|
| Autor | Poruka |
---|
Enigma MODERATOR
Poruka : 55658
Lokacija : misterija
Učlanjen : 29.03.2011
| Naslov: Etika Pet 5 Apr - 11:25 | |
| Etika - filozofska disciplina U svakodnevnom govoru često upotrebljavamo riječi morala kao napr. dobro, loše, odgovornost, krivnja, savjest… Danas se vrlo često koristi i riječ etika. No, što zapravo znače te riječi koje tako često koristimo? Značenje riječi etika krije se u samom korijenu riječi. Grčka riječ ethos znači običaj, karakter, boravište, zavičaj, ponašanje i vladanje. Praxu ljudskog ponašanja - a kasnije još i nauku ili znanost o ponašanju - stari su Grci nazivali ethike tehne. S vremenom se je ta sintagma skratila izostavljanjem riječi tehne (vještina, znanje, znanost ) pa je ostalo samo ethike. Rimljani su latinizirali taj termin (ethica) i njihovim smo posredstvom i mi došli u posjed riječi etika. Istim se izrazom služi i većina europskih naroda (etica, ethique, ethics, Ethik i sl. ). Ciceron je pak riječ ethos preveo na latinski kao mores (običaji u množini). Kada smo otkrili koje se značenje krije u korijenu riječi etika, saznajmo što je zapravo etika. Etika je znanost o ljudskom djelovanju, znanost o onome kako ljudi u konkretnom životu djeluju. Predmet etike je ljudska praksa, ljudsko djelovanje u vidu uvjeta moralnosti. Etika traga za ispravnom odlukom i za ispravnim djelovanjem, a ispravna odluka je odluka koja se može opravdati i iza koje odgovorno stojimo. Ljudski život je isprepleten odlukama, a odluke su neizbježne. Možemo birati između različitih djelovanja i ponašanja, ali ne možemo birati trebamo li uopće birati. Etiku možemo definirati i kao učenje o moralu, filozofsku disciplinu koja se bavi moralnošću ljudskih čina. Što je moral? Moral (ćudoređe) je u najširem smislu skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke društvene zajednice. Moral određuje kako ljudsko djelovanje treba biti, a pripadnici zajednice prihvaćaju te principe kao dolične i podvrgavaju im se, na taj način regulirajući međuljudske odnose. Što trebam činiti? – moralno pitanje Zašto trebam nešto činiti? – etičko pitanje Etika dakle nastoji objasniti moralni aspekt ljudskog ponašanja. No, da bi se moralno živjelo nije potrebno biti filozof etičar, dovoljno je znati što je dobro i zlo u konkretnom slučaju. Nameće se pitanje, zašto se onda uopće baviti etičkim pitanjima? Kako bismo dobili odgovor na pitanje zašto je nešto dobro ili zlo. Širenje znanja pak može pomoći u moralnom životu, u boljem razumijevanju što je dobro i zašto je nešto dobro. Često smo i u dvojbi što učiniti, i kojih načela se pridržavati? Kroz proučavanje etičkih pitanja pak pokušavamo kritičkim razmišljanjem zauzeti vlastite stavove. Konkretne teme kojima se etika bavi pod vidom moralnost su: ljudska prava, društveni i politički odnosi, ekologija, eugenika, sloboda, utjecaji medija... I za kraj ćemo vam predstaviti značenje nekoliko etičkih pojmova… Dobro Dobro je najveća moralna vrijednost. To je ljudska osobina koja odgovara biti čovjeka. Čovječnost je dužnost svakog pojedinca, uvjet dobrog života. To podrazumijeva suradnju s drugim ljudima, dijalog, ljubav i dostojanstvo osobe. Ljudska prava "Svi ljudi rođeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima" - tako počinje član 1 "Opće deklaracije o ljudskim pravima". To znači da svi mi od trenutka rođenja posjedujemo određena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Ljudska prava su zajamčena svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao čovjeka i ona su neotuđiva, što znači da ne mogu nikome biti oduzeta. Jedan od definicija ljudskih prava glasi: ljudskim pravima smatraju se zajamčena prava pojedinca na zaštitu od države, prava koja mu pripadaju na temelju njegova postojanja kao čovjeka, prava koja u svakom slučaju ostaju održiva i država ih ne može ograničavati. Savjest Sama pojava, doživljaj savjesti svakom je čovjeku poznata već od djetinjstva i to iz vlastitog unutarnjeg iskustva. Jedva da bi netko mogao ozbiljno tvrditi da ne zna, ili bolje da uopće ne osjeća što bi to bila savjest. Pred takvim bi se čovjekom sigurno osjećali zbunjeno ako ne i prestrašeno. Moralna savjest je sud koji čovjeka obavještava o dobru i o zlu njegovih djela; kaže mu je li neko njegovo djelovanje (misao, mašta, želja, čin), pod etičkim ili moralnim vidikom ispravno ili nije pa stoga je li mu dužnost dotično djelo učiniti ili ne. Svaki naš čin ima predznak: pozitivan ili negativan, nema »indiferentnih čina«. Vrlina Vrlina je postojano i čvrsto raspoloženje za činiti dobro. Vrline uključuju čvrste stavove i vladaju čovjekovim strastima i omogućuju čovjeku vladanje nad samim sobom. Aristotel je napr. smatrao da je vrlina zapravo sredina između dvije krajnosti. Tako je velikodušnost sredina između dvije krajnosti, rasipnost i škrtost Zlo Zlo je pojam koji označava ono što moral odbacuje kao neprihvatljivo. Njegova je suprotnost moralno dobro. skole. |
| | | Abu Dabi MODERATOR
Poruka : 130824
Učlanjen : 07.04.2011
| Naslov: Re: Etika Čet 11 Apr - 20:32 | |
| Citat: Što trebam činiti? – moralno pitanje
Zašto trebam nešto činiti? – etičko pitanje Etiku shvaćam malo drugačije. Ne zanimaju me društvene norme i propisi. Koje ionako, više manje postoje samo na papiru. Izgradio sam neki svoj sustav vrijednosti, za koga sam ocijenio da je etičan. To znači da uvažava sve i da ne šteti nikome. I nastojim se u skladu s time ponašati. Možda on nekome nije etičan, ali meni je. I nije me briga za tuđe mišljenje. |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Etika Ned 26 Apr - 20:45 | |
| RELACIJE DRUŠTVA, ETIKE I PROFESIONALNOG SPORTA Društvo je grupa ljudi koji žive ili rade zajedno. Ima više različitih upotreba ovog pojma. Obično se odnosi na grupu ljudi koji zajedno žive u uređenoj zajednici. Pojam društvo potiče od latinskog societas, u značenju prijateljske veze sa drugima. Latinsko societas se izvodi iz socius (partner). Pojam društvo često ukazuje na to da njegovi članovi dele neke zajedničke brige ili interese u zajedničkom cilju. Kao takav, često se koristi kao sinonim za narod jedne zemlje koji ima zajedničke institucije koje se brinu za građansko blagostanje. Etika je nauka o moralu; (filozofija morala), koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterijume za moralno vrednovanje, kao i zasnovanost i izvor morala. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom. Ona je normativna nauka, a norme odlučuju o specifičnom karakteru etike i tako je razlikuju od drugih nauka. Etika (grč. riječ ethos-običaj, značaj, ćud), nauka o moralu, moralna filozofija, ili praktična filozofija, ima prema jednoj od svojih osnovnih definicija zadatak, ne samo da upozna sa tim šta je moral, koji su njegovi osnovni elementi, već i da ima kritički stav prema aktuelnoj moralnoj praksi. Ona za cilj nema samo da ukaže na raznolikost u ljudskom pogledu na svet, već da i direktno napravi vrednosnu ocenu i da uputi na prave i istinske vrednosti i kvalitete u moralnom smislu. Iz prethodno navedenog, proizilazi da bi se etika, kao nauka o moralu, u sportu bavila ne toliko direktno moralnim postupcima sportista, koliko time, kakve bi moralne sudove i postupke sportisti trebali donositi u kompletnom, višedimenzionalnom, skoro bezgraničnom sistemu funkcionisanja, kakav je sport. Sportom nazivamo fizičke aktivnosti koje čovek izvodi iz raznoraznih razloga. Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tela, poboljšanje sposobnosti, takmičarski duh i tako dalje. Sport dolazi od termina "disport" što u prevodu označava igru, zabavu, razonodu, dobrar osećaj, druženje, (Anastasovski, I. Nanev, L. 2011) Imamo sledeću klasifikaciju sporta:
- Rekreativni (amaterski) sport
- Školski sport
- Omaldinski (vaspitni) sport
- Amaterski sport
- Sport za invalide
- Profesionalni (vrhunski) sport (Anasatsovski, I, Nanev, L. 2011)
Sport kao fenomen, bez obzira na sve svoje pozitivne vrednosti, ne znači automatski i visoko kvalitetne etičke vrednosti sportiste. Na protiv, mogućnost etičkih devijacija kod sportista nije ništa manja, ako ne i veća, nego li kod "običnih" ljudi. To predstavlja glavni razlog što se o etici u sportu ne može govoriti kao o nečemu univerzalnom, nečemu što će pozitivno uticati na svakog ko se sportom bavi. Jedno je sigurno, profesionalni sport, posebno u današnjem smislu tog pojma, ne poseduje nikakve nepoznate moći sa kojima bi izvršio krajnji uticaj na pojedinca i postavio ga na viši nivo etičkog kvaliteta. Znači imamo društvo koje je vrh svega, zatim sport kao deo drštvenog sistema i na kraju etiku koja predstavlja nauku o moralu, to je u suštini spojnica između društva kao nosioca svega i sporta kao deo sistema. Da li sport kao fenomen, u osnovi zadovoljava sve preduslove da bi kao takav mogao da ispuni osnovne etičke principe? Odgovor nije nimalo jednostavan. Ono što se danas naziva sportom, veoma je daleko od svojih korena, tako da se etičnost koja se u profesionalnom sportu svela na minimum, pokušava opravdati pojedinim pojmovima, koji bi valjda trebali biti potpora mišljenju da visoka moralna načela, čak ni u profesionalnom sportu kako on danas izgleda, još uvek nisu nestala:
- jednake šanse,
- slobodna utakmica,
- korektan start,
- viteški odnos,
- korektan pristup,
- mogućnost da pobedi bolji,
- takmičarski duh,
- respekt prama drugima,
- sportski duh,
- sportsman (dobričina, veseljak),
- ekipni duh,
- škola mentalnog zdravlja,
- slobodna, izdvojena, nezavisna, neproduktivna, fiktivna aktivnost,
- poštena utakmica, borba,
- fair play (bez fair play-a nema sporta).
Ako profesionalni sport pokušava sebe predstaviti na način koji u potpunosti ipak ne pripada njemu, koji je to onda oblik fizičke aktivnosti u kojem sigurno nailazimo na zastupljenost ovih odrednica i kakva je njegova veza sa profesionalnim sportom? Odgovor na ovo pitanje je za razliku od prethodnog, veoma jednostavan. Radi se o igri, viteštvu i respektu. |
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Etika Ned 26 Apr - 20:49 | |
| Etika je nauka o moralu; (filozofija morala), koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrjednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala. Etika prije svega pripada filozofiji koja proučava ljudsko ponašanje koje je prihvaćeno pod određenim moralnim aspektom. Ona je normativna znanost, a norme odlučuju o specifičnom karakteru etike i tako ju razlikuju od drugih znanosti. Etika u eri društvenih mreža Ulazimo u 2015. godinu, tehnološki napredujemo i usvajamo društvene mreže kao važan alat za poslovanje i uobičajen u privatnom životu. No o jednom vrlo važnom pitanju ne raspravljamo, a to je etika, koju mnogi u brojnim situacijama ignoriraju. Ponekad se čini kao da nove tehnologije odgajaju novu generaciju korisnika koja ne mari za tuđa, ali ni za vlastita, prava i norme kojih bi se trebala pridržavati O etici na društvenim mrežama gotovo da se i ne raspravlja. Kako su društvene mreže dio interneta koji je najdemokratičniji medij, rijetko se pod povećalo stavlja njihova etička strana. Međutim, cijela stvar je veoma jednostavna jer na internetu, i na društvenim mrežama, vrijede ista etička pravila kao i u offline svijetu. Na društvenim se mrežama javljaju standardna kršenja temeljnih zakonskih i etičkih pravila, u što najvećim dijelom ulazi – krađa. Ako prikupljate, pohranjujete i dijelite sadržaj koji pronalazite na internetskim tražilicama, pritom bez pravnih sankcija, ne znači da biste to trebali nastaviti raditi. Ipak, većina to radi, a brojka se korištenjem društvenih mreža abnormalno povećava i širi svake sekunde. Za to vrijeme nitko se ne preispituje oko takvih radnji – neki to rade premda znaju da ne bi trebali, dok se drugi pak ne trude niti informirati. No, kršenje tuđih prava nije jedino s čime se ovdje susrećemo. Svako dijeljenje sadržaja na raznim internetskim platformama ima svoja dva lica. Dok korisnicima otvara mnoge mogućnosti za povezivanje i odašiljanje vlastitog (ali i tuđeg) sadržaja na velik broj adresa, s druge strane korisnici se često, u velikom broju slučajeva i bez svog znanja, djelomično odriču prava vlasništva. Besplatno korištenje online platformi poput društvenih mreža korisnika stavlja u nepovoljan položaj, jer se nalazi na tuđem teritoriju na kojemu vrijede tuđa pravila. Da je i o ovoj značajki društvenih mreža informirano premalo ljudi – pokazuje Instagram. On je suptilno svojim korisnicima pokušao “podvaliti” korištenje njihovih fotografija u promotivne svrhe, i to bez ikakve novčane naknade autorima odnosno korisnicima tog fotografskog servisa. Logično, korisnici su se pobunili protiv odluke koja izravno krši njihova autorska prava. Ali u pravilima korištenja svake društvene mreže, pa tako i ove, stoji stavka koja se tiče upravo ovog djela i kaže da je mreža slobodna koristiti sav uploadan sadržaj svojih korisnika sve dok su oni članovi te mreže, no naravno, ne u takve komercijalne svrhe. Facebook u svome pravilniku ima istaknuto da mu korisnik na sav sadržaj koji je zaštićen pravima na intelektualno vlasništvo daje dopuštenje za korištenje bilo kakvog IP sadržaja koji objavi na njegovoj usluzi, s pravom podlicenciranja i bez naplate naknada za intelektualno vlasništvo, što je valjano širom svijeta. Ta IP licenca prestaje važiti u trenutku kada korisnik izbriše IP sadržaj ili svoj račun. Sve to naravno uz poštovanje postavki zaštite privatnosti i postavki aplikacije. U ovaj dio također ulazi i ustupanje određenih privatnih podataka oglašivačima zbog što kvalitetnijeg i personaliziranijeg načina oglašavanja. Ipak, broj korisnika društvenih mreža svakodnevno raste, a otkrivanje i dijeljenje privatnih podataka više gotovo nikome ne predstavlja prepreku. Sve ovo nam ukazuje na to da dolazi do nove vrste konzumenata koji pretjerano ne mare za autorska prava, čak ne poštuju niti se dovoljno informiraju o vlastitim pravima dok su online, te sve zahtijevaju odmah i besplatno. If you’re not paying for it, you’re not the customer, you’re the product being sold – rečenica je koju bi bilo dobro zalijepiti na vrh monitora da nas u svakom trenutku podsjeća na prirodu odnosa na društvenim mrežama i internetu. Bez obzira na sve navedeno, naoružani informacijama ili ne, korisnici pristaju na takve uvjete. Oni se mijenjaju, a u današnje vrijeme prihvaćaju više zakonskih i etičkih ograničenja s premalo kritičkog promišljanja o tome, kao što krše tuđa prava bez svjesnosti da rade nešto loše. Nove tehnologije koje su u neprestanom razvoju postavljaju nove etičke izazove, ali i proširuju prostor poštivanja odnosno kršenja istih. Čini se da ljude treba podsjetiti na temeljne etičke norme, bolje ih informirati o novim pravilima na internetu, a o ovoj temi svakako više raspravljati i educirati javnost. Piše: Nikolina Sok |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: Etika | |
| |
| | | |
Strana 1 od 1 | |
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 683 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 683 Gosta :: 2 Provajderi
Nema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 930 dana Pet 27 Sep - 15:38
|
Dvorana slavnih |
Naj Avatar Haossa !
Kreja
|
Poslanici naj aktivniji nedelje | |
|