili do 2020., a postoji mogućnost produljenja za još tri godine.
Zaštićeno je 12 proizvoda na nacionalnoj razini. Poljički soparnik, krčki i drniški pršut, varaždinsko zelje. Oni koriste oznaku EU. Nakon godinu dana Hrvatska će to moći registrirati i zaštititi.
Hrana se prodaje bez carine.
Hrvatska će prodavati na EU tržištu proizvod pod nazivom pekmez. To je novi proizvod EU.
Zaštićeni su vino opolo, plavac te samoborski bermet, a kao oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića zaštićeni su hrvatska loza, hrvatska travarica, pelinkovac, hrvatska stara šljivovica, slavonska šljivovica i zadarski maraskino.
Može se peći rakija za osobne potrebe. Ulaskom u EU neće se moći saditi novi vinogradi, ali se mogu obnavljati stari.
Sir i vrhnje može se proizvoditi uz poštivanje higijenskih uvjeta. Može se prakticirati kolinje i proizvoditi domaće kobasice, kulen, šunka, špek, pršut i čvarci, ali sve za osobne potrebe.
Propisano je klanje životinja i zabranjeno je nepotrebno mučenje istih te se prije klanja mora omamiti.
Ne može se uvoziti životinje iz trećih zemalja koje nisu odobrene za uvoz u EU.

KUĆNI LJUBIMCI

U Hrvatsku je iz trećih zemalja do 5 kućnih ljubimaca moguće uvesti pod nadzorom carine. Ako unosite više od 5 kućnih ljubimaca, morate imati veterinarski certifikat.



Ako se s 5 kućnih ljubimaca krećete unutar EU, morate imati EU putovnicu koju izdaje veterinar. Ako iz Hrvatske putujete po EU s više od 5 kućnih ljubimaca, potreban vam je i certifikat od veterinara.
Možete slobodno kupovati hranu za kućne ljubimce i dovoziti je u Hrvatsku.
Smeđi medvjed postaje strogo zaštićena životinja. Dabar više nije divljač, već strogo zaštićena vrsta, a divlja mačka postaje strogo zaštićenom životinjskom vrstom.

STUDIRANJE

Svi studenti mogu se uključiti u program Erasmus. Diplome iz Hrvatske lakše će se klasificirati.

SPORT

Nema ograničenja za strane igrače u hrvatskim klubovima. Točnije, svi igrači iz EU imaju isti status kao i hrvatski državljani.

PRAVNA POMOĆ

Žrtva nasilja s teškim ozljedama može dobiti jednokratno do najviše 35.000 kuna. Ima pravo na zdravstvenu zaštitu. Žrtva ima pravo na naknadu pogreba do 5.000 kuna. A zbog gubitka zakonskog uzdržavanja sve posredne žrtve mogu ostvariti i do 70.000 kuna.
Svoje pravo možete ostvariti pred bilo kojim EU sudom, a i tužiti se do Suda slobode EU.
Na hrvatskim sudovima možete se pozvati na EU propise koji su dio domaćeg zakonodavstva.

OSOBNI DOKUMETI, BORAVAK, UHIDBENI NALOG



Osobna iskaznica izdana nakon 1.1.2003. valjana je za putovanja unutar EU.
Putovnica izdana nakon 29.6.2009. valjana je za putovanja unutar EU.
Vozačka dozvola vrijedi do 2033., a izdaju se i nove s EU znakom počevši od 1. srpnja 2013. Ukida se knjižica vozila. Uvode se registracijske dozvole s oznakom EU.
Državljani EU u Hrvatskoj mogu boraviti po istim kriterijima kao hrvatski državljani unutar EU.
Državljani trećih zemalja u Hrvatskoj mogu boraviti do 3 mjeseca ili do isteka vize i boravišne iskaznice.
Državljani trećih zemalja koji žele boraviti u Hrvatskoj duže od 3 mjeseca moraju to regulirati u policiji.
Visokoobrazovani državljani trećih zemalja koji borave u Hrvatskoj dobivaju EU plavu kartu. Mogu podnijeti zahtjev za boravak.
Ulaskom u EU primjenjuje se europski uhidbeni nalog. Ako ste uhićeni izvan EU, za pomoć se možete obratiti bilo kojem veleposlanstvu EU u toj zemlji.
Djeca putuju s popratnicom za putovanje malodobne djece. Dokumenti se stavljaju u crvenu plastičnu vrećicu, a tamo idu avionska karta, putovnica, viza, podaci o djetetu i osobi koja je dijete dopratila i osobi koja će dijete preuzeti na aerodromu.

ZAPOŠLJAVANJE

Možete se zaposliti u bilo kojoj zemlji EU, osim ako ona nije uvela zabranu ili ograničila na nekoliko godina zapošljavanje hrvatskih državljana.
Slobodna radna mjesta možete tražiti i prijavljivati se na EURES web stranicu.
Ako vam prestane rad u nekoj zemlji EU, prava na naknadu ostvarujete u toj zemlji.
Ako ste radili u dvije ili više zemalja, pravo na mirovinu ostvarujete u svim zemljama u kojima ste radili duže od 12 mjeseci i ispunjavali odredbe zakona tih zemalja.

(Danas.hr)

SRBIJA NIJE DOBILA TOČAN DATUM NEGO TERMIN POČETKA PREGOVORA S EU - SIJEČANJ 2014. Odluku Van Rompuy otkrio na Twitteru





BRUXELLES - Čelnici Europske unije donijeli su u petak, drugi dan summita u Bruxellesu, odluku da pristupni pregovori sa Srbijom počnu u siječnju sljedeće godine, objavio je na twitteru predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.

"Europsko vijeće odlučilo je otvoriti pristupne pregovore sa Srbijom", kaže se u Van Rompuyevoj poruci.

Po zaključcima, koje su usvojili čelnici zemalja članica, "prva međuvladina konferencija o pristupanju održat će se najkasnije u siječnju 2014.".

"Prije toga, Vijeće EU-a će usvojiti pregovarački okvir, koji će biti potvrđen na uobičajenom sastanku Europskog vijeća o proširenju u prosincu".

(Jutarnji.hr)

Najveći mitovi o EU i odgovori na njih!



Pred samim smo činom ulaska u EU, a brojne građane i dalje muče mnoge nedoumice i sumnje vezane uz 'hrvatski' položaj u toj povlaštenoj Uniji. Iako smo već u više navrata pisali o gorućim pitanjima vezanima uz EU koja muče hrvatske građane, nije naodmet da neka od najčešćih opet rezimiramo.

Da su predrasude o Uniji i skepsa prema budućnosti Hrvatske u toj zajednici doista jaki, pokazali su rezultati referenduma o ulasku u EU, ali i brojna istraživanja javnog mišljenja u kojima je jasna podijeljenost hrvatskih građana. Stoga su i državne institucije svojedobno objavile materijal kojim odgovaraju na najčešće mitove o negativnim aspektima priključivanja Uniji. Izdvojili smo neke od njih.

Ulaskom u EU Hrvatska postaje mala, politički i ekonomski nevažna provincija unutar europske megadržave. 

Europska unija nije država nego zajednica naroda i država (velikih i malih) u kojoj države članice zastupaju vlastite interese na europskoj razini bolje i efikasnije nego što bi to mogle kada bi, u današnjem globaliziranom svijetu, ostale izvan Unije. Bude li daljnji razvoj EU išao u smjeru koji Hrvatskoj ne odgovora, ona, kao i svaka druga članica može odlučiti o napuštanju Unije i to prema vlastitim ustavnim odredbama.

Ulaskom u EU gubimo nacionalni identitet

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska posve sigurno neće izgubiti nacionalni identitet. Europska unija promiče raznolikost nacionalnih identiteta država članica kao jednu od svojih najviših vrednota.

O tome svjedoči i slogan Europske unije koji glasi ''Ujedinjeni u različitosti''. Hrvatski će državljani u Europskoj uniji steći identitet građana Europske unije, koji neće poništiti ili nadomjestiti njihov nacionalni identitet, nego će ga dopuniti i obogatiti.

Treba spomenuti da države članice mogu iskoristiti pogodnosti članstva u Europskoj uniji kako bi dodatno ojačale i promicale vlastite nacionalne identitete. O tome svjedoči primjer Irske, koja je prije ulaska u Europsku uniju bila relativno siromašna i nerazvijena zemlja, poznatija po visokom broju iseljenika nego po svojim prirodnim i kulturnim obilježjima. 
 
Zahvaljujući članstvu u EU ova je zemlja doživjela pravu gospodarsku i socijalnu preobrazbu.

Što znači da će hrvatski jezik biti 'službeni jezik'? Ništa, jer su službeni, dakle radni jezici Europske komisije i svih upravnih tijela engleski, francuski i njemački, a ne hrvatski.

Hrvatski jezik bit će službeni jezik Europske unije, što znači da će se svi dokumenti prevoditi na hrvatski jezik i biti dostupni hrvatskim građanima na njihovom jeziku, kao i to da će se građani moći obraćati institucijama Europske unije na svom jeziku. Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu također će moći koristiti hrvatski jezik.

Hrvatska može i bez EU

Proces globalizacije utječe na sve države svijeta, pa tako i na Hrvatsku. Dok su u proteklim stoljećima države često bile "izolirani otoci", danas je njihov politički i ekonomski razvoj uvjetovan suradnjom i uzajamnim djelovanjem.

Daljnji razvoj Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o međunarodnom ugledu naše države, kao i o uspjehu integriranja hrvatskog gospodarstva u europske i svjetske gospodarske tokove. U tom pogledu članstvo u EU za Hrvatsku predstavlja važnu prednost, ako ne i nužnost. U gospodarskome smislu Hrvatska ovisi o rastu turizma, priljevu stranoga kapitala i izvozu hrvatskih proizvoda u inozemstvo (ponajprije u države članice EU). Navedeni sektori trebali bi se brže razvijati nakon ulaska Hrvatske u EU.

Nepristupanje Europskoj uniji dovelo bi, u određenoj mjeri, do političke izolacije Hrvatske. Naime, kao mala zemlja, Hrvatska ne bi mogla utjecati na odluke koje se tiču budućnosti Europe, a time posredno i vlastite budućnosti. Ne treba zaboraviti da članstvo u Europskoj uniji jamči političku stabilnost i sigurnost.

Rasprodaja nacionalnih bogatstava

Hrvatsko more postat će zajedničko europsko more. Hrvatski ribari bit će marginalizirani, hrvatski seljaci nekonkurentni, jer će primati puno manje poticaja i bit će primorani prodavati svoju zemlju, koju će nakon sedam godina kupovati bogatiji stranci.

Ribarstvo: Hrvatska će kao članica EU uspješnije i efikasnije čuvati bogatstvo Jadranskog mora. Zajednička politika ribarenja EU usmjerena je k osiguravanju održivog i dugoročno planiranog ribarenja u Sredozemnom moru i Atlantskom oceanu, što također koristi očuvanju Jadrana, ali i dugoročnoj poslovnoj perspektivi hrvatskih ribara.

Osim toga, od trenutka ulaska Hrvatske u EU primjenjuju se ista pravila na sve ribare u Jadranu (izvan teritorijalnih voda Hrvatske, Slovenije i Italije 12 milja od obale), što do sada nije bio slučaj, budući da se odredbe ZERP-a primjenjuju samo na hrvatske ribare, a ne na talijanske ili slovenske.

Hrvatski seljaci: Model postupnog povećavanja poticaja u poljoprivredi utvrđen je za Hrvatsku prema modelu koji se u EU primjenjuje na nove države članice. On pokazuje snažan porast prihoda poljoprivrednika u novim članicama u razdoblju neposredno prije (kad su se njihovi poljoprivredni sektori postupno prilagođavali budućem poslovanju u EU) i nakon pristupanja Europskoj uniji: u razdoblju 2000. - 2007. realni se dohodak poljoprivrednika, koji radi puno radno vrijeme u poljoprivredi u Latviji više nego utrostručio, u Estoniji, Litvi i Poljskoj više nego udvostručio, a u Češkoj i Slovačkoj porastao više od 50 posto.

Poljoprivredno zemljište: Odluka o tome kome će i pod kojim uvjetima netko prodati svoje poljoprivredno zemljište uvijek ovisi samo i isključivo o vlasniku, a nije zabilježen slučaj da je nakon ulaska u EU neka država članica pokupovana, odnosno da je izgubila suverenost nad bilo kojim dijelom svojeg teritorija. Drugim riječima, iako je sloboda kupovine i prodaje dio tržišne ekonomije, ne postoji mogućnost da netko na silu pokupuje našu zemlju. Osim toga, sedmogodišnje ograničenje kupovine poljoprivrednog zemljišta moći će se, bude li opravdane potrebe, produžiti za još tri godine.

Gospodarstvo, cijene, konkurentnost, zapošljavanje

Propast će nam sva domaća proizvodnja i nećemo biti konkurentni. Preplavit će nas uvozna roba koja će uništiti domaću proizvodnju.

Tržište Europske unije je tržište bez carina i drugih uvoznih ograničenja, a zajednička pravila tržišnog natjecanja omogućuju ravnopravan pristup svim gospodarskim subjektima na tržištu od 500.000 milijuna stanovnika.

Koliko će hrvatsko gospodarstvo biti konkurentno na tržištu
Europske unije, ovisi o poduzetničkom duhu, ulaganju u tehnologiju i obrazovanje te promidžbi hrvatskih proizvoda u državama EU. Budući da je Hrvatska mala zemlja s usitnjenom proizvodnjom, naši proizvođači često ne mogu konkurirati količinom i niskom cijenom, ali mogu kvalitetom.

Pravila tržišnog natjecanja također uključuju i sustav nadzora i politiku dodjele državnih potpora.

Zapošljavanje je zasigurno jedan od izazova s kojima se susreću suvremene države u težnji da usklade svoja tržišta rada s promjenama u strukturi svjetskoga gospodarstva i raznim globalnim trendovima. Prilagodba pravnom i gospodarskom sustavu EU te stvaranje povoljnije poduzetničke klime i razvoj malog i srednjeg poduzetništva na kojima počiva gospodarstvo EU Hrvatsku čine privlačnom opcijom za strane ulagače i potiču otvaranje novih radnih mjesta.

Sve te promjene trebale bi ubrzati gospodarski razvoj Hrvatske te pridonijeti višem životnom standardu i boljoj kupovnoj moći hrvatskih građana. No, svaka država članica EU odgovorna je za upravljanje vlastitim gospodarstvom, a jednako tako ima pravo odlučivati o vlastitom poreznom sustavu, koji je temeljno obilježje nacionalnog suvereniteta.

Postoje i neka zajednička pravila koja, u duhu nenarušavanja tržišne utakmice, propisuju minimalne porezne stope (PDV, trošarine).

Blagostanje u EU je bajka, neke njene članice došle su do samog dna

Zemlje Eurozone koje je najteža pogodila kriza nisu u toj situaciji zbog EU, nego zbog vlastite politike, a zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji mogle su računati na solidarnost ostalih članica. Da nisu članice Unije to ne bi mogle. Ta situacija ujedno pokazuje da članice Unije suvereno i samostalno vode gospodarsku politiku, neke zemlje uspješno, a neke manje uspješno. O Hrvatskoj će najviše ovisiti koliko će imati koristi od svog članstva u EU.

Euro – DA ili NE?

Što se tiče uvođenja eura, ono ne nastupa automatski pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, nego je za to potrebno zadovoljiti određene kriterije, među njima i stabilnost javnih financija. Osim toga, hrvatski je monetarni sustav već danas visoko euriziran jer mnogi građani štede u eurima. Što se tiče krize u navedenim državama članicama, one bi se teže s krizom nosile bez pomoći europskog kriznog fonda.

U žrvnju stranog kapitalizma

Strani kapital će u Hrvatskoj pokupovati sve što želi i za svoje potrebe dovesti jeftinu radnu snagu iz Rumunjske i Bugarske. I dok bi se stranci naseljavali, mladi Hrvati bi se raseljavali.

Strani kapital već je u Hrvatskoj iako Hrvatska tek sad postaje članica Europske unije. Kvalitetna strana ulaganja u domaće gospodarstvo nisu loša, nego mogu pridonijeti zapošljavanju i gospodarskom razvitku zemlje, kao što je primjerice slučaj s automobilskom industrijom u Slovačkoj.

Slobodan pristup europskom tržištu trebao bi omogućiti poduzetnicima konkurentnije uvjete poslovanja te sniziti izlaznu cijenu proizvoda.

Što se tiče zapošljavanja, premda će otvaranje tržišta povećati konkurenciju na svim tržištima, pa tako i na tržištu radne snage, za sada se ne uočavaju realne opasnosti od velikog prodora radne snage iz zemalja članica Europske unije.

Kad uđemo u Europsku uniju, stranci će pokupovati sve nekretnine

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 29. listopada 2001., Hrvatska se obvezala postupno otvoriti svoje tržište nekretnina za državljane EU, osim kad je riječ o poljoprivrednom zemljištu i područjima zaštićenima sukladno Zakonu o zaštiti prirode. To konkretno znači da su do 2009. državljani EU mogli kupovati nekretnine u našoj zemlji po načelu reciprociteta ili obavljanja određene vrste djelatnosti. Od 1. veljače 2009. godine Hrvatska je osigurala isti tretman u stjecanju nekretnina za hrvatske državljane i državljane EU.

Tamo gdje postoje ograničenja kupnje, ona vrijede jednako za sve – za strance i za hrvatske državljane. Iako državljani Europske unije već nekoliko godina mogu kupiti nekretnine u Hrvatskoj, nije zabilježen značajan porast potražnje, pa se ne očekuje da članstvo u Uniji tu išta promijeni.

Ulaskom Hrvatske u EU NE otvaraju se nikakve nove mogućnosti izvoza hrvatskih proizvoda u EU, a koje već nisu ostvarene kroz Sporazum o slobodnoj trgovini između Hrvatske i EU.

Ulaskom u EU ukidaju se carine između zemalja, te će hrvatski proizvodi samim time dobiti lakši pristup tržištu EU.

U Europskoj uniji nećemo više moći jesti domaći sir i vrhnje ili peći domaću rakiju

Nema mjesta strahovima da će doći kraj proizvodnji autentičnih hrvatskih domaćih proizvoda kao što su sir i vrhnje ili rakija. Potrebno je samo razlikovati tržišta kojima će ti proizvodi biti namijenjeni.

Ako je riječ o proizvodnji za osobne potrebe ili o proizvodnji za domaće, hrvatsko tržište, a ne za izvoz na tržište Europske unije, nikakva zabrana nije predviđena, jer tu zakonodavstvo EU način reguliranja tržišta uglavnom prepušta nacionalnom zakonodavstvu.

Kao i svi ostali proizvodi namijenjeni tržištu, i alkoholna pića poput rakije moraju biti propisno označena, odnosno moraju imati deklaraciju s relevantnim podacima. Pića koja se nađu na tržištu bez odgovarajuće deklaracije, moraju se povući iz prodaje.

(Danas.hr)

  


 

Ulazak u EU donosi zabranu sadnje novih vinograda



Tko svoje čokote do 31. svibnja nije upisao u "vinogradarski katastar", sljedećih nekoliko godina ne smije se baviti proizvodnjom vina.
Naime, posljednji dan svibnja bioje rok u kojem su oni zainteresirani za vinogradarsko-vinski biznis morali u ARKOD sustav Agencije za plaćanja u poljoprivredi prijaviti sve površine pod vinogradima koje do 30. lipnja namjeravaju iskrčiti i ponovno na toj površini zasaditi vinograd, te površine koje su već pripremili za sadnju vinograda, a koje još nisu evidentirane u ARKOD-u. Taj sektor pod posebnim je povećalom Europske komisije. Naime, zabrana sadnje vinograda za članice Europske unije traje do kraja 2015. godine, no prema raspravama u Bruxellesu, taj bi se rok mogao pomaknuti čak do kraja 2018.
3900hektara vinograda još nije registrirano
Sadnji novih vinograda oštro se protive najveće vinske zemlje poput Italije, Francuske, Španjolske i Portugala. Smatraju da bi liberalizacija sadnje dovela do hiperprodukcije vina, do pada cijena i kakvoće, te "industrijalizacije" vinskog sektora, što bi uništilo obiteljske vinograde i negativno utjecalo na okoliš i vinski turizam. Još 2008. Europska komisija je donijela odluku o isplati subvencija od 6300 eura/ha onima koji iskrče svoje vinograde i okrenu se nekoj drugoj proizvodnji, odredila je da će kroz taj model biti prenamijenjeno čak 175 tisuća hektara. Samo površine koje zaključno s današnjim danom budu evidentirane u ARKOD-u ulaze u proizvodni vinogradarsko-vinski potencijal Hrvatske kao članice EU.
Dok Komisija ne izmijeni odluku o zabrani, ovdašnji vinari, izborio je hrvatski pregovarački tim, moći će samo obnavljati stare istrošene nasade i to isključivo visokosortnim vrstama vinskog grožđa. Financijska omotnica namijenjena vinogradarsko-vinskom sektoru Hrvatske na godišnjoj razini iznosi 10,8 milijuna eura. Do kraja 2012. u ARKOD je upisano 20.751 hektara vinograda, no orto-foto postupkom zabilježeno je još 3900 hektara vinograda koji nisu registrirani.

(Vinarija.com)

Čeka nas sranje. 

Jedno iza drugog. 

Jedno nismo ni progutali, već nam drugo nude, a par već potajice spremaju. 


Par primjera.

Prvo su nam zabranili jeftine žarulje od pola eura, za skupe od četiri eura naviše (osim jeftinog kineskog smeća opasnog po zdravlje). 

Onda su nam zabranili usisavače koji imaju snagu veću od 1600 W. 

Pa moramo stavljati razdjelnike topline na radijatore, cc 65 eura po radijatoru.

Pa moramo stavljati energetski štedljive fasade.

Pa moramo vaditi energetske certifikate za stanove, cc 250 eura po stanu.

A sada i televizore moramo mijenjati???????

Abu Dabi ::

  


 

A budaleeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee. 

U pet godina opet po nove TV prijamnike

Da bi se proveo novi standard, svi će morati ulagati, i građani, i TV kuće, i Odašiljači i veze i telekomunikacijske tvrtke.

    

U idućih pet godina građani će ponovno morati zamijeniti televizijske prijamnike žele li nastaviti gledati televiziju putem antena, moglo se doznati na Drugom forumu o budućnosti UHF pojasa koji je jučer u Zagrebu organizirao HAKOM. Država zbog regulative EU ponovno planira dio radiofrekvencijskog spektra prebaciti s emitiranja TV signala na mobilni brzi internet.

Željko Tabaković, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a, kaže da će to biti veliki posao.

Svi će morati ulagati da bi se prelazak na DVB-T2 mogao nesmetano provesti. Od krajnjih korisnika koji će morati kupiti nove televizore, TV kuća koje će morati kupiti HD opremu, Odašiljača i veza koji će morati prilagoditi antenski sustav do mobilnih operatera koji će kupiti drugu digitalnu dividendu i ulagati u mreže, kaže Tabaković.

Prema HAKOM-ovu istraživanju 1,2 milijuna TV pretplatnika trebalo bi kupiti DVB-T2 stup-boxove ili nove televizore. Cijena takvih boxova je 250 kuna. Drugim riječima, riječ je o poslu od 300 milijuna kuna.

Nadalje, 11 od 13 anketiranih TV kuća najavilo je da u idućih pet godina planira prijeći na HD prijenos signala i to u pravilu na 720p standard. HTV očekuje da će u taj projekt uložiti sto milijuna kuna.

(Večernji.hr)

'Od svih vas 27... ko nama nudi pomoć??? – Rusija!... alooooo Rusija!!!'

U hrvatskoj javnosti odjeknuo je post kojeg je na Facebooku o požarima u Hrvatskoj objavio poznati bloger Krule.



Jadranko Hodak, poznat i kao bloger Krule, nije mogao ne osvrnuti se na činjenicu kako je Hrvatskoj u gašenju požara pomoć ponudila Rusija, a ne Europska Unija.
Krule se bez imalo ustezanja obrušio na EU i tako pribavio naklonost mnogih te prikupio više od 10 tisuća 'lajkova' te više od dvije tisuće 'shareova'.

Njegov post s Facebooka prenosimo u cijelosti.

'Poštovana EU! (Europska unijo)
Ovim putem vam se zahvaljujem na ogromnoj pomoći koju ste nam pružili dok nama bijesne požari. Od vas 27 država, *ebem vam svakoj sve u rodu i to po doktorskom receptu, svakih 8 sati po jednom, niti jedna da bi pomogla... niti jedna jedina država!!!

Kad je trebalo pomoći Grčkoj 2012. godine, mi smo bili tu i slali kanadere, baš kao i 2013. kad je gorio Portugal, mada smo i sami iskasapljeni i siromašni, no mi smo pomogli... al klasika, zaboli vas za to vaš europsko civilizirano humanitarni *urac. Kad neće nitko od naših hrvatskih medija, oću ja... i sad vam *ebem i oca i majku i sve u rodu, i sve vaše europske tekovine, *ička vam materina "civilizirana".

Po ovom obraćanju se zaključuje da sam ja divljak, no eto, vi u EU koji ladite jaja i natežete kožicu od kurca, vi ste nadasve fini i kulturni... o jebo vam ćaća mater da vam jebo, 100 puta, svakih 8 sati.

Kud prije 500 godina nismo Sulejmana Veličanstvenog pustili do kraja, da i vi u Berlinu, Beču, Parizu, Londonu, imate običaj kuhanja jutarnje turske kave, govna sebična da sebična!

„Europska unija je jedna velika obitelj“, u kojoj očito ćaći i materi puca *urac za „novorođeno dijete“ poput nas. Od svih vas 27, da ne zaboravim da vam još jednom, po ko zna koji put, *ebem sve u rodu!

Od svih vas 27... ko nama nudi pomoć??? – Rusija krutejebo!... alooooo Rusija!!! Jel to vama draga EU normalno!?!?... (tlak će me žveknut, oće materemi)... *ebem vam sve u rodu, vama i velikoj obitelji!
p.s. Tlak mi je uredan... 920/850... pu majku vam milu europsko pružim ti ruku za pomoć osvještenu *ebem!'

(Dnevnik.hr)