Bonsai

BONSAI



Bonsai u doslovnom prijevodu znači stabalce u posudi. Za njegovo oblikovanje i uzgoj je potrebno mnogo više od same hortikulturalne vještine, a velik je naglasak na umjetničkim sklonostima samog uzgajivača.
Osnovni princip je uzgojiti minijaturno stabalce koje ima sve karakteristike te biljne vrste u "normalnoj" veličini u prirodi.


Razvoj bonsaija i dolazak na Zapad




Ljudi uzgajaju biljke u posudama tisućama godina (začine, ljekovito bilje, te bilje za
ukras), zbog ljepote cvijeta ili listova.Ali u Kini je, u doba Han dinastije (oko 200.g.
prije Krista) stvoren novi koncept - kreiranje minijaturnih prirodnih pejzaža u posudama, zvanih penjing. Jedna od mnogih legendi govori kako je debeli car smatrao putovanje zamornim, pa je naredio da se minijaturna kopija njegova
carstva sagradi u dvorištu palače, kako bi s prozora spavaće sobe, mogao
vidjeti cijeli svoj posjed. Želeći sačuvati njegovu jedinstvenost, bilo je naređeno ako netko drugi pokuša napraviti nešto slično, da bude ubijen kao izdajnik. Bila ona istinita ili ne, jedno je sigurno, posjedovanje minijaturnih peisaža bilo je statusni simbol.




Najstariji pisani dokument o bonsaima pronađen je u grobnici princa Zhang Huai-a, koji je umro 706.g. za vrijeme dinatije Tang.Dvije zidne slike u grobnici prikazuju sluge koje nose minijaturni pejzaž s kamenjem i biljkama u posudi lotosovog oblika. Penjing je bio iznimno cijenjen tijekom dinastije Song (960-1279. g.), kada se je razvijao prema sofisticiranu u umjetničkom obliku. Tada počinje i uzgajanje pojedinačnog stabla u bonsai posudi. Ti prvi primjerci imali su debla izrezbarena tako da nalikuju na zmajeve i druge životinje. Zvali su se pun-sai.


Kroz 11. i 12. stoljeće Kina je izvršila znatan kulturni utjecaj na okolne zemlje, posebns Japan,preko umjetnosti i filozofije. Za prenošenje bonsaija u Japan
i širenje među japanskom aristokracijom, samurajima, najzaslužniji su Zen redovnici. Za njih je bonsai bio religiozni objekt "zelene stepenice koje vode na Nebo", odnosno spona između ljudi i boga. U centru uzgajanja bonsaija je
uspostavljanje ravnoteže između čovjeka i prirode. Uzgajivač se posvećuje
bonsaima, njeguje u sebi kreativnost, te svake godine ispočetka proživljava
kroz njih ritam izmjene godišnjih doba. Sam uzgoj zahtjeva mnogo njege i pozornosti, ali kao nagradu donosi mirnoću uma, osjećaj osvježenja i unutrašnju smirenost.




Tek u Muromachi eri u 14. stoljeću bonsai se popularizira i zajedno sa origamijem i ikebanom, suisekima i čajnom ceremonijom (Chado), postaje dio Japanske kulture. U 18.st. bonsai je na svom vrhuncu i veoma je cijenjen. Pojedine tehnike su se ritualizirale, a smještaj grana i debla određen je strogim pravilima.




Iz Japana bonsai se proširio na zapad krajem 19. sttoljeća Izložbe bonsaija održane su u Parizu 1878., 1879., 1900., dok je prva velika održana u Londonu 1909.g. Bonsai danas nije samo privilegij više klase. Pretvorio se je u poznatu i
priznatu hortikulturnu umjetnost širom svijeta.




Načini uzgoja




Bonsai se može uzgojiti na više načina:

• iz sjemena
  
• iz margote ili zakorjenice
  
• preoblikovanjem lončanice iz rasadnika
  
• vađenjem pogodnog primjerka iz prirode
  

Svaki od ovih načina ima prednosti i mane, a sam uzgajivač će odabrati onaj koji mu najviše odgovara.


Uzgajanje iz sjemenke je svakako najdugotrajniji način. Prvi rezultati se vide tek nakon 10-ak godina. Važno je naglasiti da nije svako maleno stabalce u plitkoj posudi bonsai. Malena i mlada stabalca nisu bonsai, bonsai su patuljasata starija stabalca. Margotiranje je metoda ožiljavanja dijela grane, koje se onda odvaja od stabla i dalje se uzgaja kao zasebna biljka.




U rasadniku možete kupiti pogodnu biljku i orezivanjem je preoblikovati i nastaviti
uzgajati kao bonsai. Idealno za početnike.


Vađenje iz prirode je tehnika koja se ne preporuča početnicima. U prirodi treba pronaći pogodan primjerak (najbolje već zakržljali primjerak usljed teških životnih uvjeta) i pažljivo ga izvaditi.

izvor:wikipedia

Za neke, bonsai je hobi, a za neke profesija. U svakom slučaju, dobro uzgojen bonsai uvek izaziva divljenje, a vlasniku daje status umetnika.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Drvo i posuda čine harmoničnu celinu u kojoj se oblik, boja i tekstura međusobno
nadopunjuju. Nije dovoljno samo posaditi drvo u posudu i sve ostalo prepustiti prirodi jer
rezultat neće ličiti na drvo i brzo će uvenuti. Potrebno je u početku ukloniti sve suvišne
grančice i dobijeni oblik održavati stalnim orezivanjem. Vremenom dobijate patuljasto
drvo koje izleda kao ono u prirodnoj veličini. Visina drveta može da varira: oko 15 cm -
"baby" bonsai, do 30 cm - "ko" bonsai, do 60 cm - "chui" bonsai i do 90 cm - "dai"
bonsai.

[You must be registered and logged in to see this image.]

izvor:znanje

Zbog svoje velike sposobnosti adaptacije, najčešće se odgajaju sledeće vrste drveća i grmlja: bor, čempres, kamelija, azaleja, nar, fikus (tropski i mediteranski) i kedar.
Listopadne biljke: višnja, šljiva, javor, hrast i kesten, takođe su jako povoljne.

Sve ove biljke omiljene su među uzgajivačima jer su pogodne i za amatere i za
profesionalce. Nude puno posebnih karakteristika kao što su: lepa kora, jaka i otporna
priroda, sezonski plodovi i seme ili prelepi cvetovi. Kakvi god bili njihovi atributi, ove
biljke postaće jako lep bonsai.

[You must be registered and logged in to see this image.]


izvor:znanje

Posude

Bonsai je celina biljke i saksije. Posude su često umetnička djela za sebe. Obično su
plitke, neupadljivo glazirane, sa niskim nožicama. Jedino posuda za kaskadni oblik stabla
treba da je visoka i uska.

Treba da ističu lepotu drveta, ali ne da previše odvlače pažnju posmatrača.

Kod nas su još uvijek teško dostupne, ali nekoliko keramičara ih rade po narudžbi. Ima ih i
u nekim bolje opremljenim cvijećarama.


[You must be registered and logged in to see this image.]

izvor:znanje

Odnos komponenti zavisiće, pre svega, od vrste biljke koju sadite. Više peska traže
zimzelene biljke kao npr. kleka i smrča, dok neke voćke zahtevaju više ilovače...

Zemlju prie sadnje obavezno sterilišite na 150° C oko 20 min.

[You must be registered and logged in to see this image.]

izvor znanje

Drvce postavite u centar posude i dodavajte zemlju tako što ćete oko korenovog vrata napraviti mali nasip, a na obodu ostaviti mali kanal za zalivanje. Ako sadite veći broj biljaka, najvišu postavite na oko 2/3 dužine od centra, a niže sadite ka centru i suprotnom obodu.


[You must be registered and logged in to see this image.]

izvor: znanje

Bonsai traži redovno presađivanje. Mlađe biljke (do 10 godina) presađujte svake ili svake
druge godine, a starije presađujte na svakih 5-6 godina. Posuda neka bude ista ili malo
veća. Najpovoljniji period je u proleće, neposredno pred početak vegetacije dok drvce
miruje. U slučaju da je biljka oboela ili prerasla posudu, presadite je odmah, bez obzira
na vreme.

[You must be registered and logged in to see this image.]

izvor:znanje

Orezivanje

Tek zasađenu biljku nemojte radikalno orezati. Željeni oblik formira se najmanje nekoliko meseci.

Za prvo oblikovanje krošnje, grane režite po potrebi uz stablo i to uvijek
odozgo prema dole. Oštrim nožem otklonite preostali patrljak i ožiljak će biti jedva primjetan. Posebno je važno uklanjanje i skraćivanje novih izdanaka u proleće. Obavezno odstranite sve grane koje se ukrštaju ili rastu vertikalno.


[You must be registered and logged in to see this image.]

izvor:znanje

Dakle, treba paziti da sve grane na deblu budu podeljene tako da se pružaju slobodno i da su po mogućnosti naspramne. Oblik stabla će doći do izražaja ako se sa prednje strane, tj. sa strane posmatrača, budu nalazile orezane grane.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Pojedine vrste neophodno je orezivati tokom cijele godine. Stalnim
uklanjanjem pupoljaka novih izdanaka, vremenom će se smanjiti veličina listova, što je zapravo i svrha ovog načina uzgoja.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Ne zaboravite orezati koren. Zašiljenim drvenim štapićem odstranite staru zemju oko korena i busen redukujte za trćinu. Otprilike za toliko, skratite i jače korenove žile, a rezove okrenite ka dole. Jednu ili dve jače žile ostavite nešto duže kako bi izrasli novi korenčići.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Zalivanje

Odmah po sadnji, biljku zalijte mekom vodom u nekoliko navrata po malo. Nabavite kofu sa rešetkom na otvoru da biste dobili efekat blage kiše. Redovno zalivajte i orošavajte svoj bonsai i ne dozvolite da se zemlja potpuno isuši pre zalivanja.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Leti zalivajte drvce svaki dan po malo, nekad i u više navrata u slučaju jake vrućine. Tropske vrste traže često orošavanje radi održavanja vlažnosti.

Zimi dozvolite da se zemlja osuši (ne potpuno) pa onda zalijte sa malo vode. To je, otprilike, jednom nedeljno.

[You must be registered and logged in to see this image.]

izvor:znanje

Drvo ovakvog izgleda javlja se kada raste na otvorenom u savršenim uslovima.
Najvažnija odlika ovog stila je da krošnja bude potpuno uspravna sužavajući se od baze ka vrhu. Grane trebaju biti simetrično raspoređene i izbalansirane gledano iz svih uglova.
Ovo je prilično zahtevan stil.

Pogodne vrste:  Jela, čempres, bor i smrča su veoma pogodne. Javor je takođe moguće koristiti, ali se teško prilagođava. Nije preporučljivo koristiti neke voćke i drveće koje je prirodno koso ili kvrgavo.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Tehnika uzgoja: Da biste dobili dobar primjerak uspravnog stila, pobrinite se da oko 1/3 krošnje bude razređena spreda. Prva grana baze je najduža i proporcionalno ima dužinu 1/3 čitavog drveta. Ovo je "osnovna" grana koja je skoro okomita na stablo. Druga grana je nasuprot prve i nalazi se nešto
više. Ka vrhu drveta grane se skraćuju i dobija se kupast oblik krošnje.Vrh treba da ima gušću strukturu od ostatka drveta. Poželjno je da vrh bude blago nagnut ka posmatraču. Grane bonsaia ne moraju biti strogo simetrične, mogu se prostirati pod različitim uglovima od baze do vrha.

Ovaj stil postiže se konstantnim orezivanjem izdanaka i rastućeg vrha u toku čitave godine. Neophodno je vezivanje grana kako bi se obezbedila kupasta krošnja.

[You must be registered and logged in to see this image.]

izvor:znanje