Krunoslav Slabinac Kićo

**Učlanjen** : 18.12.2021

Krunoslav Kićo Slabinac (Osijek, 28. ožujka 1944. – Zagreb, 13. studenoga 2020. bio je jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača svog vremena, gitarist, skladatelj i aranžer.
Osnivač je rock sastava Dinamiti, koji su se prvo zvali Tornado i Kon Tiki, te s njim ostvario svoje prve uspjehe u karijeri. Nakon povratka s odsluženja vojnoga roka svoju glazbenu karijeru nastavlja kao solo izvođač te se seli u Zagreb gdje izvodi pjesme Toma Jonesa i Elvisa Presleya. Na opatijskom festivalu 1970. godine pobijedio je s pjesmom "Više nećeš biti moja", kojoj je autor Aleksandar Korač. Nakon što je sredinom 1970-ih godina boravio u Sjedinjenim Državama, po povratku u zemlju okreće se izvornoj narodnoj glazbi s kojom je postigao veliki uspjeh u svojoj karijeri.
Tijekom svoje dugogodišnje karijere (preko 40 godina), Kićo je ostvario suradnju s brojnim autorima poput Đorđa Novkovića, Zdenka Runjića, Arsena Dedića, Drage Britvića i mnogih drugih.

**Učlanjen** : 18.12.2021

Naš vremeplov je spreman za put i opremljen je sa svime što je potrebno za jednu vremensku ekspediciju. Mi krećemo za Petrinju, u vrijeme daleke 1967. godine, da posjetimo Nadira Efendića, autora ovog članaka, koji se tada nalazio u tom gradu. Petrinja, Hrvatska, imala je te 1968. godine, kao i danas, samo jednu atrakciju, a to je bila svima poznata mesna industrija Gavrilović. Pritisak na startno dugme i mi se nalazimo u Petrinji, 1967. godine, preciznije kazano, iznad velikog vojnog objekta, t.j. kasarne i velikog dvorišta iste. Srećom, nevidljivi smo, tako da iznad kasarne možemo lebdjeti u miru. Malo smo previsoko da prepoznamo Nadira Efendića koji je rezervni oficir u toj kasarni. Fizičari bi rekli, dva Nadira Efendića mogu postojati samo u vremenskom putovanju na Barikadi! Kasarna kao i svaka kasarna, ništa posebno, osim da vidimo da su na velikom dvorištu kasarne postavljeni stupovi sa zvučnicima iz kojih se čuje glasna muzika. U kratko vrijeme smo iz tog razglasa više puta čuli jednu pjesmu i to pjesmu "Plavuša". Vojnik koji je mjenjao gramofonske ploče najavio je svaki puta tu pjesmu sa: "Plavuša" u izvedbi Kiće Slabinaca. Budući da se ništa više ne dešava i da smo istu pjesmu u izvedbi Kiće Slabinaca čuli već tri puta, mi krećemo dalje, u Split, 1979. godine.

U Splitu se upravo održava Splitski festival na kome su po tradiciji lokalni "matadori" bili nepobjedivi. Mi ponovo čujemo onaj isti glas kojeg smo čuli u Petrinji, t.j. Kićo Slabinac pjeva i u Splitu, ali ovoga puta svoju kompoziciju, "Serenada". Dolazi glasanje i dešava se čudo. Jedan pjevač bez dalmatinskog dijelekta pobjeđuje na Splitskom festivalu. Mislim da je vrijeme da malo detaljnije vidimo tko je taj Kićo Slabinac.

Kićo Slabinac, punim imenom Krunoslav Slabinac, rođen je u Osijeku ratne, 1944. godine. Po njegovim ranijim izjavama može se vidjeti da nije previše volio školu. Već u osmogodišnoj školi počeo je da glumi u dječijem kazalištu, što pokazuje da je Slabinac veoma rano razvio umjetničke sklonosti. Svirao je rado tamburicu, što nije čudo jer je to instrument kojeg je on sretao na svakom koraku. Prvi susret sa muzikom Elvisa Presleya doveo je do toga da je Kićo Slabinac zaborovio tamburicu i od tada je za njega postojala samo gitara. Kićo Slabinac imao je sreću da su njegovi roditelji bili spremni da mu plate učitelja gitare, ali klasična muzika bila je Kići Slabincu dosadana. Za njega je postojao samo Rock 'n' Roll i već krajem 50-tih godina Kićo Slabinac je počeo da se sa gitarom pojavljuje na plesnjacima. Kićo je poceo da nastupa u grupi Tornado, a nešto kasnije oni su se pretovorili u grupu Kon-Tiki. To su sve bili aktiviteti koji su bili na uskoj lokalnoj razini.

Ozbiljan početak bio je sa osnivanjm grupe "Dinamiti" sa kojom je Kićo Slabinac doživio prve uspjehe u karijeri. Na takmičenjima rock grupa, oni su pobjedili u Zagrebu i Beogradu. Problem svih grupa u ex-YU bio je nedostatak dobrih instrumenata i pojačala. Pojačala vlastite izrade, sa radiocijevima, nisu imala dovoljno snage za potrebe jedne rock grupe. Dinamiti su taj problem pokušali da riješe tako što su otišli na gostovanje u Njemačku. Na žalost, dva poziva u vojsku su prekinula njihov boravak u Njemačkoj i time je njemačka karijera Kiće Slabinaca zauvjek otišla u vjetar.

Poslije odsluženja vojnog roka, Kićo Slabinac je mislio da se ponovo uključi u grupu "Dinamiti", ali to više nije bilo moguć i Kićo Slabinac je odlučio da pjeva kao solo pjevač. Da bi proveo tu namjeru, Kićo Slabinac se preselio u Zagreb gdje je publiku zabavljao sa pjesmama Tom Jonesa i Elvis Presleya. Pobjedivši u Zagrebu na jednom takmičenju početnika, Kićo je dobio priliku da zabavlja publiku u jednom klubu gdje su zalazili muzičari. Tu ga je čuo poznati kompozitor Nikica Kalogjera, koji mu je 1969. godine omogućio da nastupi na Splitskom festivalu. Kićo Slabinac je otpjevao veoma uspjesno pjesmu, "Samo zbog ljubavi" i time je stupio među poznate pjevače ex-YU.

Samo godinu dana kasnije, Kićo Slabinac je pobjedio u Opatiji 1970. sa pjesmom "Više nećeš biti moja", kompozitora Aleksandra Korača. Već slijedeće, 1971. godine u Dublinu / Irska, na takmičenju za pjesmu Eurovizije, Kićo Slabinac je osvojio 14-to mjesto sa 68 bodova. Još jednom se pokazalo, da se razlikuju ukusi publike iz ex-YU i Evrope. Bez obzira na taj relativni neuspjeh, Kićo Slabinac je na domaćem muzičkom tržištu nizao uspjehe i postao je jedan od najpopularnijih pjevača ex-YU.

Njegova pjesma, "Zbog jedne divne žene", bila je veliki uspjeh i učvrstila je njegov glas dobrog pjevača. Kićo Slabinac je bio neoprezan i previše lakomislen, tako da je dao neke neoprezne izjave koje su dovele do sukoba i na kraju i do sudskog procesa. Potrošivši dosta vremena i energije po sudskim dvoranama i advokatskim kancelrijama, Kićo Slabinac je sredinom 70-tih godina boravio jedno vrijeme u USA, jer se nadao da bi možda tamo mogao napravi karijeru. Vrativši se neobavljena posla u ex-YU, Kićo Slabinac je ustanovio da su drugi pjevači već zauzeli njegovo mjesto.

Kao i neki drugi pjevači, i on se tada okrenuo narodnoj muzici i time mu je bilo otvoreno tržište koje je bilo rentabilnije od tržišta zabavne muzike. Njegovi uspjesi na polju narodne muzike omogućili su mu ekonomsku nezavisnost. Ljubav prema zabavnoj muzici bila je kod Kiće Slabinaca i dalje prisutna i on se redovno pojavljivao ne festivalima zabavne muzike gdje je povremeno i pobjeđivao. Kićo Slabinac je pjevao i na nekim trećerazrednim festivalima kao na primjer - Festivali JNA - jer je time želio da spriječi da publika zaboravi njegov glas. Kroz to je Kićo Slabinac zaista uspio da njegov glas ne bude zaboravljen, t.j da stalno bude prisutan na sceni zabavne glazbe.

U tim, 80-tim godinama, kod Kiće Slabinaca se pojavio isti problem kojeg je imao i Elvis Presley, problem debljine. Naviknut na dobru i jaku slavonsku hranu, Kićo Slabinac je dobio na težini, koja više nije odgovarala njegovim ljubavnim pjesmama. Šaljivo kazano, momak koji se želi djevojci popeti na balkon, ne smije biti predebel, jer mu može puknuti konopac. Važno je pohvalno napomenuti da su uspjesi Kiće Slabinca djelomično bili njegove vlastite kompozicije, što pokazuje da je Kićo Slabinac muzički veoma obdaren.

Danas kada Kićo Slabinac skoro isključivo pjeva narodne pjesme, može se reći da je on dao pozitivni prilog razvoju zabavne muzike ex-YU. Činjenjenica je, da je Kićo Slabinac među prvima donio Rock 'n' Roll na područje ex-YU. Interesantno je, da je ta činjenica otišla u zaborav i to vjerovatno zbog toga, jer je Kićo Slabinac tada pjevao u Osijeku, za kojeg se može reći da je tada bio muzička provincija.

Spisak meni poznatih pjesama Kiće Slabinca:

Ako zora ne svane
Angela čekaj me
Anuška
Balada o ženi i djetetu
Becarac
Bila si djevojčica
Budi to što jesi
Čizme moje na bore
Cvijet čežnje (Dalmacija)
Dajem ti svoju riječ
Da li znaš
Dan koji se pamti
Da sam tvoje riječi slušao majko
Digni Kajo kraj od slivana
Ej, čija frula
Ej tamburo
Gori lampa nasrid Vinkovaca

Hej Bećari
Lamento
Ljubavi ljubavi lijepo ti je ime
Na kraj sela čađava mehana
Nemoj biti sretna
Ne pitaj me ništa noćas
Ne vračaj se ne budi me
Oboje smo krivi
Odrasti odrasti
Ostavljaš me samog
Pjevat će Slavonija
Plavi pingvin
Plavuša
Poljubi me za sretan put
Pusti da te vodim
Pusti noćas svoje kose
Rusule ti nosim
Seoska sam lola

Serenada
Sinoć bila misečina
Slavonski bećarac
Tamburaši samo svirajte
Ti ne znaš koliko te volim
Tko će te tako zavoljeti
Tri slatke riječi
Tužna su zelena polja
Tvoj dječak je tužan
U dugim noćima
Violeta
Više nećeš biti moja
Vjenčanja neće biti
Zaboravi moja ljubavi
Zbog jedne divne crne žene
Živim svoj život
Život bez tebe
Zlatni snovi

Napisao: Nadir Efendić

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

Osim po brojnim hitovima, glazbenik Krunoslav Kićo Slabinac ostat će upamćen i po nastupu na Eurosongu Kićo je, naime, 1971. otišao na to natjecanje, te predstavljao Jugoslaviju. Pjevao je svoj hit 'Tvoj dječak je tužan s kojim je pobijedio u Domžalama na Jugoviziji. Te godine se Eurovizija održavala u Dublinu, glavnom gradu Irske.

Oduševio je publiku glasovnim sposobnostima, a obožavatelji Eurosonga još uvijek komentiraju njegov nastup i upečatljivi outfit - crvene hlače i crveno bijeli sako. Slabinac je završio na 14. mjestu sa 68 bodova, a pobijedu je odnijela pjesma Un banc, un arbre, une rue koju je otpjevala Séverine, predstavnica Monaka.

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

**Učlanjen** : 18.12.2021

Početkom 70-ih, Kićo je boravio u SAD, a to su bile, njegove najplodnije godine.
Nije slučajno da ih je proveo s Mirjanom Antonović, ženom od koje je s pjesmom "Zbog jedne divne crne žene" napravio "prvu damu Jugoslavije", ali ne prije nego što mu je fatalna crnka slomila srce.
Mirjana je Kiću osvojila ljepotom i bez puno razmišljanja odlučio joj je posvetiti pjesmu.
Tekst je napisao u avionu kada se vraćao za Zagreb, a muziku je napisao već dan kasnije.
"Ona je tada bila u braku koji je bio pred raspadom i, kako je napisala u svojoj knjizi, mi smo se našli i uklopili jedno drugome u život. Nismo o tome smjeli ni govoriti. Prepreka je bila što je ona navikla na život na njujorškom asfaltu i dolazak u Osijek ili Zagreb nije dolazio u obzir, a ja se nisam vidio tamo. Ona je to naprasno prekinula, kako to već žene znaju; našla je nekog drugog i prevarila me da bih ja nju ostavio. Jako smo se ružno rastali, ružno za mene, ali o tome neću govoriti.
Bilo je to 1974. godine. Nismo se više čuli nakon toga, ali zajedničke prijateljice rekle su mi da se isplakala kad je saznala da sam se oženio. Pjesmu sam napisao njoj, iako je ona tinjala u meni i prije, samo je bilo dovoljno da upoznam nekoga kome ću posvetiti tekst", ispričao je Kićo o svojoj kultnoj pjesmi koju će i dalje pjevušiti generacije, "Zbog jedne divne crne žene".

Krunoslav Slabinac Kićo Kico-slabinac4

Krunoslav Kićo Slabinac i Mirjana Antonović.

**Učlanjen** : 18.12.2021

Nakon Drugog svjetskog rata izašao je film koji je parodija na birokraciju. Soba glavnog lika – malog birokrata – bila je od poda do stropa pretrpana svežnjevima papira, računa i knjiga. Birkorat je stalno pjevušio jednu te istu pjesmu: “Onakav je bio mali, kao što sam bio i ja, hodao sam ulicom i imitirao sam ga. Sestra je odmah rekla: “Joj, vidi ga, isti Kićo iz crtića!” I tako sam postao i cijeli život i ostao Kićo”, izjavio je Kićo u jednom od intervjua. Koji je to film? Riječ je o animiranom filmu “ kako se rodio Kićo” iz 1951. kojeg su napravili Josip Sudar i Dušan Vukotić. Btw – ovo je bio prvi Vukotićev crtić.

**Učlanjen** : 18.12.2021

Kao dječak Kićo je išao u baletnu školu i glumio u dječjem kazalištu. Njegova majka upisala ga je na balet na čemu je jako zahvalan jer je “tamo stekao osjećaj za ritam, pokret, glazbu”, a kasnije je i prosvirao u tamburaškom orkestru osnovne škole. U dječjem kazalištu pjevao je i operete u dječjem kazalištu, zbog čega su mu mnogi prognozirali da će biti operni pjevač: “Direktorica glazbene škole Gordana Gojković pala je u nesvijest kada sam se odlučio za rock’n’roll pa sam se morao iz prvog razreda glazbene škole prebaciti u gimnaziju, više mi nije bilo opstanka tamo.”

**Učlanjen** : 18.12.2021

Evergreeni “Zbog jedne divne crne žene” i “Plavuša” inspirirani su stvarnim osobama iz pjevačevog života. U mladosti se zaljubio u lijepu stariju plavušu, zaposlenicu banke u Osijeku. Poslije je saznao da ima muža, dijete i onda se strašno razočarao i pošteno napatio. Napisao je internacionalni hit “Plavuša” o njoj, a ona nikad nije ni saznala da je ta pjesma posvećena njoj. Priča je drukčija s “jednom divnom crnom ženom” – znano je da je pjesma posvećena njegovoj staroj ljubavi Mirjani Antonović. U New Yorku sam upoznao prekrasnu Beograđanku: “Sjedila je u Cadillacu, sa šalom oko vrata. Bila je to ljubav na prvi pogled. Imao sam velike planove s njom. Na koncertima bih je posjeo u prvi red, stao ispred nje i pjevao samo njoj. Toliko sam bio opčinjen. Vjerovao sam da će trajati vječno.”

**Učlanjen** : 18.12.2021

Kićo je u Njemačkoj počeo karijeru i snimio neke singlice za izdavačku kuću “Phonogram Philips”, ali bez većeg uspjeha. Zanimljivo je da su mu u Njemačkoj promijenili ime u Štefan Andrić. Smatrali su da s obzirom a to da dolazi iz Jugoslavije da je dobro da nosim to prezime, a njemačko ime.

Krunoslav Slabinac Kićo Snimka-zaslona-2020-11-13-120946

Krunoslav Slabinac Kićo Snimka-zaslona-2020-11-13-120946

**Učlanjen** : 18.12.2021