Vulkani

Krakatoa

Vulkanska planina Erebus




Veličanstvena vulkanska planina Erebus (eng. Mount Erebus) najjužniji je aktivni vulkan svijeta i drugi najviši antarktički vulkan. Smjestio se nedaleko obale Antarktike, na Rossovom otoku kojeg su uz Erebus oblikovala još tri vulkana. Preciznije, pored još uvijek aktivnog i najvišeg Erebusa (3794 m) Rossov otok se sastoji od još tri ugasla vulkana od kojih izdvajamo samo drugi po veličini - ugasli vulkan Terror (3230 m). Smješten na najhladnijem i najsurovijem kontinentu svijeta vulkan Erebus je poseban primjer kreativnosti prirode koja je na ovom mjestu, kao rijetko gdje na svijetu, spojila suprotne elemente leda i lave u jedinstvenu prirodnu pojavu. Važno je dodati da se na južnom dijelu Rossova otoka danas nalazi američki istraživački centarVulkanska planina Erebus na karti McMurdo koji okuplja najveću zajednicu ljudi na Antarktici. Iako se nalazi na malenom otoku površine manje od 2,5 tisuća km², vulkan Erebus je šesta najviša otočna planinu svijeta.



Rossov otok i vulkan Erebus otkrio je britanski pomorac i istraživač James Clark Ross 1841. godine tijekom potrage za južnim magnetskim polom. Zanimljivo je istaknuti da je već za vrijeme svog prvog susreta s otokom kapetan Ross svjedočio erupciji vulkana kojega je nazvao 'Erebus'. Vulkanu je dao ime po jednom od svoja dva broda, dok je spomenuti drugi po veličini ugasli vulkan na otoku nazvao 'Terror' po svom drugom brodu. Cijeli otok kasnije je dobio ime u čast spomenutog istraživača. Vezano uz odabir imena za dvije najviše vulkanske planine na otoku, može se pretpostaviti da su se imena dva spomenuta broda Krater vulkana Erebusaslikovito poklopila i sa surovim antarktičkim pejzažom s kojim se ovdje susreo kapetan Ross. Naime, u grčkoj mitologiji Erebus je mračno područje podzemnog svijeta kojim prolaze mrtvi nakon smrti, dok riječ 'terror' u prijevodu s engleskog znači 'užas'.



Erebus je geološki vrlo značajan ne samo iz razloga što je trenutno najaktivniji vulkan na Antarktici, već i zato što se ispod njegova vrha, unutar kratera, nalazi jedno od pet trajnih jezera lave na svijetu. Nadalje, Erebus ima poseban znanstveni značaj jer njegova slaba, ali konstantna vulkanska aktivnost omogućava kontinuirana vulkanološka istraživanja koja su započela 1972. godine i jošVulkan Erebus_zaleđeni stupovi pare uvijek traju. U ovom kontekstu izdvajamo istraživanje iz 1992. godine tijekom kojeg je pomoću istraživačkog robota djelomično uspješno istražena unutrašnjost kratera vulkana. Također, sa svrhom da dođu do novih spoznaja znanstvenici su tijekom 2007. i 2008. godine oko vulkana instalirali mnoštvo seizmografa za mjerenje podzemnih sila i seizmičkih valova.



Vulkan Erebus_unutrašnost kratera

Govoreći o geološkoj važnosti Erebusa treba spomenuti i to da je on dio Tihooceanskog vatrenog pojasa koji vulkanima okružuje tihooceansku obalu. Na vrh oboda Erebusa prvi puta su se popeli istraživači 1908., nakon čega je vrh samostalno osvojen tek 1985. godine. Samim vrhom vulkana dominiraju neuobičajeni oblici od kojih svakako valja izdvojiti zaleđene stupova pare koji djeluju poput ogromnih smrznutih dimnjaka. Povremena vulkanska aktivnost Erebusa uključuje podizanje i spuštanje jezera lave unutar kratera te uglavnom manje eksplozije koje izbacuju komade lave oko ruba kratera. Zanimljivo je istaknuti da se nedaleko spomenutog istraživačkog centra McMurdo još i danas nalaze trošne barake prvih istraživača Antarktike s početka 20. stoljeća. Sigurni smo da će daljnja proučavanja ovog jedinstvenog prirodnog fenomena doprinijeti novim i vrijednim geološkim spoznajama.





skole.

Otok Zavadovskij



Zavadovskij je nenaseljen otok vulkanskog podrijetla koji se smjestio 1800 kilometara istočno od Antarktičkog poluotoka. Iako je ovaj otok većim dijelom godine pust i beživotan, ono što ga čini posebno zanimljivim je činjenica da se svake godine pretvara u jednu od najvećih kolonija pingvina na svijetu. Točnije, svakog proljeća na otok dolazi oko milijun parova uglavnom ogrličastih pingvina koji se ovdje dolaze gnijezditi u vulkanskom pepelu. Zavadoskij je samo jedan od otokaOtok Zavadovskij na karti arhipelaga britanskog prekomorskog područja Južna Georgija i otočja Južni Sandwich. Otkrio ga je 1891. godine ruski pomorac i istraživač Fabian Gottlieb von Bellingshausen te mu je dao ime 'Zavadovskij' po prezimenu kapetana svog broda.



Zanimljivo je istaknuti da se von Bellingshausen divio putovanjima i otkrićima britanskog moreplovca Jamesa Cooka koji je 1775. godine otkrio grupu otočja Sandwich, ali i ne sve otoke ovog arhipelaga. Zavadovskij je maleni otok promjera oko 5 kilometara čijom zapadnom stranom dominira vulkanska planina po imenu Asphyxsia, dok se istočna strana otoka može opisati kao niska ravna
površina od lave.



Otok Zavadovskij_pingvini

Spomenuti vulkanski stožac Asphyxsia predstavlja najvišu točku otoka koja se uzdiže 551 metar iznad razine more. Njegovo ime slikovito označava „nedostatak zraka“ na otoku budući da zagušljiv dim i vulkanske pare izmiješane sa smradom izlučevina što ih ostavljaju pingvini mogu uistinu biti nepodnošljivi za posjetitelje.



U nekim izvorima vulkanska planina Asphyxsia naziva se i planina Curry, prema argentinskom vojniku koji je izgubio život u jednoj pomorskoj bitci u Južnoj Americi tijekom prve polovice 19. stoljeća. Vezano uz geološku aktivnost otoka zabilježeno je da je von Bellingshausen već kod prvog susreta s otokom 1819. godine svjedočio erupciji Asphyxsie. Od tada do danas zabilježene su brojne vulkanske aktivnosti na otoku. Tome u prilog ide i činjenica da je sredinom 2012. godineOtok Zavadovskij na poštanskoj marki došlo do posljednje vulkanske erupcije na otoku, iako njena jačina nije poznata. Također, ono što dodatno svjedočio o vulkanskoj aktivnosti je činjenica da se polovica otoka sastoji od materijala nastalog pod utjecajem vulkanskih erupcija.



Otok Zavadovskij iz zraka

Kao što je već spomenuto, ono što ovaj inače pust i beživotan otok oživi svakog proljeća je dolazak milijun parova uglavnom ogrličastih pingvina koji se ovdje dolaze gnijezditi u vulkanskom pepelu. Ogrličasti pingvini su dobili naziv po crnoj liniji koja im se proteže ispod brade i koja nalikuje na crnu ogrlicu. Pored ogrličastih, na otoku se pojavljuju i zlatouhi pingvini posebni po žutim čupercima na glavi. Zanimljivo je zamijetiti da se broj ogrličastih pingvina na otoku povećava. To može biti povezano sa smanjenjem broja kitova usana koji se kao i ogrličasti pingvini hrane račićima. Iz ovog razloga može se naslutiti da s povećanjem broja račića raste i broj ogrličastih pingvina. Iako zabačen, nepristupačan i beživotan, otok Zavadovskij svjedoči o tome da i takva mjesta imaju itekako važnu ulogu pri održavanju određenih ekosustava našeg planeta.




skole.hr

MOUNT SEMERU INDONESIA

Haleakala: Krater u kojem je, prema legendi, nekoć bilo zarobljeno Sunce



Američki književnik Jack London je tvrdio da se Haleakala, veliki krater na istoku havajskog otoka Mauija, ne može opisati – on se mora vidjeti. I na to je dodao: “Haleakala svojom ljepotom šalje ljudskoj duši neobičnu poruku koju niko treći ne može prenijeti.”

Haleakala se uzdiže na nadmorsku visinu od 3.055 metara, a sam vrh se nalazi iznad oblaka koji okružuju Maui, drugi po veličini havajski otok. Krater ovog vulkana je širok oko 11 km, dok njegovo dno zauzima površinu od oko 50 kvadratnih km. Na samom krateru se mogu pronaći područja šume, pustinje, livade, pa čak i jezera. Dijelovi koji podsjećaju na pustinju prekriveni su pijeskom raznih boja – od čokoladno smeđe, pa sve do svijetle bež, a sve je ovo prošarano slojevima sivog i tamno crvenog pepela.

Kada je Mark Twain stao na rub Haleakale, o iskustvu je napisao da se osjeća “kao posljednji čovjek kojeg su predvidjeli na sudnjem danu i kao zaboravljeni ostatak svijeta na pola puta prema nebu.”

Haleakala na polinezijskom jeziku znači “Kuća Sunca”, a da bi se ovo ime shvatilo, potrebno je poznavati legendu koja je među otočanima i dan danas živa.


Legenda o Haleakali, krateru u kojem je nekoć bilo zarobljeno Sunce



Izlazak Sunca, pogled sa vrha kratera

Za otočane, Haleakala, krater koji se nalazi iznad oblaka, bio je oduvijek sveto mjesto. Tu su prinosili žrtve Bogu i sahranjivali svoje poglavice. Pored toga, ovaj vulkanski krater je dom i najpoznatije legende na otoku:

Prema legendi, nekada je Sunce tako brzo prolazilo iznad Havaja da nikada nije bilo dovoljno vremena da se osuši marama koju bi božica Hina, majka boga Mauija, tog dana napravila od kore drveta i obojila u dugine boje. Kada je jednog dana čuo kako se njegova majka žali na Sunce, Maui, poznat kao varalica, osmislio je lukav plan.

Ispleo je veliko uže od kokosovih vlakana i te noći otišao na vrh vulkana gdje je odlučio da napravi zasjedu. Čim su se ujutro pojavile prve zrake Sunca, Maui je na njih bacio uže i dovukao Sunce u ponor dubok 1000 metara. Nakon toga, Maui je držao Sunce u zatočeništvu sve dok ono konačno nije obećalo da će ubuduće sporije prelaziti nebom.

Krater u kojem je Sunce bilo zarobljeno od tada se zove Haleakala, Kuća Sunca.



Unutrašnjost kratera



Unutrašnjost kratera



Unutrašnjost kratera



Unutrašnjost kratera



Unutrašnjost kratera



Izlazak Sunca, pogled sa vrha kratera



Izlazak Sunca, pogled sa vrha kratera



Izlazak Sunca, pogled sa vrha kratera

pixelizam

Impresivne fotografije erupcije Puyehue-Cordon Caulle vulkana, Čile



Nakon što je bio miran više od 50 godina, 4. juna 2011. godine Puyehue-Cordon Caulle lanac vulkana u Čileu se probudio, te zasuo lavom, dimom i pepelom okolne gradove i sela, primoravajući oko 3.500 ljudi na evakuaciju iz svojih domova.



Mediji su ovu erupciju pogrešno prozvali Puyehue erupcija – iako je lava izbila iz drugog kratera, koji se zove Cordon Caulle. Ipak, kako god da zovete ovu snažnu erupciju, fotografije koje su nastale u toku iste jednostavno ostavljaju bez daha.



Munje koje se miješaju sa lavom, gradovi prekriveni pepelom, i gusti oblak dima nam ne ostalvjaju ništa drugo, nego da se duboko naklonimo sili koju nam priroda s vremena na vrijeme demonstira.







pixelizam.

Kad proradi utroba ovog vulkana, cela Evropa se trese



Meteorološka služba Islanda saopštila je danas da je povećan rizik od erupcije vulkana Bardarbunga.



Led pokriva pepeo vulkana na Islandu

U saopštenju se navodi da je zabeležen najveći potres od 1996. godine kao i da postoje snažne indicije o kretanju magme.

Pojačana seizmička aktivnost je počela 16. avgusta, a utvrđeno je da se magma kreće na dubini manjoj od deset kilometara zbog čega postoji rizik od erupcije vulkana.

Meteorološka služba ističe da je zbog povećanog rizika od erupcije i oblaka od pepela promenjen status vulkana u "narandžasto" što je drugi stepen od pet na skali opasnosti.



Pojačana seizmička aktivnost vulkana Bardarbunga

Takođe, povećan je i stepen uzbune za vazdušni saobraćaj, što je u skladu sa procedurama Međunarodne organizacije za civilnu avijaciju.



Tokom 2010. godine erupcija vulkana Ejafjalojokul izazvala je velike probleme u vazdušnom saobraćaju iznad Evrope.



Poslednja erupcija ovog vulkana bila je 1910 godine, a 1477. godine erupcija ovog vulkana bila je najveća u pisanoj istoriji. Pre 8500 godina ovaj vulkan je iz utrbe zemje izbacio najveću količinu lave u istoriji naše planete.




blic

У ерупцији вулкана Мон Пеле на Мартинику 1902. године потпуно је нестао град Сан Пјер. Од 30.000 становника страшну судбину избегло је само двоје житеља.

Vulkan Poas


Vulkan Poa u Kostarici slavu je stekao 1910. godine kad je u zrak izbacio stup pare visok 6,4 kilometra. Gejzirsko ponašanje smatra se znakom da se vulkan polako gasi. Do njega dolazi kad površinska voda otječe u tlo gdje nailazi na izvor topline u obliku vruće stijene što se tali i polako hladi.

Ovaj vulkan ima tri kratera od kojih su dva davno ugasla. U jednom od njih je jezero dok je drugi prekriven patuljastom šumom koja je gotovo neprekidno obavijena oblacima. Najniži i još aktivan krater nudi pakleni prizor: pustoš promjera 1,6 kilometara i dubine 300 metara. Tlo je sazdano od pepela koji se slegao od kiše a prošaran je nakupinama čađi koja se još dimi. Na dnu se nalazi vruće blatno jezero koje mijenja boju od bijele do zelene, ovisno o sumpornim parama koje u njega prodiru odozdo i vodu pretvaraju u otopinu sumporne kiseline.


Tijekom posljednih godina vulkan sve više pokazuje da njegov aktivnost nalikuje gejziru.

Plinovi u aktivnom krateru vulkana sadže visoku koncentraciju sumpora koji se kristalizira kada para izađe kroz dimnjak (fumarole) i tvore hrpice čistoga sumpora. Zamijećeno je kako se s vrijemena na vrijeme i pod određenim uvjetima ove naslage uruše i pretvaraju u udubljenja ispunjena ključajućim sumporom, koja se poslije proširuju u bazene. Ta je pojava jedinstvena na Zemlji.


svetokonas

Eruptirao vulkan Ontake u Japanu: Na planini našli 30 mrtvih penjača



Više od 250 planinara ostalo je zatočeno na padinama planine. BBC jutros javlja da je na planini pronađeno 30 penjača bez svijesti. Pretpostavlja se da su svi mrtvi.

Vulkan Ontake u centralnom Japanu eruptirao je u subotu prijepodne. Cijela regija u radijusu od tri kilometra prekrivena je pepelom, a zbog oblaka pepela nastali su problemi i u zračnom promet. Ozlijeđeno je osmero ljudi, od čega jedna osoba teže.

Više od 250 planinara ostalo je zatočeno na padinama planine. BBC jutros javlja da je na planini pronađeno 30 penjača bez svijesti. Nisu disali i srce im nije kucalo pa se pretpostavlja da su mrtvi, no čeka se da liječnici to potvrde. Ostatak se uspio sigurno spustiti niz planinu.
Vulkan Ontake nalazi se oko 200 kilometara zapadno od Tokija, na granici između Nagano i Gifu prefektura. Visok je nešto više od tri tisuće metara, a posljednji je put eruptirao 2007. godine.



(24sata.hr)

Blatnjavi vulkani Bleduk Kuwu


Bleduk Kuwu, krater ispunjen blatom, nalazi se u Centralnoj Javi, jednoj od 34 provincije Indonezije. Na svaka dva do tri minuta, na njemu se dešava eksplozija zanimljivih blatnih brda praćena oblakom bele pare.

Na lokalnom jeziku „bledug“ znači eksplozija, a „kuvu“ rasipanje. „Rasute eksplozije“ decenijama predstavljaju turističku destinaciju. Turisti uživaju u prizoru gde ogoman blatnjavi plik raste sve do mementa kada eksplodira, što je uvek propraćeno skandiranjem i euforijom. Stanovništvo ovog regiona se uglavnom izdržava od turizma, jer pored smeštaja i usluga prodaju i lekovitu vulkansku so koju prikupljaju iz suvog vulkanskog sedimenta.

Posetioci mogu da posmatraju blatnjave gejzire sa udaljenosti od  10-20m. Erupcija vode i blata menja lokaciju, ali postoje dva mesta gde gejzir redovno eksplodira. Onaj na istoku meštani zovu Mbah Jokotua (deda), a zapadni Mbah Rodenok (baba).


Legenda kaže da eksplozija dolazi iz tunela koji povezuje lokaciju sa mističnim „Laut Selatanom“ ili Indijskim okeanom. Po narodnom verovanju, tunel predstavlja vezu za viteza Jokoa Linglunga i omogućava mu da se kreće podzemnim svetovima.


Nauka ima svoje objašnjenje, koje kaže da ovaj prirodni fenomen nastaje usled oslobađanja gasa, obično metana, iz unutrašnjosti Zemlje.


medias

Pogledajte erupciju iz do sada nezamislive blizine

Kamera na bespilotnoj letjelici istopila se zbog blizine na kojoj su

 snimljeni kadrovi eruptiranja islandskog vulkana Bardarbunga.

Na svu sreću, memorijska kartica kamere na bespilotnoj letjelici koja je snimala erupciju
ostala je neoštećena, zbog čega su nam dostupni ovi spektakularni prizori.

Video snimak erupcije

Wall Street Journal/Danas.hr
02.10.2014.