ON NIJE Superman, ali 74-godišnji umirovljenik iz ruskog grada Frijaznova, jedan je od rijetkih ljudi koji se mogu pohvaliti time da su spasili svijet.
Iako za njega mnogi ne znaju, Stanislav Petrov je spriječio globalni nuklearni rat, a zahvalu za svoj hrabri i promišljeni čin, primio je tek nedavno.
Pet američkih projektila
Osamdesetih godina prošlog stoljeća, Petrov je bio pukovnik ruske vojske i zapovjednik centra OKO čija je funkcija bila pravovremeno upozoravati na nuklearne projektile usmjerene prema SSSR-u.
Događaj o kojem se godinama nije smjelo pričati zbio se 26. rujna 1983. Sustav za upozorenje pokazivao je da prema Moskvi iz SAD-a leti čak pet projektila s nuklearnim punjenjem, a vrijeme udara bilo je samo nekoliko minuta.
"Nisam vjerovao da bih se mogao naći u takvoj situaciji iako smo svi pretpostavljali da će nas Amerikanci kad-tad napasti. Naime, Hladni rat tada je bio ledeno hladan", kaže Petrov sjećajući se tih trenutaka.
Da sam ih nazvao, rekli bi mi da pucam
Petrov je prema protokolu rakete trebao ispaliti odmah, a one su bile usmjerene prema ciljevima u SAD-u i Zapadnoj Europi. Iako je oboružao sustav, Petrov nije pritisnuo crveni gumb koji bi doslovno promijenio svijet kakav poznajemo.
Petrov je odlučio sačekati još nekoliko minuta. Računala su i dalje pokazivala približavanje američkih projektila. Međutim, Petrov je odlučio ne ispaliti rakete niti je o svemu obavještavao nadređene: "Da sam ih nazvao, dobio bih nalog da pucam, to je gotovo sigurno".
"Nije se radilo o racionalnom razmišljanju, već instinktu, a on mi je govorio da nešto nije u redu. Kao prvo, računalo je pokazivalo da prema nama leti pet projektila ispaljenih iz jedne baze. Američki napada koji bi započeo globalni nuklearni rat zasigurno ne bi bio ograničen na pet raketa. A kao drugo, računalo može pogrešno protumačiti signale za nuklearne rakete", kaže Petrov. Nakon izluđujuće čekanja, Petrov je ipak odlučio pričekati udar projektila. U trenutku udara nije se dogodilo ništa, ali računalo je pokazivalo da su rakete pogodile glavni grad, ali to se, naravno, nije dogodilo jer radilo se lažnoj uzbuni.
Dresdenska nagrada za mir
Iako je incident prijavio, a istraga je pokazala da je ruski satelit krivo očitao podatke zbog rijetkog fenomena poravnanja Sunčevih zraka na oblacima i putanje satelita, slučaj je zataškan. Petrov je umirovljen, a za psihički slom koji je u međuvremenu doživio, jednim je dijelom svakako zaslužan i događaj koji bi mnoge doveo do ludila.
Ipak, prije nekoliko dana Petrov je dobio i Dresdensku nagradu za mir, a mnogi su se opet prisjetili kome dugujemo život u svijetu koji nije prošao kroz nuklearni rat. Međutim, dokumentarni film "Countdown to Zero" pokazuje da je sličnih situacija za trajanja Hladnog rata bilo previše i da slučaj Petrova nije usamljen, ali i da svijet još uvijek spava na oružju koje prijeti opstanku čovječanstva.
PEVAČ James Blunt ispričao je za BBC kako je zaslužan za sprječavanje Trećeg svjetskog rata. Rekao je kako je odbio naredbu da napadne ruske snage dok je bio britanski vojnik na Kosovu. Navodno je bio spreman riskirati vojni sud odbijajući naredbu američkog generala Wesleyja Clarka. Podržao ga je britanski general Mike Jackson, koji mu je rekao kako neće dopustiti da njegovi vojnici budu odgovorni za početak Trećeg svjetskog rata. Blunt je dobio naredbu da zauzme lokalni aerodrom, no ruski vojnici su stigli ranije tamo.
Pjevač je nastavio govoreći kako je dobio naredbu da savlada dvesto Rusa. James je sa svojom jedinicom bio na čelu kolone od trideset tisuća NATO-ovih trupa te je komentirao kako je to bila luda situacija. 1999. godine glavna vijest u svjetskim medijima bilo je upravo preuzimanje aerodroma u Prištini. Ovo je prvi put da je pjevač javno progovorio o svojoj ulozi u ratnim događajima. Prije osam godina napustio je vojsku i započeo glazbenu karijeru, u kojoj se istaknuo srceparajućim stihovima i krhkim glasićem. Upravo zato mnoge je iznenadilo saznanje o njegovoj vojnoj karijeri.
Naslov: Re: Stanislav Petrov - čovjek koji je spasio svijet Uto 19 Feb - 19:51
VASILIJ ARKIPOV - čovek koji je spasao svet
Čovek koji je spasio svet - tvrdi poznati pisac Noam Čomski.Evo citata iz njegove knjige ,,Intervencije,, objavljene 2007 godine (ovaj deo knjige je napisan 2003 ) :
,,Da bismo stavili sadašnju situaciju u odgovarajuću perspektivu, korisno je vratiti se malo unazad. U oktobru prošle godine mogla se shvatiti dramatična priroda pretnji miru tokom samita u Havani povodom obeležavanja 40-godišnjice kubanske raketne krize kome su prisustvovali ključni učesnici ovog dogadaja sa Kube, iz Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
Činjenica da smo uopšte preživeli tu krizu predstavlja pravo čudo. Saznali smo da je od nuklearnog uništenja svet spasao jedan ruski podmornički kapetan Vasilij Arkipov koji se oglušio o naređenje da ispali nuklearne rakete kada su američki razarači napali ruske podmornice u blizini Kenedijeve "linije karantina". Da je Arkipov izvršio naredenje, gotovo sigurno bi ruske nuklearne rakete pokrenule reakciju koja je mogla da "uništi severnu hemisferu" kao što je upozoravao Ajzenhauer,,
Vasilij Aleksandrovič Arhipov (Василий Александрович Архипов) Sovjetski pomorski oficir rodjen je 1926 a preminuo 1999 godine.U trenutku najveće kulminacije takozvane ,,Kubanske raketne krize,, nalazio se na službi u nuklearnoj podmornici ( NATO oznaka : Foxtrot ) u vodama oko Kube.
Bio je 27 Oktobar 1962 godine, dan koji će svet pamtiti.Grupa od jedanaest Američkih razarača i nosač aviona ,,Randolf,, ( USS Randolph ) napala je Sovjetsku podmornicu s nuklearnim naoružanjem klase ,,Foxtrot,, tipa B-29 u blizini kubanske obale dubinskim bombama a u pokušaju da je natera na izranjanje (Ameri kažu - radi identifikacije ) Kapetan podmornice, Valentin Grigorijevič Savicki, bio je pripravan da lansira u znak odmazde nuklearni- torpedo ( za razliku od tvrdnje Čomskog o ,,nuklearnim - raketama,, drugi izvori pominju baš ,,nuklearni - torpedo,, Razlika nije mala jer u prvom slučaju se radi o napadu na sam kopneni deo SAD a u drugom bi bili uništeni samo površinski brodovi Američke ratne mornarice)
Po predvidjenom pravilu, lansiranje torpeda je moglo da se obavi samo uz saglasnost tri oficira - komandanta podmornice Savitskog, političkog oficira (komesara) Ivana Semjonoviča Maslenikova i Drugog Kapetana Arkipova. Prva dvojica bila su saglasna - Arkipov je bio protiv. Arkipov je uspeo da nagovori Savitskog da izda naredjenje o izronjavanju i sačeka radio - depešu iz Moskve o daljim koracima.
Na konferenciji koja je na četrdesetogodišnjicu kubanske raketne krize održana u Havani 13 Oktobra 2002, političar Kenedijevog vremena, Robert Meknamara (Robert McNamara) je primetio ,,kako je atomski rat bio daleko bliži nego što je to većina ljudi uopšte mogla i da zamisli,,
A Tomas Blanton, direktor ,,Nacionalne bezbednosne arhive ,,( National Security Archive ) je tom prilikom doslovno izjavio : " a guy called Vasili Arkhipov saved the world,,
Rowland je bio među tri naučnika koji su 1995. godine nagrađeni Nobelovom nagradom za hemiju za objašnjenje kako je ozonski omotač potrošen kroz hemijske procese u atmosferi - uključujući ljudsku upotrebu ugljikohlorida (CFC).
Osiromašenje ozonskog sloja ogleda se u redukciji zaštite Zemlje od ultraljubičastog zračenja. Rowlandov rad i rad njegovih saradnika pokazao je kako je čovjek stvorio slojeve koji u kombinaciji sa solarnim zračenjem mogu uništiti molekul ozona.
Početkom 1970-ih, kada su naučnici objavili svoja otkrića, CFC se koristio u mnogim proizvodima za domaćinstvo, od sprejeva za kosu do konzervi, frižidera i zamrzivača. Naučnici su predvidjeli da, ako čovjek nastavi da koristi CFC nepromijenjenim intenzitetom, ozonski omotač će biti potrošen u roku od nekoliko decenija.
Ovo naučno otkriće tada se našlo pred snažnim protivljenjem lobija hemijskih proizvođača u SAD, koji su na ove nalaze gledali kao na prijetnju milijardama dolara vrijednoj hemijskoj industriji.
Vodeći korisnik CFC, DuPont, zakupio je čitave stranice novina za reklame indirektno dovodeći u pitanje Rowlandov kredibilitet stavljujući problem sa CFC kao hipotezu.
Još dalje je otišao magazin "Aerosol Age" koji je rekao Rowland “mora biti sovjetski KGB agent sa ciljem promovisanja tako sulude ideje“.
Predanost nauci, istini i humanosti
Netoksična svojstva CFC-a u jednom trenutku smatrana su sigurnim za zaštitu okoline.
Nalaze Rowlanda i ostalih istraživača, međutim, potvrdili su drugi naučnici. I njihov rad stekao je kasnije široko priznanje sa otkrićem ozonske rupe iznad Zemljinih polarnih regija.
Proizvođači su počeli postupno da smanjuju CFC u kasnim 1980-im, a Montrealski protokol, međunarodni sporazum za postupno ukidanje CFC proizvode, potpisali su i SAD i druge zemlje 1987. godine.
U pisanoj izjavi, Kenneth Janda, dekan UC Irvine fakulteta za odsjek fizika, naveo je da je Rowland svojim djelom "spasio svijet od velike katastrofe" koja je mogla biti uzrokovana nekontrolisanom upotrebom CFC-a.
Kako je nevedeno u saopštenju, Rowland je nastavio istraživanja s "integritetom i dostojanstvom" u nepokolebljivoj "predanosti nauci, istini i humanosti".
Njegov rad se takođe smatra kao dio ključnog zamaha globalnom pokretu za zaštitu životne sredine i kasnijim radovima drugih naučnika u razumjevanju posljedica od emisije gasova koje proizvodi čovjek, a koje pridonose globalnom zatopljenju.
Rowland je u Univerzitetskom videu 2007. godine naveo:
"Mislim da u sadašnjem trenutku, javnost prihvata da se globalno otopljavanje događa, da će se vjerovatno pogoršati, ali i da baš nijesu sigurni što bi trebalo učiniti po tom pitanju".
Rowlandu su istraživanja donijela brojne nagrade, a on se smatra najuticajnijim naučnikom generacije stručnjaka koji se bave klimatskim promjenama.
Naslov: Re: Stanislav Petrov - čovjek koji je spasio svijet Sre 20 Feb - 22:24
Po meni je Stanislav Petrov jedan od ljudi kojima se treba diviti jer mislim da ne bi svako bio spreman na to na šta je on bio... Čini mi se da je za to potrebna ogromna,savest i samokontrola da se ne uspaničiš u takvoj situaciji. [You must be registered and logged in to see this image.]BRAVO ZA NJEGA!
Naslov: Re: Stanislav Petrov - čovjek koji je spasio svijet Pet 5 Jan - 19:34
Preminuo "čovjek koji je spasio svijet" Petrov je 26. septembra 1983. godine spasao svijet, kada je ostao priseban i odustao je od pritiskanja crvenog prekidača, koji bi cio svijet gurnuo u treći svjetski, ali i nuklearni rat
Sovjetski oficir Stanislav Petrov, koji je prije 34 godine spasio svijet, preminuo je u 77. godini.
Petrov je 26. septembra 1983. godine spasao svijet, kada je ostao priseban i odustao je od pritiskanja crvenog prekidača, koji bi cio svijet gurnuo u treći svjetski, ali i nuklearni rat.
On je osamdesetih godina prošlog vijeka bio pukovnik ruske vojske i zapovjednik komandnog centra OKO smještenog u blizini Moskve, srca sistema koji je upozoravao na nuklearne projektile koji bi eventualno bili ispaljeni na tadašnji SSSR.
Tog 26. septembra 1983. u prvim minutima poslije ponoći centrom se oglasio alarm. Računar je javio da je prema Moskvi iz smjera SAD-a poletjela jedna balistička raketa sa nuklearnom bombom, a nedugo potom čulo se upozorenje o još četiri. Udar je trebalo da uslijedi za svega nekoliko minuta.
"Nikad nisam ni pomišljao da bih se mogao naći u takvoj situaciji iako smo bili uvjereni da nas Amerikanci mogu napasti i da je samo pitanje trenutka kada će se to desiti. Hladni rat bio je u to doba ledeno hladan", pričao je Petrov.
Iako je prema protokolu trebalo da odmah ispali salvu nuklearnih raketa iz sovjetskih baza koje bi pogodile ciljeve na području SAD-a i Zapadne Evrope, Petrov je oklijevao. Nije pritisnuo crveni taster.
"Sve je bilo spremno, ali nisam htio da ispalim rakete, bilo je jasno da to znači kraj svijeta kakav poznajemo. Odlučio sam da čekam. Minuti su prolazili, a računari su pokazivali da se američki projektili sve više približavaju SSSR-u. Alarm je potresao cijeli centar, ali nisam ispalio rakete, niti sam obavijestio svoje nadređene. Oni bi mi i tako naredili da pucam. U takvim situacijama ne možete da racionalno analizirate, nema puno vremena, već se oslanjate na instinkt. A on mi je govorio da nešto nije u redu", kaže Petrov.
U tom trenutku je, kaže, na umu imao dvije stvari.
"Računar je pokazivao da prema nama leti pet projektila ispaljenih iz samo jedne baze, i svi idu prema Moskvi. Opšti napad Amerikanaca zasigurno se ne bi ograničio na samo pet raketa, već bi njima sigurno željeli da 'obogalje' naše sisteme naoružanja. I drugo, razmišljao sam da računar nema mozga i da može pogrešno protumačiti signale za nuklearne rakete", rekao je Petrov, koji je tada ipak odlučio da pričeka udar, pa i po cijenu da neće moći da uzvrati.
Računari su pokazivali da se projektili sve više i više približavaju, do nuklearnog udara ostao je još samo minut, trideset sekundi, deset, pet... Ljudi u centru spremili su se na najgore... A onda ništa. Ni jedne eksplozije nad Moskvom. Ni traga udaru. Računar je i dalje govorio da su rakete pogodile glavni grad, ali vani, u centru Moskve ništa nije ukazivalo na takav scenario. Bilo je jasno, uzbuna je bila lažna.
Petrov je prijavio incident, a istraga je pokazala da je ruski satelit krivo očitao podatke zbog rijetkog fenomena poravnanja Sunčevih zraka na oblacima i putanje satelita.
Petrov je uskoro penzionisan, a doživio je i nervni slom. O incidentu se do devedesetih ništa nije znalo, ali u međuvremenu je sve procurilo u javnost.
"Ja nisam heroj, Samo sam radio svoj posao. Bio sam na pravom mjestu u pravo vrijeme", poručuje Petrov
Zanimljivo, iako je spriječio moguću nuklearnu katastrofu, pukovnik Petrov je prekršio svoja naređenja i vojni protokol. Zbog toga su ga kasnije ispitivali nadređeni, a to je, pak, dovelo do toga da ga više nisu smatrali pouzdanim vojnim oficirom.
Sovjetska vojska nije kaznila Petrova, ali ga nije ni nagradila niti mu dala priznanje. Dobio je negativnu ocjenu i njegova jednom obećavajuća vojna karijera stigla je do kraja. Preselili su ga na manje važan posao, a ubrzo potom su ga i penzionisali.
"Moja pokojna žena punih deset godina nakon incidenta nije o njemu znala ništa. Jednom me pitala šta sam učinio. Odgovorio sam joj: Ništa", rekao je Petrov.
Da je Petrov ispalio nuklearne rakete, stručnjaci tvrde da bi to bio kraj čovječanstva. One koje ne bi ubio udar, umrli bi za šest do osam mjeseci jer bi silne detonacije podigle radioaktivnu prašinu koja bi na nekoliko godina zaklonila sunce i izazvala nuklearnu zimu koju niko ne bi preživio.
Sponsored content
Naslov: Re: Stanislav Petrov - čovjek koji je spasio svijet
Uto 19 Feb - 19:07
