1840. - Rođen engleski pisac Tomas Hardi, slikar sela i provincijske varošice, koji je prvi u engleskoj literaturi stvorio tzv. pokrajinski roman i pripovijetku. Djela: romani "Pod zelenim drvetom", "Daleko od razuzdane gomile", "Povratak domoroca", "Tesa od d'Arbervilovih", "Neznani Džud", zbirke pripovijedaka "Priče iz Vaseksa", "Životne male ironije", "Plemenite gospe", "Promijenjeni čovjek", epska drama "Dinasti", više zbirki pjesama.

1857. - Rođen engleski kompozitor i violinista Edvard Vilijam Elgar, čija djela odlikuje jasna forma, krepka orkestracija i naglašena lirika, koji je stvarao u kasnoromantičarskom maniru. Djela: oratorijum "Gerontijusov san", koncertne uvertire "Kokanj", "Na jugu", "Enigma varijacije", "Falstaf", dvije simfonije, koncerti za violinu i violončelo.

1882. - Umro italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi, vođa oslobodilačkog pokreta za ujedinjenje Italije. Pristupio je 1831. tajnom društvu "Mlada Italija" Đuzepea Macinija, a poslije propasti ustanka u Savoji 1834. emigrirao je u Južnu Ameriku, gdje se borio za nezavisnost Brazila i Urugvaja. Vratio se u otadžbinu 1848. i učestvovao u revoluciji i borbi protiv Austrije, 1849. u borbi za Rimsku republiku, poslije čijeg pada je pošao u pomoć Veneciji sa 4.000 dobrovoljaca, ali su ga monarhisti uhapsili i otjerali u progonstvo, gdje je ostao do 1854. Kad je 1859. izbio rat između Francuske i Pijemonta, monarhisti su bili prinuđeni da koriste njegovu veliku popularnost, pa je ponovo skupio dobrovoljce, ali se ubrzo pod pritiskom monarhista povukao na ostrvce Kaprero, gdje nije dugo mirovao. Izveo je 1860. legendarni pohod na Siciliju i sa hiljadu "crvenokošuljaša" oslobodio ostrvo, a 7. septembra 1860. trijumfalno ušao u Napulj. Uveo je političke reforme, dijelio zemlju seljacima, ali je, umjesto da proglasi republiku, dobrovoljno ustupio vlast, smatrajući da će Savojska monarhija ujediniti Italiju. Pokušao je 1862. i 1867. da oslobodi Rim papske vlasti, ali je oba puta uhapšen. Učestvovao je sa svojim dobrovoljcima 1870. na strani Francuza u francusko-pruskom ratu. Kasnije se povukao iz politike, nezadovoljan razvojem događaja u Italiji poslije ujedinjenja. Društvo srpske slovesnosti, preteča Srpske akademije nauka i umjetnosti, 1864. izabralo ga je za člana.

1892. - Srpski naučnik Nikola Tesla doputovao iz SAD u jedinu posjetu Beogradu, gdje mu je na željezničkoj stanici priređen veličanstven doček. S ministrom prosvjete Androm Mitrovićem primljen je u audijenciju kod kralja Aleksandra Obrenovića. Posjetio je i Narodni muzej i Veliku školu, gdje je o svom radu govorio studentima i profesorima, a sa srpskim fizičarem Đorđem Stanojevićem je razgovarao o započetoj gradnji prve električne centrale u Beogradu.

1904. - Rođen američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovjek koji je preplivao 100 metara brže od minuta, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dvije 1928. Filmovi: "Tarzan u izgnanstvu", "Tarzanov povratak", "Tarzan i njegova družina", "Tarzan i njegov sin".

1924. - Američki Kongres priznao državljanstvo svim preostalim Indijancima, starosjediocima na teritoriji na kojoj su stvorene SAD. Indijanci su bili podvrgnuti sistematskom genocidu otkada su bijelci počeli da naseljavaju američki kontinent.

1940. - Rođen grčki kralj Kostantin Drugi, posljednji monarh Grčke, koji je vladao od 1964. do 1967, kad je nekoliko mjeseci poslije vojnog udara zbog sukoba s vojnom huntom primoran da ode u izgnanstvo. U Grčkoj je vojni režim formalno ukinuo monarhiju 1973, a poslije pada pučista demokratski izabrana vlada se definitivno opredijelila za republikansko uređenje.

1946. - Italijani se na referendumu izjasnili za republikansko uređenje, odbacivši monarhiju.

1949. - Arapska bliskoistočna država Transjordanija promijenila ime u Hašemitska kraljevina Jordan.

1953. - Britanska kraljica Elizabet Druga krunisana u Vestminsterskoj katedrali u Londonu, i to je bila prva takva ceremonija u istoriji koju je prenosila televizija.

1955. - Jugoslovenski i sovjetski lideri Josip Broz i Nikita Hruščov potpisali Beogradsku deklaraciju kojom su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR, narušeni rezolucijom Informbiroa iz 1948. Dvije zemlje su izrazile privrženost principima miroljubive koegzistencije i razvijanju svestrane saradnje na ravnopravnim osnovama.

1965. - Od eksplozije mine u japanskom rudniku uglja blizu Fukuoke poginulo skoro 200 rudara.

1969. - U sudaru australijskog nosača aviona "Melburn" i američkog razarača "Frenk E. Evans" u Južnokineskom moru poginula 74 američka mornara.

1974. - Krunisan kralj Butana, 18-godišnji Đig Singi Vangčuk, postavši najmlađi monarh na svijetu.

1983. - SSSR sa satelita u orbiti Zemlje lansirao novu vasionsku sondu za istraživanje planete Venere.

1987. - Umro španski gitarista Andres Segovija, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku. Već sa sedam godina je počeo da priređuje koncerte širom svijeta, izvanredno tumačeći djela klasičnih majstora, čime je gitaru uvrstio u koncertne instrumente ozbiljne muzike. Transkribovao je za gitaru veliki broj kompozicija Johana Sebastijana Baha. Mnogi kompozitori su mu posvetili djela koja su komponovali za gitaru.

1993. - Na prvim slobodnim izborima u Burundiju izazivač Melhior Ndadaje pobijedio vojnog predsjednika Pjera Bujoju, čime je u toj afričkoj zemlji prvi put šef države postao pripadnik većinskog plemena Hutu.

1994. - U Škotskoj se srušio britanski vojni helikopter, što nije preživio niko od 29 ljudi u njemu.

1995. - Protivvazdušna odbrana Vojske Republike Srpske u sjeverozapadnoj Bosni oborila američki lovac F-16, čiji se pilot Skot O'Grejdi spasao katapultiranjem.

1996. - Film iz Republike Srpske "Krst-ić" osvojio je prvu nagradu u kategoriji dokumentarnih filmova na 5. festivalu "Zlatni vitez" u bjeloruskom gradu Minsku. Film je režirao Dragan Elčić, scenarista je bio Rade Simović, a producent "Srna-fest" sa Pala.

1997. - Sud prihvatio sve tačke optužnice protiv američkog ratnog veterana Timotija Mekveja, optuženog za podmetanje eksploziva 1995. u federalnu zgradu u Oklahoma Sitiju, kad je poginulo 168 ljudi. On je 11 dana kasnije osuđen na smrt.

1998. - Na putu Dečani - Đakovica šiptarski teroristi su vatrom iz automata, mitraljeza, ručnih bacača i minobacača napali kolonu vozila, koja je prevozila hranu za ugroženo stanovništvo đakovičkog kraja.

2001. - SRJ i Makedonija potpisale vojni sporazum o pojačanju bezjednosti duž zajedičke granice i omogućavanju Skoplja da kupuje oružje od Beograda.

2001. - Prestolonasljednik Nepala princ Dipendru /29/ ubio je kralja Birendru /55/, kraljicu Ajšverije /51/ i još šestoro članova kraljevske porodice, a nakon toga izvršio samoubistvo.

2004. - Uhapšen Damir Mandić pod sumnjom da je umiješan u ubistvo direktora i glavnog i odgovornog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića.

2004. - Stupio na snagu Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ.

2006. - U Beogradu ubijen Zoran Vukojević, zvani Vuk, svjedok-saradnik na suđenju optuženima za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića.

srna.rs

1491. – Rođen je engleski kralj Henri VIII (1509 – 1547). Bio je surovi apsolutista koji je nastavio proganjanje seljaka sa zemlje, raskinuo sa papom zbog ženidbe sa Anom Bolen (ženio se šest puta), proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku i izgradio flotu.

1740. – Rođen je Markiz de Sad, francuski književnik, po kojem je sadizam (bolesna strast koja nalazi uživanje u mučenju drugih) dobio ime, jer je on tu bolesnu pohotljivost prvi opisivao u svojim romanima. Napoleon ga je kao duševno bolesnog zatvorio u šarantonsku bolnicu. Dela: “Justina”, “Žilijeta”…

1842. – Na svetlost dana je izašao prvi deo poeme “Mrtve duše” Nikolaja Vasiljeviča Gogolja.

1857. – James Gibbs je patentirao šivaću mašinu.

1882. – Umro je Đuzepe Garibaldi, italijanski revolucionar i demokrata, vođa pokreta za ujedinjenje Italije.

1892. – Srpski naučnik Nikola Tesla doputovao je iz SAD u jedinu posetu Beogradu, gde mu je na železničkoj stanici priređen veličanstven doček. S ministrom prosvete Androm Mitrovićem primljen je u audijenciju kod kralja Aleksandra Obrenovića.

1897. – “The New York Times” je, opovrgavajući glasine o smrti Marka Tvena, citirao njegov telegram iz Londona: “Vesti o mojoj smrti su izuzetno preuveličane.”

1910. – Na Novoj Gvineji je otkriveno da žive Pigmeji. Odrasli pigmeji visoki su prosečno do 145 sm.

1924. – Američko državljanstvo zagarantovano je svim Indijancima.

1946. – Nakon plebiscita sprovedenog u Italiji, narod se odlučio za republiku umesto monarhije.

Dogodilo se na današnji dan - 03.06.

Lansiran Gemini 4, drugi najveći izljev nafte u povijesti u Meksičkom zaljevu


Nakon opsade tijekom prvog križarskog rata Antiohija je 1098. pala u ruke europskih osvajača. Prva križarska protiv grada, kojeg su Turci zauzeli 9 godina ranije, trajala je od 21. listopada 1097. do 3. lipnja 1098. a predvodili su ju Raymond od Toulousea, Godfrey od Bouillona i Bohemund od Tarantoa. Grad je bio pod upravom Yaghi-Siyana koji je, nakon što je čuo da velika križarska vojska planira osvojiti grad, iz njega izgnao većinu kršćana kako bi smanjio vjerojatnost izdaje. Po dolasku, križari su djelomično opkolili grad, ali dugo vremena nisu mogli ući u njega, a među njihovom vojskom nakon kratkog vremena počela je vladati glad. Uz to cijelo su vrijeme bili pod pritiskom znajući da je Yaghi-Siyan pozvo pomoć koja je nakon okupljanja vojske bila na putu kako bi razbila opsadu. Pred dolazak te velike i nadmoćnije muslimanske vojske križari su, zahvaljujući izdaji zapovjednika jedne od gradskih kula, uspjeli ući u grad. U Antiohiji je nakon toga uslijedio veliki pokolj muslimanskog stanovništva kojem su se priključili i preostali gradski kršćani. Yaghi-Siyan uspio je pobjeći no uhvaćen je i ubijen nedaleko od grada. Već dva dana nakon pada pred grad je stigla velika muslimanska vojska i opkolila ga. Križari su se našli u bezizlaznom položaju s nedostatnim zalihama hrane i daleko nadjačani, no jedan redovnik je, nakon tvrdnje kako je doživio božansku viziju, u jednoj od gradskih crkava pronašao navodno sveto koplje kojime je na križu proboden Isus Krist. Vođeni religioznim fanatizmom koji je nakon toga zavladao križari su u jurišu iz grada porazili i rastjerali nadmoćniju muslimansku vojsku, a grad je dodijeljen Bohemundu od Tarantoa koji je proglašen suverenom.

Nakon što je visoki kineski dužnosnik Lin Zexu 1839. godine u Hong Kongu je zaplijenio i uništio više od milijun kilograma opijuma i naredio uhićenja 1.700 trgovaca tim narkotikom, došlo je do pobune dijela britanskih mornara koji su uništili jedan hram i ubili jednog Kineza. Nakon što je Velika Britanija odbila kineskim vlastima izručiti krivce i inzistirala da joj se isplati vrijednost uništenog opijuma započeo je Prvi opijumski, odnosno Prvi englesko-kineski rat koji je trajao do 1842. Sukob koji se smatra i početkom europske kolonijalne hegemonije prema Kini, zbog kojega se u toj zemlji i danas nerijetko osjeća sumnjičavost prema zapadu, vođen je s ciljem da se Kinu natjera da nastavi uvoziti britanski opijum. Britanci su luksuznu kinesku robu plaćali srebrom koje im se ispostavilo preskupo te su svoju trgovinsku bilancu, pod pokroviteljstvom Istočnoindijske kompanije, počeli popravljati izvozom jeftinog opijuma što je rezultiralo masovnom zloporabom i postepenim uništavanjem kineske ekonomije i društva koje je do 1830. brojalo više od 2 milijuna teških ovisnika. Kineska carska vlada niti vojno niti politički nije bila dorasla ratu s kolonijalnom silom, a nakon što su Britanci osvojili nekoliko gradova i utvrda te pod kontrolu stavili riječne puteve rat je u kolovozu 1842. potpisivanjem prvog Sporazuma nejednakosti - Nanđinškim sporazumom koji se sastojao od 13 članaka od kojih se niti jedan nije doticao osnovnog povoda rata - masovne trgovine narkoticima.

1965. godine lansirana je NASA-ina svemirska misija Gemini 4, prva višednevna misija američkih astronauta tijekom koje je izvedena i prva američka svemirska šetnja. Projekt Gemini sastojao se od ukupno 10 letova, a bio je složeniji od prethodnog projekta Mercury zbog potrebe razvoja novog astronautskog odijela koje je bilo namijenjeno za izlazak u svemir. Nova NASA-ina odijela sastojala su se od mrežnog zaštitnog sloja od teflonskog najlona koji je prekrivao osnovni najlonski zaštitni sloj, a njiam je povećana mobilnost tijela i udobnost nužna za višednevne misije. Astronaut Edward White II. Bio je prvi američki astronaut koji je izveo svemirsku šetnju (EVA), svega nekoliko mjeseci poslije Rusa Leonova. White se u praznom prostoru okretao spojen je bio samo s cijevi za zrak i sigurnosnim povodcima, a radi lakšeg lebdenja koristio je ručni pištolj s motorom na tekući dušik. Na kraju projekta Gemini Amerikanci su u svemiru proveli više od 12 sati od čega su polovicu vremena astronauti samo stajali u letjelici kraj otvorenog okna. Prvim svemirskim šetnjama prethodila su brojna ispitivanja i pokusi pod vodom. Ustanovljeno je da je za slijedeće misije potrebno izraditi bolji sustav hlađenja. Postojeći sustav nije u potpunosti mogao ukloniti vlagu i temperaturu brzinom kojom ih je ljudsko tijelo proizvodilo čemu je u prilog ukazivao problem konstantnog magljenja vizira kacige. Iako uspješno završena misija Gemini 4 umalo je završila katastrofalno jer se astronaut White jedva uspio vratiti u kapsulu koja se kasnije, zbog kvara na brodskom računalu, na Zemlju vratila u opasno visokoj balističkoj putanji.

Eksplozija na naftnoj platformi Ixtoc I smještenoj u južnom dijelu Meksičkog zaljeva 1979. godine rezultirala je drugim najvećim izlijevanjem nafte u more u povijesti. Ixtoc I bila je platforma u vlasništvu meksičke naftne kompanije Pemex. Na njoj je tijekom bušenja do dubine od 3.2 kilometra kada je došlo do komplikacija s cirkulacijom otpadnog mulja u bušotini. Suvremena tehnika rotacijskog bušenja uključuje cirkulaciju mulja u i iz bušotine kako bi se izjednačili tlakovi i pratila pojava plina u bušotini. Upravo je džep plina pod visokim tlakom uzrokovao eksploziju koja je srušila Ixtoc I i ostavila otvorenu bušotinu na dnu zaljeva. Tijekom narednih mjeseci u more se iz bušotine izlijevalo između 10 i 30 tisuća barela sirove nafte na dan, a zatvaranje je uspjelo tek krajem ožujka 1980. Naftna mrlja je nošena strujama kroz dva mjeseca stigla do obala Teksasa, a Meksiko je odbio američku molbu da kompenzira troškove prevencije i čišćenja obale. Naftna mrlja je pogodila i Rancho Nuevo u meksičkoj državi Tamaulipas, jedno od rijetkih staništa Kemp Ridley morskih kornjača koje su u tisućama zrakoplovima evakuirane na druge lokacije čime je ta rijetka vrsta spašena od dolaska na sam rub izumiranja.

Američki glumac Tony Curtis, poznat po svojim light komičnim ulogama, posebno nastupu u Some Like It Hot s Jackom Lemmonom i Marilyn Monroe, nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg glumca za nastup u The Defiant Ones, a zapamćen po brojnim drugim ulogama, rođen je u New Yorku 1925. godine.

Američki glumac Edward Winter, najpoznatiji po ulozi pukovnika Flagga u humorističnoj seriji M*A*S*H, a zapamćen i po nastupu u filmovima Cabaret i Promises, Promises, te brojnim serijama, rođen je 1937. godine u Venturi u Kaliforniji.

Britanski glumac James Purefoy, zapamćen po nastupima u filmovima Bedrooms and Hallways, Women Talking Dirty, Maybe Baby, Don Quixote, A Knight's Tale, Resident Evil, te nekoliko serija i filmskih serijala, rođen je u Tauntonu u Somersetu 1964. godine.

Američka glumica Arianne Zuker, najpoznatija po dugogodišnjem tumačenju uloge Nicole Walker u seriji Days of Our Lives, te pojavljivanju u Looking For Bobby D i CSI: Miamiju, rođena je u Northridgeu u Kaliforniji 1974. godine.

Hrvatski nogometaš Mato Neretljak, član hrvatske nogometne reprezentacije koji je karijeru započeo u Osijeku, izgradio u Hajduku, a nastavio u Suwonu, rođen je 1979. godine u Orašju u BiH.

Ipak, najslavnije osobe s rođendanom na današnji dan su zanosna plesačica Josephine Baker i tenisač Rafael Nadal.

1098. – Krstaši su ušli u Antiohiju.

1706. – Guliver je “završio” svoje drugo putovanje – u zemlju divova.

1778. – U Kanadi je izašao prvi broj dnevnog lista “Monreal gazet”.

1851. – Prvi put su nošene uniforme (dresovi) na bejzbol utakmici – bela košulja, duge plave pantalone i slamani šeširi.

1875. – Umro je Žorž Bize, francuski kompozitor. Njegovo stvaralaštvo predstavlja najviši domet francuskog operskog realizma druge polovine 19. veka. Dela: opere “Karmen”, “Lovci bisera”; scenska muzika za Dodeovu “Arlezijanku”; simfonijska muzika “Roma”…

1881. – U holandskom zoološkom vrtu umro je veliki japanski daždevnjak u 55-oj godini života. Bio je to najstariji vodozemac.

1902. – Nemački novinar L. Golgberger je prvi upotrebio izraz “zemlja neograničenih mogućnosti”, misleći na SAD.

1937. – Vojvoda od Vindzora, Evdard VIII, oženio se amerikankom Valis Simpson, zbog čega je morao da se odrekne engleskog prestola u korist brata, Džordža VI.

1964. – Grupa Rolling Stones otpočela je svoju prvu turneju po SAD-u.

1989. – Kineske trupe su ubile više od stotinu studenata koji su demonstrirali na trgu Tjenamen u Pekingu.

1991. – Najgora erupcija u istoriji Japana (Unzen).

Dogodilo se na današnji dan - 04.06.

Predstavljen prvi montgolfiere, balon na vrući zrak, dodijeljena prva Pulitzerova nagrada, počela bitka za Midway

Braća Joseph Michel i Jacques Étienne Montgolfier 1783. godine javnosti su predstavili svoj montgolfière (balon na vrući zrak). Prvi baloni pojavili su se u Kini još tijekom 14. stoljeća. Talijanski fizičar i isusovac Francesco Lana Terzi, 1670. prvi je iznio ideju o 'zračnoj lađi', koja bi plivala po zraku pomoću balona, izrađenih od tankih bakrenih listova. Iako se taj projekt nije mogao ostvariti, ideja konstruiranja balona lakših od zraka bila je temelj daljem razvitku aerostatike. Braća Montgolfier izradila su veliki papirnati balon, a prvo javno puštanje izvršeno je na sajmištu mjesta Annonaya. Ispod prazne papirnate vreće upaljena je slama, te se balon počeo puniti. No nakon što ga više nisu mogli držati pustili su ga, a balon se naglo podigao do visine od gotovo 2.000 metara i ostao u zraku oko 10 minuta. Gledaljstvo, isprva razočarano i podrugljivo nastrojeno, nije moglo sakriti svoju oduševljenost. Braći Montgolfier pripala je titula pronalazača balona, no čast prvog leta u 'montgolfièreu' pripala je Pilatreu de Rozieru i markizu Arlandskom koji su još iste godine preletjevši Pariz, a umalo i poginuvši pri slijetanju, postali prvi svjetski letači.

Columbia School of Journalism 1917. godine ustanovila je i dodijelila prvu Pulitzerovu nagradu. Energični i poduzetni novinski magnat Joseph Pulitzer od svog lista New York World napravio je glasilo 'običnog čovjeka'. Pisanjem je započeo rat protiv velikih poslovnih monopola, lutrija, trgovine bijelim robljem, a naročito korupcije, što mu je brzo osiguralo slavu i bogatstvo. Zaklada koju je Pulitzer ostavio u svojoj oporuci je samo godinu dana nakon njegove smrti iskorištena za osnivanje poznate Columbia School of Journalism, te za dodjelu nagrada koje nose njegovo ime. Prestižnim nagradama, koje se dodjeljuju svakog travnja, odaje se prizanje za rad na 14 kategorija u području novinarstva, te sedam kategorija na području književnosti i ostalih oblika pisane umjetnosti. Primanje Pulitzerove nagrade u bilo kojoj od kategorija najveći je iskaz časti i profesionalnog priznanja, a njenom osnivaču sigurno bi bilo drago kada bi znao da je nagrada koja nosi njegovo ime najčešće dodjeljivana upravo onima koji su svojim pisanjem razotkrivali korupciju protiv koje se i sam svim silama borio.

1942. godine započela je bitka kod Midwaya, prekretnica u pacifičkom sukobu Japana i SAD-a, ali i jedna od prekretnica u cijelom Drugom svjetskom ratu. Japanska pacifička strategija bila je zauzeti velike prostore od Kine do Havaja i zatim se postaviti u defenzivnu strategiju. Do lipnja 1942. Japan je zauzeo gotovo sve planirane teritorije, osim Port Moresbeya na Novoj Gvineji što su Amerikanci spriječili pobjedom u bitci u Koraljnom moru. Sljedeći cilj bio je strateški važan otok Midway u čije je osvajanje krenulo više od stotinu bojnih brodova carske mornarice, među kojima su udarnu snagu činila četiri nosača zrakoplova i Yamamoto, najveći bojni brod na svijetu. Amerikanci su međutim ranije uspjeli probiti japanske komunikacijske šifre te su bili upoznati s neprijateljskim planovima kojima su odlučili parirati svojom flotom čiju su okosnicu činila tri nosača zrakoplova i dio avijacije na samom otočju Midway, što je donekle izjednačilo odnos snaga. U dvodnevnoj bitci Amerikanci su izgubili jedan, a Japanci tri nosača što ih je ostavilo bez mogućnosti osvajanja zračne nadmoći nužne za zaštitu brodova i samog desanta na otok, zbog čega su zapovjednici naredili povlačenje. Japanci su izgubili oko 250 zrakoplova i 120 pilota, te više od 2.000 mornara, vojnika i osoblja. Amerikanci su izgubili oko 150 zrakoplova i nešto više pilota od Japanaca. Bitkom kod Midwaya japanske pomorsko zračne snage su slomljene i zaustavljen je period njihove pacifičke ekspanzije.

Prvi slobodni izbori među zemljama bivšeg istočnog bloka održani su 1989. godine u Poljskoj. Na izborima kojima je započelo urušavanje komunističkog sustava pobijedila je Solidarnost, široki socijalni pokret s obilježjima političke stranke, koji je kao nacionalni sindikat osnovan 1980. Već nakon godinu dana od stvaranja prvog sindikata koji nije bio pod partijskom kontrolom, u Poljskoj je uvedeno izvanredno stanje što je rezultiralo masovnim štrajkovima i blokadom zemlje. Vlasti su reagirale represijom i razbijanjem štrajkova, od kojih su najveći bili u šlezijskim rudnicima i Gdanjsku. Do kraja godine prosvjedi su u potpunosti nestali, a Solidarnost je bila potpuno zabranjena u 1982., no pojedine skupine nastavile su djelovati u tajnosti, a dolaskom Gorbačova na vlast u Rusiji stvari su se malo poboljšale. Solidarnost je nakon izbora 1989. dobila priliku da sastavi novu poljsku vladu kojoj je na čelu bio premijer Tadeusz Mazowiecki, dok je lider Solidarnosti, bivši električar Lech Walesa, izabran za prvog predsjednika demokratske Poljske.

U isto vrijeme dok su Poljaci birali svoju prvu demokratsku vlast, na drugom kraju svijeta već je trajala drama koja je označila kulminaciju trotjednih prosvjeda na pekinškom trgu Tiananmen. Kineske vlasti vojnim postrojbama, koje su već neko vrijeme prosvjednike držale u okruženju, naredile su razbijanje prodemokratskih prosvjeda. Uslijedio je napad na nenaoružane studente i građane u kojem je poginulo oko 3.000 osoba. Nakon krvavog gušenja prosvjeda tisuće ljudi su zatvorene, mučene i prognane, a se Kina i danas drži službenih podataka o nešto manje od 300 poginulih, dok se o samom prosvjedu u javnosti ne priča. Svi mediji su po pitanju Tiananmena podložni cenzuri, deseci disidenata još su uvijek u zatvoru, stotine se drže pod kontrolom ili su u kućnom pritvoru, a nepoznat broj ih još uvijek živi u egzilu.

Američki glumac Dennis Weaver, najpoznatiji po glavnoj ulozi u kultnom Spielbergovom filmu Duel, a zapamćen i po nastupima u The Lawless Breed, Seven Angry Men, Touch of Evil, Duel at Diablo, te ulozi Sama McClouda u policijskoj drami McCloud za koju je nagrađen Emmyjem, rođen je u Joplinu u Missouriju 1924. godine.

Hrvatski glumac, redatelj i producent Antun Vrdoljak, bivši podpredsjednik Republike Hrvatske i zastupnik Hrvatskog sabora, počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora, redatelj poznatih domaćih filmova Kad čuješ zvona, U gori raste zelen bor, Kiklop, Glembajevi, Duga mračna noć i brojnih drugih, rođen je 1931. u Imotskom.

Američki glumac John Drew Barrymore, dio poznate glumačke obitelji, otac glumca Johna Blytha i glumice Drew Barrymore, zapamćen po ulogama u filmovima The Big Night, The Night They Killed Rasputin, Pontius Pilate, Weapons of War i brojnim drugima, rođen je u Los Angelesu 1932. godine.

Britanski glumac James Callis, najpoznatiji po ulozi Dr. Gaiusa Baltara u SF seriji Battlestar Galactica, ulozi najboljeg prijatelja Bridget Jones u filmu Bridget Jones's Diary, te pojavljivanju u bronim TV filmovima i serijama, rođen je 1971. godine u Londonu.

Američka glumica Angelina Jolie, kćer oscarovca Jona Voighta i sama dobitnica brojnih filmskih nagrada, UN-ova ambasadorica dobre volje, bivša supruga Billyja Boba Thorntona i Jonnyje Lee Millera, a sadašnja bolja polovica 'Brangeline', najbolje zapamćena po utjelovljenju Lare Croft u Tomb Raideru te brojnim drugim ulogama u svjetskim blockbusterima, rođena je u Los Angelesu 1975. godine.

780. p. n. e. – Prvo potpuno pomračenje Sunca pouzdano su zabeležili Kinezi na današnji dan.

1647. – Engleska vojska je uhapsila kralja Čarlsa I, nakon čega ga je revolucionarni sud osudio na smrt i dve godine kasnije pogubio.

1784. – Gospođa Thible je prva žena koja je letela u balonu.

1896. – Henri Ford je provozao svoj prvi model automobila ulicama Detroita.

1940. – Britanska mornarica je završila sa evakuisanjem 234.000 engleskih i 112.000 francuskih vojnika iz Denkerka za samo šest dana, i to pored žestokih i neprekidnih nemačkih napada i bombardovanja. U operaciji je učestvovao veliki broj brodova i motornih čamaca svih kategorija.

1964. – Svetska turneja Bitlsa otpočinje koncertom u Kopenhagenu, u Danskoj.

1989. – Održani su prvi slobodni izbori u istočnoj Evropi za 40 godina. Bili su to izbori u Poljskoj.

Dogodilo se na današnji dan - 08.06.

Vikinzi opljačkali i uništili prvu opatiju u Britaniji, osnovan studio Universal, objavljena 1984. Georgea Orwella


Opatiju Lindisfarne u britanskoj Northumbriji 793. godine napali su, opljačkali i uništili Vikinzi što povjesničari označavaju kao početak skandinavske invazije britanskog otočja, ali i šireg prostora Europe. U početku sporadični pljačkaški pohodi 'ljudi sa sjevera' (Normana), krajem 8. i početkom 9. stoljeća postali su gotovo redoviti i iznimno masovni za ono doba. Glavne mete pohoda u početku su bile upravo opatije i samostani jer su bili slabo ili nikako branjeni i prepuni zlata, srebra i drugih vrijednosti. Kršćanski svijet bio je zgrožen opisima napada na Lindisfarne no, iako zaista je bio krvav i brutalan, pretjerivanja su Vikinge, inače nosioce vrlo razvijene umjetničko-trgovačke i ratničke kulture, pretvorila u krvožedne pogane barbare, te su posijala paniku u cijeloj zapadnoj Europi. Napad na Lindisfarne označio je i početak tzv. Vikinškog doba koje je trajalo do početka 11. stoljeća, a tijekom kojega su hrabri i poduzetni Normani svoj utjecaj i kulturu, što osvajanjem, što osnivanjem trgovačkih kolonija, proširili od obala Newfoundlanda i Sjevernog mora, preko Mediterana i velikih ruskih rijeka, sve do Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Njemački emigrant židovskog podrijetla Carl Laemmle 1912. godine osnovao je Universal Film Manufacturing Company. Laemmle, inače trgovac, je tijekom jednog poslovnog puta u Chicago zamijetio popularnost malih kina u čemu je uvidio priliku za dobru zaradu. Ubrzo nakon otvaranja njegovog prvog kina oformljen je Motion Picture Trust iza kojega je stajao Thomas Edison. Na temelju Edisonovog patenta za električni motor, te nekoliko drugih patenata, MPT je pokušao uvesti monopol na sve vidove produkcije i prikazivanja filmova uvođenjem obveznog plaćanja 'takse' svim konooperaterima. Ogorčeni zbog gubitka zarade Laemmle i drugi vlasnici kino dvorana odlučili su sami proizvoditi svoje filmove kako bi izbjegli plaćanje MPT-u, te je 1908. osnovana Yankee Film Company koja je ubrzo prerasla u Independent Moving Pictures Company (IMP). Odbijajući plaćanje Edisonu i privlačeći sve veći broj poznatih glumaca Laemmle i partneri su brzo razvijali unosan biznis, ali i uvelike pridonijeli razvoju statusa i sistema rada hollywoodskih filmskih zvijezda. Spajanjem s osam manjih filmskih kompanija IMP je 1912. godine postao Universal Film Manufacturing Company iz kojega je 1925. nastao Universal Pictures Company, danas jedna od šest najvećih i druga po starosti filmska kompanija u SAD-u i svijetu.

Godinu dana nakon dovršetka pisanja, George Orwell je 1949. godine objavio svoje kolosalno djelo '1984.' Roman koji govori o životu intelektualca Winstona Smitha, njegovom poslu u Ministarstvu istine i nazadovanju u totalitarnoj državi Oceaniji, preveden je na 62 jezika, a 2005. svrstan je među 100 najboljih romana na engleskom jeziku objavljenih od 1923. Djelo se bavi ekstremno totalitarnim društvom te opisuje pojedinca u 24 sata nadziranom životu. Uz Brave New World Aldousa Huxleya i Fahrenheit 451 Raya Bradburyja, 1984. jedna je od najpoznatijih antiutopija u književnosti. Najzanimljivije je što su neki detalji knjige, poput tri slogana Partije Oceanije: Rat je mir, Sloboda je ropstvo i Neznanje je moć, gotovo proročanski opisali smijer kojim je svjetska politika krenula, i nastavila se kretati, nedugo nakon kraja II. svjetskog rata, posljedice čega se danas s lakoćom mogu uočiti, čak i bez sarkastičnog pogleda na realnost jer kamo se god okrenete jasno je - Big Brother is watching you.

1992. godine u Rio de Janeiru održan je Summit za Zemlju na kojem je Kanada inicirala proglašavanja Svjetskog dana oceana. Već od te godine Svjetski dan oceana obilježava se neformalno, a Ujedinjeni narodi su 2009. proglasili godinu od koje će obilježavanje biti službeno uvedeno u kalendare i to pod sloganom 'Naši oceani, naša odgovornost', dok se neslužbeno ove godine dan obilježava pod sloganom 'Jedan ocean, jedna klima, jedna budućnost'. Svjetski dan oceana je prilika da se upozori na strahovito razaranje i pustošenje morskih prostranstava od strane čovjeka. Svjetski oceani pokrivaju 98 posto površine našeg plavog planeta i glavni su čimbenik održavanja prirodne ravnoteže. Oceani, koji su zagađenjem i pretjeranim izlovom danas ugroženiji nego ikada, predstavljaju kolijevku zemaljskog života, oni su prava pluća i nezamjenjivi hranitelj planeta koji se pod teretom lova na profit polako i nepovratno osiromašuje i guši. Svjetski dan oceana prilika je da se svake godine prisjetimo važnosti oceana i njegovih stanovnika, te ako nikako drugačije barem na simbolični način pokušamo učiniti nešto za spas onoga što naš planet čini jedinstvenom i jedinom plavom kapljicom života u bližem susjedstvu beskrajnog svemirskog prostranstva.

rancuski znanstvenik talijanskog porijekla Giovanni Domenico Cassini, astronom, matematičar i inženjer, uz Roberta Hookea otkrivač Jupiterove 'crvene pjege', otkrivač četiri Saturnova mjeseca i pukotine u njegovim prstenovima koja danas nosi njegovo ime, prvi koji je napravio uspješna mjerenja zemljopisne dužine, pronalazač Marsove paralakse prema kojoj je određena njegova točna udaljenost kao i prva stvarna veličina Sunčevog sustava, rođen je u Perinaldu 1625. godine.

Njemački skladatelj i glazbeni kritičar Robert Schumann, majstor solo-pjesme i jedan od glavnih predstavnika glazbenog romantizma, autor četiri simfonije, tri gudačka kvarteta, tri klavirska trija, koncerata za klavir, violinu i violončelo, klavirskih skladbi: Leptiri, Karneval, Dječji prizori, Album i život žene, Pjesnikova ljubav, Mirte i brojnih drugih djela, rođen je 1810. godine u Zwickau u Saskoj.

Britanski glumac Colin Baker, najpoznatiji po ulozi Doktora u nekad megapopularnoj SF seriji Doctor Who, te nastupima u brojnim serijama i filmovima među kojima su The Asylum, Eye of the Beholder, The Zero Imperative, Adventures in Space and Time, War & Peace, The Young Ones, The Harpist, Sunburn, te mnogim drugima, rođen je u Londonu 1943. godine.

Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader, od 1982. doktor romanistike i komparativne književnosti, autor više knjiga te znanstvenih i stručnih tekstova iz područja književne povijesti i kritike te politike i diplomacije, bivši urednik, privatni poduzetnik i intendant splitskog HNK, rođen je 1953. godine u Splitu.

Hrvatska glumica Lucija Šerbedžija, kćer glumačkog veterana Rade Šerbedžije poznata po ulogama u serijama i filmovima Rastreseno gledanje kroz prozor, Rock 'n' roll, The Saint, Bogorodica, Polagana predaja, Remake, Warchild, Nafaka, Luda Kuća i Hitna 94, rođena je u Zagrebu 1973. godine.