Botanički vrt Zagreb

Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu



Botanički vrt je u vrijeme osnutka 1889. godine zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta , a od 1946., zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan te godine.

Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture).

Vrt vode četiri stručna suradnika botaničara, a njeguje ga 7 vrtlara i pomoćno osoblje.

(Wikipedija)

Općenito o Vrtu



Hrvatska, iako mala europska zemlja, ima vrlo bogatu i zanimljivu floru: nju čini oko 5500 svojti papratnjača i sjemenjača. Da bi se to bogatstvo sačuvalo, i Botanički vrt, zajedno s drugim stručnim i znanstvenim institucijama, uvelike se posvećuje istraživanju, uzgoju i zaštiti hrvatskih autohtonih biljaka, a i informiranju i ekološkom obrazovanju, kako studenata i učenika, tako i ostalih posjetitelja Vrta.

Vrt i njegovi zaposlenici nastoje što bolje obavljati svoje zadaće:

istražuju biljne vrste na prirodnim staništima i skupljaju se sjemenke za potrebe uzgoja biljaka u Vrtu
uzgajaju pokusne biljke potrebne za istraživanja (fiziologija biljaka, sistematika, morfologija, biljna virologija itd.)
vodi se mali laboratorij za in vitro vegetativno razmnožavanje bilja i isklijavanje sjemenki
obnavljaju se zbirke bilja razmjenom sjemena s tristotinjak botaničkih vrtova u svijetu
surađuje s našim nacionalnim parkovima i parkovima prirode, uspostavljaju se kontakte i surađuje s kolegama iz botaničkih vrtova susjednih država
svake se godine tiska Delectus seminum, mali katalog sjemenki koje Vrt nudi za razmjenu drugim botaničkim vrtovima u svijetu
nabavlja se potrebna nova stručna literatura
izdaju se razglednice s motivima Vrta i naših zaštićenih i rijetkih samoniklih biljaka, tiskaju se prospekti Vrta
organiziraju se izložbe (a u budućnosti i popularna predavanja) u izložbenom paviljonu

Povijest



Potrebu osnivanja botaničkog vrta u Zagrebu izrekao je 1876. tadašnji rektor Sveučilišta prof. S. Spevec, a ujedno je davao veliku podršku prof. B. Jirušu koji je nastojao da se ta zamisao provede u djelo. Profesor Jiruš je obavio mnoge predradove no 1886. vratio se u Prag. Na katedri za botaniku naslije­dio ga je prof. dr. A. Heinz, koji je 1889. od Kraljevske zemaljske vlade do­bio zadatak da izradi nacrt i uredi botanički vrt. Nacrt je izradio zajedno s nadvrtlarom V. Durchanekom. Godina 1889., kada je izrađen nacrt, smatra se godinom utemeljenja Botaničkog vrta, a prof. Heinz njegovim osnivačem.



Radovi na uređenju počeli su 1890. Tada je izgrađena vrtlarska kuća (danas zgrada ravnateljstva), a Vrt opasan drvenom ogradom koja je poslije zamijenjena uresnom, željeznom ogradom. Prvi zemljani radovi započeli su 1891., a prva sadnja 1892. Vrt je izgrađen u tzv. pejzažnom stilu sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazama, a samo je cvjetni parter strogo simetričnih crta. Godine 1911. u Botaničkom je vrtu izgrađen morski akvarij (danas ne postoji).

Od građevinskih objekata u Vrtu osim staklenika postoji još i zgrada ravnateljstva u secesijskom stilu (nekadašnja vrtlarska kuća), zgrada Botaničkog zavoda (nekadašnji Fiziološki laboratorij), stari izložbeni paviljon (vrijedan, autentični objekt paviljonske arhitekture iz 1891.), javni zahod (primjer maloga komunalnog objekta s kraja prošlog stoljeća), započeta i nikad dovršena zgrada Botaničkog zavoda, staro spremište (također s kraja stoljeća), zgrada strojarnice Gradskog vodovoda (izgrađena tridesetih godina), fontana za pitku vodu, nadstrešnica za studente te mala vrtna sjenica (dobivena na dar za 100. obljetnicu).

Godine 1927. podignuta je hrvatska (kasnije nazvana krškom) biljnogeografska skupina. Osnovu je izradio naš poznati botaničar prof. Ivo Horvat. Na njoj su sađene autohtone vrste iz raznih krajeva Hrvatske. Do 1985. izgrađene su još i submediteranska, sredozemna, alpska i zapadnoeuropska kamenjara.

U vrijeme osnutka Botanički vrt je zajedno s Botaničko-fiziološkim zavodom pripadao Matematičko-prirodoslovnom odjelu Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta , a od 1946., zajedno s Botaničkim zavodom u sklopu Biološkog odjela, postaje dio Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je osnovan te godine. Samo nekoliko godina nakon osnutka, Botanički je vrt imao vrlo bogatu zbirku bilja. No tijekom vremena ona je zbog mnogih okolnosti znatno smanjena. Najsiromašnija bila je nakon Drugoga svjetskog rata, ali dolaskom stručne upraviteljice dr. Sale Ungar, u roku od nekoliko godina ponovno je obogaćena te brojčano postigla gotovo maksimum koji se mogao doseći s obzirom na površinu vrta.

Od značajnijih projekata u drugoj polovici prošlog stoljeća treba spomenuti izgradnju novog staklenika 1985., obnovu željezne ograde i javnog zahoda (1986.), izgradnju nove kotlovnice za grijanje staklenika (1989.), izgradnju kupolastog staklenika zapadno od partera (1995.) te novog staklenika za prezimljavanje bilja (1996.). U posljednjih pet godina, zahvaljujući velikodušnim donacijama Grada Zagreba, Vrt se sve više obnavlja i uređuje. Od velike su važnosti projekti obnove fontane i pojedinih staklenika, izgradnje ograde od kovanog željeza na istočnom obodu Vrta, a posebice potpuna obnova izložbenog paviljona (radovi dovršeni 2007.)