Dušan Džamonja (Strumica, 31. januar 1928 — Zagreb, Hrvatska, 14. januar 2009) je bio poznati hrvatski i jugoslovenski vajar i član SANU.
Biografija
Završio je Akademiju likovinih umetnosti u Zagrebu, kod profesora Vanje Radauša i Frane Kršinića, a magistrirao 1951. godine kod Antuna Augustinčića. U Beograd dolazi 1954. godine, kada je u Galeriji ULUS imao svoju prvu veliku izložbu. Godine 1970. započinje sa izgradnjom letnjikovca i ateljea u Vrsaru, prema sopstvenom projektu. Tim projektom bavi se i danas kao bajkovitim parkom skulptura. Godine 1977. dobija Rembrantovu nagradu u Bazelu iz Geteove fondacije, a 1987. godine seli se u Brisel, gde ima atelje. Član je Srpske akademije nauka i umetnosti od 15. decembra 1988. godine. Umro je u Zagrebu 14. januara 2009. godine.
Stvaralaštvo
Spomenik žrtvama ustaško-fašističkog terora na Mrakovici
Stvaralaštvo Dušana Džamonje u ostavilo je trajan beleg u spomeničkoj arhitekturi Jugoslavije. Spomenik revolucije na Mrakovici, Kozara, Bosna izgrađen 1972. godine, monumentalnih je dimenzija (34/16 metara), od armiranog betona i čelika. Rešen je kao kompleks u jedinstvenom sklopu skulpture, arhitekture i pejzaža, a uz njega i podzemni dokumecioni muzej, osvetljen odozgo kroz kružnu perforaciju, dimenzija 26/30 metara. Ovaj spomenik ostao je trajan beleg i uspomena na žrtve fašističkog terora.
Spomenik revoluciji u Moslavini, Podgarić
Spomenik revoluciji u Moslavini, Podgarić, izgrađen 1967. godina od armiranog betona i aluminijuma, kao krila dimenzija 10/20 metara, i Spomen kosturnica palih jugoslovenskih boraca tokom dva svetska rata u Barleti (Italija) izgrađena 1969. godine od armiranog betona, dimenzija 70/35/11 metara su takođe njegovi značajni objekti. I u materijalima, i u formi, Džamonja obuhvata i sjedinjuje organski i neorganski svet. Dok su su gradivni materijali njegovih skulptura neorganski metali, klinci, lanci, staklo, granit, beton, dobijene forme su organske, pokrenute u ritmu, dinamično održavajući bioritam živog sveta. Stvaralački postupak, naoko jednostavan i lako čitljiv, je upravo veoma složen, konstruktivan i inspirativan. jednostavni oblici, oblice, savijene prizme, delovi sfera i segmenata kruga, variraju i ponavljaju se u ritmu umetničkog senzibiliteta, stvarajući apstraktnu arhitekturu novog izraza. Ono što se ranije naziralo u njegovoj skulpturi sada dobija jasne odrednice prave nove arhitekture. Njegove forme su jasne i izvodljive, i kao makro urbanističke celine, i kao vizionarski projekti, ne samo spomeničke nego i utilitarne arhitekture. Učestvovao je na konkursu za Spomen obeležje žrtvama 11. septembra 2001. godine u Njujorku. Inspirisan varijacijama formi polumeseca i segmentima kugli, i kombinacijama ovih formi, stvarajući prostor lepote i sklada, radio je projekte za veliki islamski religiozni i kulturni centar u Saudiskoj Arabiji, 1985. godine. Izradio je projekte za džamiju u Oranu i za džamiju i islamski centar u Rijeci, 2001. godine.
Izložbe
Imao je veliki broj samostalnih izložbi u Zagrebu, Beogradu, Milanu, Splitu, Veneciji, Cirihu, Ljubljani, Rimu, Hagu, Klagenfurtu, Đenovi, Skoplju, Kelnu, Manhajmu, Dubrovniku, Diseldorfu, Sarajevu, Londonu i dr. Učesnik je i brojnih reprezentativnih likovnih manifestacija u Jugoslaviji i inostranstvu i to Bienalu u Veneciji, Mediteranskom bienalu u Aleksandriji, „Ekspo 58“ u Briselu, Bienalu u Antverpenu, Trienalu u Beogradu, Bienalu mladih u Parizu, Bienalu u Spoletu, Bienalu u San Marinu, „Trigonu“ u Gracu, Bienali u Sao Paulu, Bienalu crteža u Rijeci, Jadranskom bienalu u Riminiju, „Dokumenta“ u Kaselu i dr.
Najznačajnija dela
Spomenik oslobođenju Istre, Pazin 1951. godina Spomenik palim borcima, Slavonski Brod 1951. godina Spomenik nepoznatom političkom zatvoreniku, Zagreb 1953. godina Spomenik oslobodiocima ostrva Cresa i Lošinja, Mali Lošinj 1955. godina Spomenik streljanima u Jajincima, Jajinci 1957. i 1980. godina Spomenik prosinačkim žrtvama, Zagreb 1961. godina Komemorativno groblje u logoru Dahau 1959. i Dahau 2 1964. godina (projekat) Spomenik revoliciji u Moslavini, Podgarić 1967. godina Spomenik žrtvama fašizma u Podhumu, kod Rijeke, 1968. godine (projekat) Spomenik Stubičkoj bici 1573. 1969. godina (projekat) Spomen-grobnica jugoslovenskih boraca poginulih u Prvom i Drugom svetskom ratu u Italiji, Barleta 1970. godina Spomenik revoluciji, Kozara-Mrakovica 1972. godina Spomenik pobede i žrtvama na Sremskom frontu 1974. godina (projekat) Spomen-grobnice u Rimu 1974. godina (projekat) Spomenik Edvardu Kardelju, Sisak 1980. godina Spomenik palim borcima, Jošan 1980. godina
Spomen-reljef posvećen žrtvama fašizma ubijenim u Jasenovcu
( wikipedia )
"Treba otimati radost danima koji beze " Majakovski
Poslednji izmenio malalila dana Čet 30 Avg - 16:45, izmenjeno ukupno 1 puta
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Čet 30 Avg - 16:30
Skulptura, 1973, granit, 95 x 73 x 89 cm
Skulptura, 1975, polyester, 200 x 380 x 295 cm
Skulptura, 1963., metal, drvo kamen, 20.00 x 25.00 x 19.00
"Treba otimati radost danima koji beze " Majakovski
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Čet 30 Avg - 16:37
Spomen-grobnica jugoslovenskih boraca poginulih u Prvom i Drugom svetskom ratu u Italiji, Barleta 1970. godina
"Treba otimati radost danima koji beze " Majakovski
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Čet 30 Avg - 16:43
Skulpture Dusana Dzamonje u Lisabonu
"Treba otimati radost danima koji beze " Majakovski
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Sub 15 Dec - 17:16
Park skulptura Dzamonja, Vrsar, Istra.
Metal Sculpture 32 - 1963, iron, 47 x 66 x 45 cm
Metal Sculpture 75-C/I - 1972, corten, 200 x 200 x 200 cm
Poslednji izmenio malalila dana Sre 3 Maj - 16:20, izmenjeno ukupno 1 puta
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Sub 15 Dec - 17:18
Poslednji izmenio malalila dana Sre 3 Maj - 16:21, izmenjeno ukupno 1 puta
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Sub 15 Dec - 17:19
Sculpture GT- 1973, granit, 95 x 73 x 89 cm
Sculpture P-5 - 1975, polyester, 200 x 380 x 295 cm
"Treba otimati radost danima koji beze " Majakovski
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Sub 15 Dec - 17:26
Skulptura u Rijeci ispred HNK
Poslednji izmenio malalila dana Pon 1 Apr - 14:14, izmenjeno ukupno 1 puta
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Sub 15 Dec - 17:27
Jelen, skulptura u Zagrebu.
"Treba otimati radost danima koji beze " Majakovski
Princess
Elita
Poruka : 1160
Učlanjen : 12.05.2011
Naslov: Re: Dušan Džamonja Ned 30 Dec - 12:49
Princess
Elita
Poruka : 1160
Učlanjen : 12.05.2011
Naslov: Re: Dušan Džamonja Ned 30 Dec - 12:50
Princess
Elita
Poruka : 1160
Učlanjen : 12.05.2011
Naslov: Re: Dušan Džamonja Ned 30 Dec - 12:51
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Sub 6 Apr - 10:20
Poslednji izmenio malalila dana Sre 3 Maj - 16:15, izmenjeno ukupno 1 puta
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: Dušan Džamonja Uto 15 Okt - 23:48
'Multipla M – II'
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: Dušan Džamonja Uto 15 Okt - 23:50
Ova figura magarca koju je napravio Dušan Džamonja, bila je poklonjena sadašnjem vlasniku prije otprilike 10 godina u Bosanskom Novom, od Branka Samca, slikara, koji ju je dobio na poklon od poznatog umjetnika, kipara, Dušana Džamonje.
Figura magarca, umjetnika Dušana Džamonje, napravljena je od mesinga i vidljivo je ručno obrađena i lijepo dekorirana. Magarac na ovoj figuri izgleda kao da je živ.
Poslednji izmenio wild filly dana Sre 31 Dec - 19:59, izmenjeno ukupno 1 puta
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: Dušan Džamonja Uto 15 Okt - 23:52
Park skulptura Dušana Džamonje u Vrsaru.
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: Dušan Džamonja Uto 15 Okt - 23:56
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: Dušan Džamonja Uto 15 Okt - 23:56
Kugla
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: Dušan Džamonja Uto 15 Okt - 23:59
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: Dušan Džamonja Sre 16 Okt - 0:09
Prisjećajući se svojih najranijih djela Džamonja spominje »Portret tete Fanije«, sestre njegove majke koju je u mladosti najviše volio portretirati.»Bila je Makedonka, lijepa žena, cijeli život sama i nije imala djece, pa je nas, mene i braću voljela kao svoju vlastitu. Nakon što smo se preselili u Zagreb znali smo i po godinu dana boraviti kod nje«, sjeća se Džamonja svog prvog i omiljenog modela.
U izboru iz donacije našao se i kiparov »Autoportret u plavoj olovci« koji je napravio s devetnaest godina. Iako je oduvijek znao da će biti umjetnik, to da postane kipar »odlučio« je jednom zgodom njegov otac, profesor filozofije i pedagogije koji se školovao na Sorbonni, otkriva Džamonja.
»Imao sam tada sedam godina i iz očeve biblioteke uzeo sam gipsanu bistu Dostojevskog s namjerom da je malo 'popravim' pomoću kuhinjskog noža. Kad sam se približio uhu Dostojevskog, pojavio se moj otac na vratima. Uplašio sam se da ću dobiti batine, no on je bez riječi izašao. Za vrijeme ručka kad je cijela obitelj bila na okupu, ponosno je izjavio: 'Duško će biti kipar' ne skrivajući radost da mu jedno dijete ima dar za umjetnost«, priča Džamonja. Unatoč toj doista ranoj spoznaji da će krenuti u kiparske vode, prvu je skulpturu napravio tek u trinaestoj godini kad je došao do gline; bila je to glava Homera kakvu je vidio u školskoj čitanci. Na njegovu vlastitu odluku da postane kipar utjecalo je djelo Ivana Meštrovića kojem se divio, što je uvijek naglašavao.
»Mislim na njegovu fazu dok je bio iskonski skulptor i obrađivao drvo, na religiozni ciklus, Raspeća, Kosovski ciklus, udovice - iz njih izbija snaga«, kaže Džamonja o jednom od svojih velikih uzora uz Henryja Moorea, Brancusija, staru egipatsku i sirijsku skulpturu.
Svoj talent za kiparstvo objašnjava genima - svi njegovi preci s očeve strane bili su zlatari u Hercegovini.
Od ostalih djela koja su odabrana za retrospektivni prikaz Džamonja izdvaja tzv. Portale. Jedan od prvih Portala nastao je sedamdesetih godina i više podsjeća na reljef od čavala nego na skulpturu. Ideja da počne raditi portale javila mu se nakon što je šezdesetih kupio ruševnu kuću u Vrsaru, koja je danas, kao što je poznato, pretvorena u Park skulptura.
wild filly
ADMIN
Poruka : 85778
Lokacija : divljina
Učlanjen : 28.03.2011
Raspoloženje : uvek extra
Naslov: Re: Dušan Džamonja Sre 16 Okt - 0:13
Prvo što je napravio kad je odlučio obnoviti staru kuću, od koje su ipak sačuvana mjesta gdje su nekad bili vrata i prozori, bio je crtež s prikazom ulaznih vrata - iz toga je nastao reljef vrata u drvu. Bio je vođen idejom, kaže, da vrata moraju personificirati osobu koja živi u kući.
Džamonja je tijekom godina postao poznat po svojim skulpturama u obliku jaja - »ritmičkim varijacijama bez završetka«, te »monoelementima koji se ponavljaju stvarajući različite kombinacije« za koje je inspiraciju pronašao u glazbi. »Smatrao sam ako se od sedam nota može napraviti simfonija, zašto se od sedam elemenata ne bi napravile prostorne varijante. Došao sam tako postepeno do samo jedne note.«
Posljednjih godina svoj je interes usmjerio i prema arhitekturi koja ga je oduvijek zanimala. Džamonja je tako sudjelovao i na natječaju za Zračnu luku Zagreb, a od brojnih projekta ističe se onaj za riječku džamiju koja će uskoro biti podignuta prema njegovoj zamisli.
»Danas je u modi arhitektura koju nazivaju skulpturom. Ja radim projekte, skulpturu kao arhitekturu - to je bitna razlika jer ostajem skulptor od početka do kraja«, objašnjava Džamonja svoj interes za arhitekturu. Kada je riječ o njegovim arhitektonskim rješenjima, na izložbi će biti predstavljen i projekt za džamiju u Bagdadu, bolnicu u Ammanu i neboder u Dubaiju.
ezadar.
Abu Dabi
MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
Naslov: Re: Dušan Džamonja Ned 22 Jun - 18:46
Džamonjine skulpture krasit će najljepše trgove i ulice Milana
Ideju da se izloži 30-ak djela podržali su umjetnički direktor i Organizacijski odbor svjetske izložbe
Tridesetak skulptura hrvatskog kipara i akademika Dušana Džamonje bit će izloženo na najljepšim trgovima, ulicama i u vrtovima Milana tijekom EXPO-a 2015., svjetske izložbe koja će se održati od početka svibnja do kraja listopada sljedeće godine i koju će, kako očekuju organizatori, posjetiti oko 25 milijuna ljudi.
Dok Italija očekuje da će joj EXPO 2015. vratiti ugled i poziciju vodeće nacije u civilizacijskom i povijesnom nasljeđu, kulturi, umjetnosti, biznisu, dizajnu, modi, hrani, turizmu, Hrvatska će dobiti jedinstvenu priliku da se kroz djela Dušana Džamonje afirmira kao zemlja u kojoj je ponikao jedan od najvažnijih klasika svjetske moderne avangarde. Ideju Čedomira Komljenovića da tu svjetsku manifestaciju, na kojoj će sudjelovati čak 144 države, ukrase djela jednog od najvećih hrvatskih umjetnika podržao je Davide Rampello, umjetnički direktor, a prihvatio Organizacijski odbor EXPO-a. Uz Čedomira Komljenovića, među podupirateljima Džamonjine izložbe su i imena poput Sama Kellera, nekadašnjeg direktora Art Basela, a sada direktora Fondacije Beyeler, Makhara Vazieva, direktora milanske La Scale, dirigenta Valerija Gergijeva, direktora Marijinskog teatra, te France Sozzani, šefice Conde Nast Italia.
Glavni sponzor Džamonjine prezentacije bit će Cartier, jedan od najpoznatijih svjetskih luksuznih brendova koji će već u studenome organizirati konferenciju za novinare u Milanu na kojoj će predstaviti stvaralaštvo hrvatskog umjetnika. Isto tako, tijekom šest mjeseci, koliko će trajati EXPO 2015., Cartier će jednom mjesečno priređivati velike partyje na kojima će se govoriti o kolosalnom opusu Dušana Džamonje.
Ugledni sponzori Inače, Cartier, proizvođač najskupljih nakita i satova, među prvim je svjetskim tvrtkama koje su osnovale vlastitu umjetničku fondaciju i danas posjeduje jednu od vrednijih kolekcija svjetske umjetnosti. Medijski sponzor bit će pak izdavačka kuća Conde Nast koja, među ostalim, izdaje najpoznatiji svjetski časopis za arhitekturu Architectural Digest i ugledni modni časopis Vogue. Čedomir Komljenović, ili Monty Shadow, što je njegovo umjetničko ime u inozemstvu, osnovao je 2008. St. Moritz Art Masters, jedinstveni festival umjetnosti na kojemu je do sada nastupilo nekoliko stotina slikara, kipara, fotografa iz cijelog svijeta. U St. Moritzu su na otvorenim prostorima, u crkvama, privatnim kućama, galerijama izlagali, među ostalima, i takvi velikani kao što su Jeff Koons, Alberto Giacometti, Julian Schnabel… A sponzori su, među ostalima, bili Lufthansa, Pirelli, Leica, banke UBS i Julius Bär, Mercedes Benz, Cartier… Veza s arhitekturom - Još 2010. pozvao sam Dušana Džamonju da izloži svoje radove na Art Mastersu jer ga smatram ne samo jednim od najvećih svjetskih skulptora nego i umjetnikom koji za života nije bio prepoznat kao jedan od najvažnijih inspiratora moderne svjetske arhitekture. Pogledate li djela najvećih arhitekata današnjice, poput Normana Fostera, Zahe Hadid, Renza Piana i ostalih velikana, otkrit ćete u njima ideje i umjetničke vizije Dušana Džamonje. Dovoljno je upoznati se s njegovim projektima za spomenike, nebodere, džamije i monumentalne skulpture pa da se uvjerite kako je Džamonja, stvarajući apstraktnu arhitekturu novog, originalnog izričaja, doista bio preteča vizije moderne arhitekture. Kada sam Davideu Rampellu, jednom od najznačajnijih talijanskih intelektualaca, publicista i umjetničkih vođa koji je, među ostalim, bio dugogodišnji šef Triennalea u Milanu te stručni konzultant i suradnik najvećih svjetskih muzeja, pokazao dio Džamonjina opusa, odmah je prihvatio moj prijedlog da njegova djela predstavimo na EXPO-u 2015. Na taj će način milijuni ljudi imati priliku upoznati njegova djela. Među ostalim, pet najvećih skulptura bit će izloženo na najljepšim trgovima Milana, Piazzi San Babila, Piazzi della Scala, Piazzi San Marco, dvadesetak manjih skulptura bit će predstavljeno i u najpoznatijoj modnoj ulici Montenapoleone, gdje će ukrasiti jedan vrt, nadaleko poznate milanske Cortile.
Svjetski vrh - Odmah po dogovoru kontaktirao sam njegovu obitelj kako bismo prikupili sve potrebne radove i sada smo u fazi rješavanja problema transporta i osiguranja umjetnina. S obzirom na to da je stvaralaštvo Dušana Džamonje dosad bilo vrlo poznato i prisutno u Europi, sada je prilika da zauzme i sam svjetski vrh koji mu i pripada u povijesti moderne umjetnosti - rekao je na kraju Čedo Komljenović.
(Jutarnji.hr)
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Ned 22 Jun - 20:20
Upravo sam procitala ovaj interesantan tekst kada sam videla da si postavio post. Dzamonja je izlagao svoja dela 1958. na "Ekspo58" u Briselu. Hvala, Abo!
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Sub 30 Avg - 4:48
Poslednji izmenio malalila dana Sre 3 Maj - 16:18, izmenjeno ukupno 1 puta
malalila
MODERATOR
Poruka : 52047
Lokacija : Haoss
Učlanjen : 04.01.2012
Naslov: Re: Dušan Džamonja Sub 30 Avg - 4:51
"Treba otimati radost danima koji beze " Majakovski