Bitka kod Bistrice Lesne - Miroslav Krleža

Bitka kod Bistrice Lesne - Miroslav Krleža





Miroslav Krleža rodio se 1893. u Zagrebu, gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu, a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti, koju je bijegom napustio. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise ( “Plamen”, “Danas”, “ Književna republika”). Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučijak, U logoru. Umro je krajem 1981. godine. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza , Zastave, Leda, U agoniji, Gospoda Glembajevi, Deset krvavih godina i drugo.
Sedam junaka ove pripovijesti živjeli su tihim, gorkim i teškim životom , te su se mučili na zemlji da opstanu. Bilo je to davne 914. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvatskim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. Mnoga sela su stradala od Turaka, ljudi poumirali od kolere i kuge, a samo se sijetimo katastrofe stubičke i ostalih bitaka.
Onoga nedjeljnog jutra kad je trebalo da dođe do bitke domobran Trdak Vid bio je najtužniji jer nije mogao prestati misliti na svoju djecu koju nemože ostaviti samu kod kuće. Zadnju noć otišao je na Markov trg kako bi se potužio banu kako nezna što će sa djecom. Jadniku je žena umrla nekoliko dana prije.Ništa nije mogao učiniti te je djecu ostavi kod kuće.
Pored Trdaka Vid stupao je Loborec Štef koji je bio stari frontaš te ga je rana na ramenu pekla pod remenjem koje je imao. Nije bio oženjen ni dva mjeseca kad su ga otrgli od njegove žene te ga bacili na frontu. Trebao je dobiti šest nedjelja dopusta no to su mu oduzeli. Bio je ogorčen još više kad nije bilo cipela za njega jer je bio na straži. Tražio je narednika no uzalud nije dobio cipele. Pošto je napao narednika otputovao je na frontu da ne dođe pred vojni sud.
Tako su junaci vlakom putovali pa su u Karpatima promatrali kako su se mađarski vojnici međusobno pobili. Bilo je tiho nedjeljno jutro te su oficiri sa četama čekali zapovijed. Magla se polako spuštala, a u daljini se čuju pucnjevi topova i pušaka. Kada je stigla zapovijed o napadu vladala je nervoza. Ruska strana je na njihov napad topovima žestoko uzvratila.Zviždaljke su počele zvižditi iz sve snage, a domobrani su počeli trčati iz sve snage. Pored domobrana Lovreka Štefa trčao je Trdak Vid koji je odjednom pao na zemlju. Lovrek je mislio na najgore, te je ugledao prijatelja svog u krvi. Htio mu je pomoći ali je gospodin desetnik Pesek zaurlao na njega pa je morao nastaviti s borbom. Odjednom mu se zrno zabilo u prsa, a drugo u zemlju. Mislio je na Vida i na gospodina desetnika koji se zderao na njega. Odjednom je čuo mir i tišinu. Loborec Štef mislio je na svoje pravo i u tom trenu netko je počeo pucati na njega. Onako blatan, krvav i izmoren već mu je svega bilo dosta pa se digao i počeo pucati iz svoje puške, no nije dugo.
U školi Bistrice Lesne mrtvozornik Palčić čitao ostala pisma te riješavao poslove sa papirima. Taj dan nisu samo stradali desetnik Pesek sa šest junaka, već druga i treća satnija drugog voda. Ti seljaci cijeli su život gutali čađu i smrad, ustali su iz jednog groba i sada idu tiho u drugu jamu, u nepovrat.
Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su poginuli u toj bitci. Tadođer opisuje težak i siromašan život na selu. Radnja se odvija na dva mjesta i to na fronti i u Zagorju. Glavne likove čine hrabri desetnik Pesek i šest njegovih prijatelja koji su mukom umrli. Kraj knjige je jako zanimljiv, sa mnogo radnj i napetosti pa mi se zbog toga sviđa.

Vrsta djela:
Bitka kod Bistrice Lesne je Novela. Prvi put objavljena u casopisu"Knjizevna republika" 1923g. Kasnije ju je pisac uvrstio u zbirku novela Hrvatski bog mars.
Tema i ideja:
Novela Bitka kod Bistrice Lesne prikazuje prvi svjetski rat, ratovanje hrvatskih domobrana za tudje interese te njihovo stradavanje u tom ratu.
Ovo djelo svojom temom i nacinom obrade izazivaju ogorcenje protiv rata i osudu svakog rata kao drustvene pojave.
Prostor i vrijeme:
Radnja novele se odvija na sirem prostoru: zapocinje u zagroskim selima, nastavlja s u gradu Zagrebu a zavrsava u Galiciji, istocnoj austrougarskoj pokrajini.
Vrijeme zbivanja je prvi svjetski rat 1914-1918, a u retrospektivi se zalazi iu daleku proslost.
Kratak sadrzaj:
Novela Bitka kod Bistrice Lesne pocinje uvodom u kojem se priopcuje njezina tema. Tako saznajemo da je novela napisana u pocast sedmorici domobrana koji su poginuli na istocnoj fronti, a sve je pisano na nacin kako su ratni novinski clanci izvjescivali o pogibiji vojnika na ratistu, s puno hvale njohovoj hrabrosti, njihovoj zrtvi za domovinu, s podsjecajem na slavnu proslost.
Taj naoko uzviseno govor , koji pdsjeca na osmrtnice pune pateticnih fraza, zapravo je ironican, posebice ako se prisjetimo da ti domobrani nisu poginuli za svoju domovinu Hrvatsku nego za Ugarsku s kojom je Hrvatska bila vezana nagodbom iz 1868g.
Poslije uvodne napomene novela nas vraca u proslost i govori o zivotu u zagorskim i prigorskim selima od feudalnih vremena do pocetka prvog svjetskog rata: zivot je uzasno tezak, zemlja slaba i trazi poseban napor u obradi, pomoci seljaku niotkud, a za vratom mu sjedi drzava s brojnim cinovnicima, zandarima, vojskom, sudovima... Svi oni traze svoje i poreze i prirezei takse i globe.
Tezak zivot naucio je seljaka da sve sto dolazi od drzavne vlasti a narocito poziv u rat, mora prihvatiti kao nesto sto je nemoguce izbjeci, kao elemntarnu nepogodu u kojoj mnogi stradajuali se neki uspiju i izvuci. Neprihvacanje ili pobuna znacile bi jos vecu katastrofu. I tako se sedam zagorskih seljaka pozvanih u rat nadje u gradu. Njima se grad cini kao zemlja iz snovau odnosu na njihovu bijedu: bljestavilo, sjaj, krcme, glazba, lake zene, alkohol, izlozi puni svega a narocito ih fasciniraju mesnice sa izlozenim mesom svakakve vrste: butovi, crijeva, rebra, glave, vratovi... Te slike raskomadanog mesa po izlozima nagovjestaj su krvave ratne zbilje u koju ce oni uskoro upasti.
Svaki od domobrana ima svojih problema. Nakon sto su se proveselili u gradu, upali su u vojarnu u kojoj su prosli obuku uobicajenu u austrougarskoj vojsci. A onda su upuceni na frontu.
Pred samu bitku jedan od domobrana, Vid Trdak prisjetio se svojih teskih problema. Zena mu je umrla nesto prije nego je pozvan u rat, a kod kuce je ostalo dvoje djece. s rodbinom se posvadjao pa se o djeci nema ko da brine a starije j tek 7 godina. Nije znao sto ce ni kako ce pa mu ja palo na um da bi se o djeci trebala brinuti drzav pa se uputio samom banu u sabor na Markovom trgu. Lutajuci od sobe do sobe dozivljava ponizenja, zavrsivsi na kraju kod negog beznacajnog cinovnika koji ga se pokusava rijesiti tako sto s njim ljubazno razgovara i svasta mu obecava.Tek ovdje na fronti Vid je svatio da je sve to bila laz. Tko zna sta ce biti snjegvom djecom?
Domobran Stef Loborec najogorceniji je i najbuntovniji od svih. On je vec bio ranjen na fronti nije se potpuno ni izlijecio a opet su ga pozvali i poslali u rat. Napravio je za vojne prilike strasnu pogresku : ljutit i bijesan zbog povrijedjenog prava (ostao je bez cipela) gurnuo je narednika Smita u kotao kipuce kave , na sto ga je ovaj udario sabljom. Stefu prijeti vojni ratni sud zato sto je udario nadredjenog a to znaci streljanje, pa da sve to izbjegne pristao je da ovako neizlijecen ponov o ode na frontu. Na fronti ga cijelo vrijeme progoni misao zasto nije dezertirao tj negdje se sakrio i izbjegao vojsku. Dvojica zapovjednika jedan s austrougarske a drugi s ruske strane, kao nedodirljive velicine stoje visoko iznad ovih beznacajnih ljudi i odlucuju o njihovim sudbinama. Sve je to za njih neka vrsta igre u kojoj svaki onog drugog smatra neznalicom, diletantom i glupanom.
U bitki je prvi pao Vid Trdak, a zanjim i ostalih 6 domobrana. Najogorceniju borbu, punu revolta i bijesa , vodio je Stef Loborec no nije se ziv izvukao. Za sestoricu domobrana sve zavrsva u puckoj skoli u Bistrici Lesnoj , gdje mrtvozornik Palcic broji mrtvace i vodi evidenciju o stvarima sto su ostale iza njih, pa izmedju ostalog cita i pisma nadjena kod poginulih domobrana. Pisma su pisana teskom tezackom rukom, nezgrapnim slovima i losim pravopisom. T apisma su ujedno i katastroficna slika stanja u obiteljima ciji su hranitelji morali ici na frontu i uopce stanja na nasem selu i drustvu tog vremena. Ona domobranima daju jednu novu dimenziju jedno drugacije vidjenje naseg covjeka na cijim je ledjima pocivalo jedno golemo carstvo premda je on sam u tom carstvu bio jedn avelika nula.
Kompozicija djela:
Ova Novela kompozicijski predstavlja jednu cvrstu cjelinu bez poglavlja. sastavljena je od uvodnog dijela i osam tematskih epizoda a sve zajedno povezuje osnovna tema, rat.
Uvodno izlaganje otvara svijet novele, a pisano je kao ratno izvjesce.
Prva epizoda je mala poijesna studija o zagorskom selu i njegovoj gospodarskoj zaostalosti te odnosima sela i grada.
Druga epizoda je povijesni komentarseljackog svahacanja i prihvacanja ratakao elementarne nesrece kojoj se nema smisla suprostavljati. Na kraju ove epozode simbolicno se najavljuju ratne strahote u vidu gradskih izloga punih mesa svih vsrta i boja sto podsjeca na raskomadana ljudska tjelesa na bojistu.
Treca epizoda je putovanje Vida Trdaka po saborskim sobama i osuda drzavne birokracije prikazane u liku bezimenog cinovnika.
Cetvrta epizoda daje sliku vojarne i obespravljenog vojnika u napetoj psihozi pred odlazak na frontu. Stef Loborec se pokusava izboriti za svoje pravo, ali bezuspjesno.
Peta epizoda donosi grube vojnicke anegdote i u retrospektivi govori o nervno napetom i rastrojenom Rucneru koji nemoze podnijeti surove ratne okolnosti.
Sesta epizoda donosi ironicnu sliku dvojice suprostavljenih zapovjednika, raspolozenje pred bitku, slike krajolika, pocetak bitke, opis Trdakove pogibije te smrt Mate Peseka i Stefa Loborca.
Sedma epizoda je vrhunac bitke u kojoj se Stef Loborec bori za samoodrzanje.
Osma epizoda je ujedno i rasplet, Mrtvozornik Palcic cita pisma u kojima se otkrivaju pojedinosti iz intimnog, obiteljskog zivota poginulih domobrana. Zavrsava Palcicevom sablasnom vizijom.
Likovi:
Pesek Mato - Pesek je pas , nesto pokorno, poslusno sto na svaki znak skace i mase repom. A destenik Pesek to i jest u noveli: poslusni drzavni pas koji naganj avojnike i prijeti pistoljem. Na kraju je zalajao na Stefa Lovreka u ratno kaosu.
Vid Trdak - Od teskog zivota otvrdnuo covjek na kraju u predsmrtnom trenutku postaje mekan, hrpa mesa koja klizi k zemlji od koje je zivio.
Stef Loborec - je tipican zagorec: nepokoran, buntovan, svadljiv, u svako trenutku spreman na kavgu, ne postuje autoritete i u trenutku gnjeva nije s u stanju kontrolirati.

bravo dala. tako se oživljava veoma uspešan i gledan PDF.  

spojio sam teme jer je već postavljena, ali nije isti tekst pa sam ostavio kao drugo viđenje.

pa spoji moderatoru,ako znas,ili si naucio samo da brises...kod mene ne izlazi u spisku prwepricanih i ne odazivam se na arhaizme...i toliko u tebi zla da bi se selo potopilo..antihristu duga ti pauza pa si resio da poz\kazes umece alapacarenja.Rec za tvoju novu temu,na kojoj bi u pauzyi mogo da popusis jednu...

Zoi ::

pa spoji moderatoru,ako znas,ili si naucio samo da brises...kod mene ne izlazi u spisku prwepricanih i ne odazivam se na arhaizme...i toliko u tebi zla da bi se selo potopilo..antihristu duga ti pauza pa si resio da poz\kazes umece alapacarenja.Rec za tvoju novu temu,na kojoj bi u pauzyi mogo da popusis jednu...

antihrist te jedini branio dala kad su te pljuvali

Mene su pljuvali bas tvoji podanici.i ajd ako moze bar od nemanjica na ovamo...gde nestade lanin post,ha ha ha...znas imam suludu ideju,ali je radione koju volim necu sprovesti pa kad bi ostao sam sa tri podanika haos bi mogao zvati caos....