Zanimljivosti iz životinjskog carstva

Lisice koristite Zemljino magnetno polje

[You must be registered and logged in to see this image.]

Poput navođenih projektila, lisica koristi Zemljino magnetno polje. Druge životinje, kao što su ptice, morski psi i kornjače također koriste magnetno polje za navigaciju, ali lisica je prva životinja (za koju znamo) da isto koristi i da uhvati plijen.

Prema New Scientist-u, lisica može vidjeti Zemljino magnetno polje kao “zatamnjeni krug” na svojim očima koji potamni kada je okrenuta prema sjeveru. Kada se sjena i zvuk plijena poravnaju, lisica zna tačan smjer u kojem treba brzinom navaliti na plijen.


pixelizam

ŠTA NAM ZAPRAVO PORUČUJU KUCE KADA NAS LIŽU?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Verovatno će većina vlasnika, ali i običnih laika kada je reč o psima, reći da nas psi ljube kada nas poližu. Ali, da li je baš zaista tako? Nismo se zapitali samo mi, već i naučnici.



Foto: Today.com

Dejna Ebeki, stručnjak za ponašanje životinja u ASPCA (Društvo za sprečavanje okrutnosti prema životinjama) objašnjava kako lizanje ima različita značenja u odnosu na to koliko traje i kakav je u tom trenutku govor tela psa.

*Kada vas pas dugo, nežno liže i pri tome veselo mrda repom i telom, onda je to sigurno znak da ste mu dragi i tako vam pokazuje da vas voli i da vam je privržen – kaže Ebeki. – Međutim, kada vas kratko liže oko usta na primer, to gotovo sigurno znači da prikuplja informacije i da još uvek ne zna baš tačno šta da misli o vama, ili situaciji u kom se nalazite.
Takođe, mnogi psi će vas liznuti kao znak da bi trebalo da se pomerite, jer ste im preblizu i narušavate njihov prostor. Ljudi se često previše licem unesu u lice psa, a njima to baš nije uvek prijatno.

*Kada nas pas poliže po licu, većina nas će skloniti glavu pa tako mnogi psi povežu ove dve radnje, odnosno, lizanjem „teraju“ ljude od svog lica – objašnjava Ebeki.
Kako ne bismo tapkali u mraku šta pas želi da nam poruči, najsigurniji način je da posmatramo njegov govor tela.

*Ako je spuštenog repa, opušten i sam nam prilazi u nameri da nam da poljubac, tada možemo biti sigurni da želi da nam iskaže naklonost. A ako vas liznu i sklone se, nešto drugo je u pitanju. Ili ste mu preblizu ili pokušava da o vama sazna više, i još uvek je sumnjičav da li ste mu dragi ili ne – objašnjava Dejna Ebeki. – Takođe, postoji još jedan veoma jasan izraz naklonosti za koji mnogi ne znaju, a to je kada se pas protegne i legne ispred nas. To je vrhunski izraz ljubavi, a primetićete da to psi čine iako nisu umorni i pospani. Protezanje je izraz njihove ljubavi prema nama.
Ona ističe i da je svaki pas ličnost za sebe, baš kao i ljudi, te da ne bi trebalo da padamo u zamku i tumačimo iste signale jednako kod više pasa. Svaki pas ima svoj način da iskaže naklonost i pokaže ljubav.

Slon

Slonovi se vole kupati, a vodu mogu namirisati s udaljenosti od pet kilometara. Osim za uzimanje i špricanje tijela vodom slonovima surle služe za disanje. Primjerice dok rone surlu koriste kao disalicu.

Također, služi ima za sporazumijevanje jer surlama se slonovi dodiruju i njuškaju, ali i proizvode zvukove. Žive u obiteljima u kojima glavnu riječ vode ženke, a nakon što netko iz krda ugine ostali članovi obitelji tuguju, često i više nego mi ljudi kada izgubimo nekoga bližnjeg.

Dupin

Dupini su poznati po tome što vole pomagati drugim životinjama, ali i ljudima. Tako će, ako je potrebno ostati uz ozlijeđene ili bolesne prijatelje i pomoći im da isplivaju na površinu. Kitovima koji su zalutali u plićak delfini će pomoći da pronađu izlaz na otvoreno more, a ljude će pak vrlo rado zaštititi od opasnim morskih pasa.

Pas

Psi mogu prepoznati zvuk puno brže od ljudi, što ne čudi ako znamo da ga mogu čuti s četiri puta veće udaljenosti nego što ga mogu čuti ljudi.

Njuh psa 100 tisuća puta osjetljiviji je od ljudskog, a smjer strujanja zraka kojim dolaze mirisi locira pomoću vlažne njuške.

Krava

Krave su brižne majke poznate po spremnosti da u potrazi za teladi hoda kilometrima daleko. Krave imaju 'panoramski vid' odnosno oči mogu okretati 360 stupnjeva.

Imaju odličan njuh i nešto mogu namirisati s udaljenosti od nekoliko kilometara, a također razlikuju visoke i niske frekvencije zvuka.

Leptir

Leptiri osim što su lijepi izuzetno su inteligentni. Naime, neke vrste jaja polažu na biljke koje u sebi sadrže otrovne tvari. Gusjenice pak jedu te biljke zadržavajući u sebi otrove.

Kao takve postaju bezukusne pticama i drugim grabežljivcima. kad već spominjemo okuse recimo da je leptirovo osjetilo okusa 200 puta jače od ljudskog.

Leptir Monarh (Danaus plexippus) poznat je kao 'lutalica'. Naime, ova vrsta leptira tijekom osmomjesečne seobe prijeđe čak četiri tisuće kilometara, a tijekom putovanja smijene se četiri generacije leptira

Kokoš

Kokoši imaju složen sustav komuniciranja koji se sastoji od tridesetak različitih zvukova kojima se, u slučaju opasnosti međusobno upozoravaju.

Kokoš i pilići počinju komunicirati prije nego se pilići izlegu iz jaja i to na način da kokoš proizvodi zvuk kojim će pilići nakon prepoznati majčin glas. Kokoši također imaju odlično pamćenje i mogu razlikovati 100 različitih lica. Naravno, kokošjih.

Nilski konj

Nilski konji, odmah iza slonova druge su po težini kopnene životinje. Gotovo nevjerojatno zvuči da unatoč tome mogu trčati brže od čovjeka.

Miš

Miševi su izuzetno prilagodljive životinje koje se jednako dobro snalaze u ulozi kućnog ljubimca ili pak živeći u divljini. Čini ih to jednim od najuspješnijih sisavca koji žive na Zemlji.

U prirodi, miševi su poznati kao vrhunski arhitekti koji ispod zemlje grade tunele, s posebnim izlazima za bijeg kojima se služe u slučaju opasnosti.

Štakor

Štakori nisu pak samo prijenosnici zaraza, već izrazito osjećajne životinje koje često spavaju sklupčane jedna do druge. Dijele roditeljske uloge i brinu o ozlijeđenim i bolesnim štakorima iz skupine.

Ovca

Ovce su poznate po sposobnosti da se samostalno liječe i to hraneći se ljekovitim biljem koje im pomaže da pobijede bolest. Vjerovali ili ne ali ovce imaju memorijsko pamćenje kojim mogu zapamtiti ovčja ili ljudska lica i to čak dvije godine.

Koze su pak poznate po tome da će se, iako su rođene kao domaće životinje vrlo lako prilagoditi životu u divljini. To je za domaće životinje prava rijetkost.

Svadbeni put japanske jegulje, divovske pčele, cink - ubica u otrovu zvečarke, nokautirani pauk, pseće i ljudske godine, organizovana odbrana termita, spavanje ptica selica... Pred vama su zanimljive činjenice koje možda niste znali o životinjama, a neke od njih susrećete svakoga dana. Posle svih ovih zanimljivosti iz životinjskog sveta shvatićete koliko su pojedine životinje posebne. Naučnici svakodnevno dolaze do različitih saznanja o životinjama, tako da uvek pred nas izlaze najneverovatnije činjenice o ovim divnim stvorenjima. Možda nešto od ovoga i znate, ali neke su činjenice zaista zadivljujuće
SVADBENI PUT JAPANSKE JEGULJE

Biolozi koji su se specijalizovali za morske ribe i životinje otkrili su dvadesetih godina prošlog veka da jegulje iz evropskih i severnoameričkih slatkih voda odlaze na svadbeni put preko čitavog Atlantskog okeana, da bi se u Sargaskom moru, južno od Bermudskih ostrva, izmrestile i tu uginule. Od tog vremena oni su sve do nedavno tragali da otkriju kuda na svoj svadbeni put i mrešćenje putuju takozvane japanske jegulje, Anguillidae japonica, koje do mrešćenja žive u azijskim slatkim vodama. Japanski biolog Kacumi Cukamoto i njegove kolege sa tokijskog univerziteta preduzimali su u potrazi za mestom mrešćenja japanskih jegulja četiri ekspedicije, ali su tek na petoj takvoj ekpediciji na naučnom brodu Hakubo-Maru, uspeli da otkriju mesto njihovog mrešćenja. Kao i druge jegulje u svetu i ove japanske su sve do vremena za mrešćenje živele u potocima i rekama na kontinentu Azije, a kada bi ih nagon za mrešćenjem poterao one su se otiskivale u Tihi okean i njime putovale do mesta mrešćenja.
Trideset devetog dana plovidbe i vučenja sitnookastih mreža radi hvatanja jeguljinih larvi oni su na dubini od 75 metara uspeli da uhvate veoma male i mlade larve, po čemu su zaključili da se mesto njihovog mrešćenja mora nalaziti negde blizu. Na osnovu njihove veličine zaključili su da su larve morale biti stare svega 19 dana, a na osnovu brzine i smera struje koja ih je nosila, da se njihovo mesto mrešćenja nalazi na oko 300 kilometara prema zapadu od mesta gde su se nalazili. Posle utvrđivanja koordinata regiona njihovog mrestilišta biolozi su videli da se ono nalazi na 1920 kilometara istočno od Filipinskih ostrva, u delu Tihog okeana koji je po svojim osobinama veoma sličan Sargaskom moru, u regionu u kojem se slanije tropske vode južnog dela Tihog okeana susreću i mešaju sa nešto manje slanim vodama severnoekvatorijalne okeanske struje.
Prema zaključcima biologa Cukamota i njegovih kolega upozorenje jeguljama da se na svom svadbenom putu zaustave i izmreste u tom regionu ne dolazi od različite slanosti u tim vodama, već od njenog specifičnog ukusa i mirisa, koji dolazi otuda što dve struje, severnoekvatorijalna koja se kreće ka zapadu i struja Kurošio, koja se kreće ka severu, donose sobom različitu faunu i floru. Kada se larve japanske jegulje izlegu, struja Kurošio nosi ih na sever, tako da kada stignu do obala azijskog kontinenta one su već dovoljno odrasle da uplivaju u njegove potoke i reke.

DŽINOVSKE PČELE

Najveća pčela na svetu 'Chalicodoma pluto' ušla je u entomološke registre prema uzorcima uhvaćenim još 1859. godine. Verovalo se da je ova vrsta izumrla, međutim otkriveno je da Chalicodoma živa i zdrava obitava u gnezdima termita u Indoneziji.
Danas se postavlja se isto pitanje koje su i sebi postavljali istraživači iz XIX veka: zašto su čeljusti te pčele tako široke, čak i u odnosu na njeno veliko telo koje je dužine skoro 4 centimetra.
Pomnim posmatranjem zapaženo je da ženke koriste snažne čeljusti za skupljanje smole i komadića kore sa stabala, inače dobrog materijala za oblepljivanje tunela i komora, u kojima mlade pčele nalaze skrovište od agresivnih termita.
To je mogao biti odgovor na postavljeno pitanje, ali druga enigma nema objašnjenje: zašto su te pčele izabrale da žive sa termitima koji im uopšte nisu naklonjeni?



CINK - UBICA U OTROVU ZVEČARKE

Od ujeda zvečarke godišnje u SAD umire 20 ljudi, a oko osam hiljada ima ozbiljne zdravstvene posledice. Nedavno se otišlo korak dalje u analizi otrova ove opasne zmije. Neki biohemičari tvrde da je cink zapravo glavni vinovnik smrtonosnog ujeda. Naime, iz sekreta zvečarke izolovano je pet otrovnih jedinjenja koja sadrže - cink.
Bliže objašnjenje glasi: u sadejstvu ovog metala i molekula proteina stvara se enzim u zmijskom otrovu koji nagriza krvne sudove i povratno izaziva raspad mišićnog tkiva žrtve. Čim je cink uklonjen iz pomenutih jedinjenja, ovi efekti otrova više nisu primećeni.

[You must be registered and logged in to see this image.]

NOKAUTIRANI PAUK

U nekim zemljama , među lekovima za smirenje, prilično se koristi Kvalud tablete. Biolozi sa Kolumbija univerziteta otkrili su da jedna vrsta malog puža - vodeničara upotrebljava sličnu prirodnu supstancu za svoju odbranu. Napadnuti puž lući kapljice čija je hemijska struktura veoma slična metakvalonu, sastojku sedativa u tableti Kvaluda. Pauk zabada čeljusti u pužića i unosi u sebe kapi. Rezultat je obeznanjeni pauk.
Odbrambena supstanca na poseban način imobiliše pauka na nekoliko dana, ponekad i čitavu nedelju. Čudno je, ipak, da ona deluje tek posle sat vremena, kada je za spas žrtve već kasno. Naučnici koji su otkrili ovaj, jedinstveni način odbrane, vide njegovu svrhu u zaštiti puževih rođaka, koji su uvek u blizini. Dok je paralisan, pauk može da postane plen ostalih grabljivica, a ako preživi nesvesticu, sa jelovnika će sigurno zauvek da izbriše ovu vrstu beskičmenjaka.

PSEĆE I LJUDSKE GODINE

Za računanje psećih godina ne postoji jedinstvena formula zbog toga što psi manjih dimenzija rastu i sazrevaju brže, a žive duže od pasa većih dimenzija. Međutim, kinolozi su i za ovo pronašli jednostavnu računicu pa kažu: prva pseća godina računa se kao dvadeset i jedna ljudska, a svaka sledeća računa se kao četiri ljudske godine. Tako na primer, za psa od sedam godina može se isvesti ovakva računica: 21+(6*4)=45 ljudskih godina, što drugim rečima znači da je pas u zrelim godinama. Pas od deset godina ima prema ovakvoj računici 57, a pas od 15 godina, ima 77 ljudskih godina.
[You must be registered and logged in to see this image.]

ORGANIZOVANA ODBRANA TERMITA

U zajednici temita postoji klasa vojnika koji koriste hemijska sredstva i gerilsku taktiku da se zajednica odbrani od napadača. U popisu odbrambenih postupaka ovih termita-vojnika navodi se: kada se na jedno poveće gnezdo termita nabacilo nekoliko šaka žutih mrava termiti-vojnici su odmah digli uzbunu i organizovali odbranu. Za jednu grupu termita-vojnika zapaženo je da je odmah pristupila zatvaranju otvora na gnezdu, dok su ostali počeli da se bore sa svojim protivnicima, primenjujući pri tom različite borbene radnje. Tako su neki od njih svoje protivnike grizli, gnječili i lomili, drugi su nasrtali na njih i polivali i prskali ih svojom mokraćom i fekalijama, treći su ih bacali u vazduh, dok su četvrti primenjivali kombinaciju svih ovih borbenih radnji.

Zanimljivo je da su termiti-vojnici svoje protivnike polivali i prskali ne samo mokraćom i fekalijama, već i nekom specijalnom lepljivom supstancijom koja nije zapažena ni kod jedne druge životinjske vrste, sem kod ovih termita.

SPAVANJE PTICA SELICA

Ptice selice koje svake jeseni kreću na svoju veliku seobu i koje u toku te seobe neprekidno lete i po nekoliko sedmica, veoma malo spavaju u toku svog leta. Ornitologe je dugo mučilo ovo pitanje i odgovor na njega. Kada se radi o rodama, odgovor su dobili tek kada su rodama na grudi privezali osetljive radio aparate, pomoću kojih su dobili podatke da rode spavaju u letu, tako što svoju glavu polažu na krilo. Svaka roda spava, istina, svega deset do petnaest minuta, ali joj je i to potpuno dovoljno da povrati snagu za dalji let. Posmatrajući ptice selice u letu, svako je mogao zapaziti da one lete u jatima u obliku klina, kao i da sva jata zajedno obrazuju jedan veliki klin.
Pojedinačno jato roda koje se sprema za spavanje odlazi u sredinu velikog jata da tokom leta ne bi izgubilo orijentaciju. Let ovog jata koje spava odvija se po sluhu, to jest, rode koje spavaju čuju kroz san krike ostalih budnih roda i tako se orijentišu u letu. Kada ovo jato roda odspava i odmori se, ono odlazi na neko mesto u velikom klinu, često puta na čelo klina, a na njegovo mesto dolazi drugo jato na koje je došao red za spavanje. Iz tog razloga čovek može da zapazi da se formacija klina kod ptica selica za trenutak pokvari, ali da ubrzo klin dobija svoj pravilan oblik.

Ta divna stvorenja! Životinje bez obzira na vrstu svakodnevno nas oduševljavaju svojim ponašanjem. Otkrivamo neobične zanimljivosti iz životinjskog carstva
Iako ih neki smatraju tek 'prehrambenim artiklom' ili 'bićima niže vrste' životinje su daleko od toga. Dokazuju to svakodnevno svojim ponašanjem, često spašavajući i nas ljude iz na prvi pogled bezizlaznih situacija.

Za sve koji nisu shvatili koliko su životinje fascinantna bića portal care2.com zanimljivosti iz životinjskog carstva.

Slon

Slonovi se vole kupati, a vodu mogu namirisati s udaljenosti od pet kilometara. Osim za uzimanje i špricanje tijela vodom slonovima surle služe za disanje. Primjerice dok rone surlu koriste kao disalicu.

Također, služi ima za sporazumijevanje jer surlama se slonovi dodiruju i njuškaju, ali i proizvode zvukove. Žive u obiteljima u kojima glavnu riječ vode ženke, a nakon što netko iz krda ugine ostali članovi obitelji tuguju, često i više nego mi ljudi kada izgubimo nekoga bližnjeg.

Dupin

Dupini su poznati po tome što vole pomagati drugim životinjama, ali i ljudima. Tako će, ako je potrebno ostati uz ozlijeđene ili bolesne prijatelje i pomoći im da isplivaju na površinu. Kitovima koji su zalutali u plićak delfini će pomoći da pronađu izlaz na otvoreno more, a ljude će pak vrlo rado zaštititi od opasnim morskih pasa.

Pas

Psi mogu prepoznati zvuk puno brže od ljudi, što ne čudi ako znamo da ga mogu čuti s četiri puta veće udaljenosti nego što ga mogu čuti ljudi.

Njuh psa 100 tisuća puta osjetljiviji je od ljudskog, a smjer strujanja zraka kojim dolaze mirisi locira pomoću vlažne njuške.

Krava

Krave su brižne majke poznate po spremnosti da u potrazi za teladi hoda kilometrima daleko. Krave imaju 'panoramski vid' odnosno oči mogu okretati 360 stupnjeva.

Imaju odličan njuh i nešto mogu namirisati s udaljenosti od nekoliko kilometara, a također razlikuju visoke i niske frekvencije zvuka.

Leptir

Leptiri osim što su lijepi izuzetno su inteligentni. Naime, neke vrste jaja polažu na biljke koje u sebi sadrže otrovne tvari. Gusjenice pak jedu te biljke zadržavajući u sebi otrove.

Kao takve postaju bezukusne pticama i drugim grabežljivcima. kad već spominjemo okuse recimo da je leptirovo osjetilo okusa 200 puta jače od ljudskog.

Leptir Monarh (Danaus plexippus) poznat je kao 'lutalica'. Naime, ova vrsta leptira tijekom osmomjesečne seobe prijeđe čak četiri tisuće kilometara, a tijekom putovanja smijene se četiri generacije leptira

Kokoš

Kokoši imaju složen sustav komuniciranja koji se sastoji od tridesetak različitih zvukova kojima se, u slučaju opasnosti međusobno upozoravaju.

Kokoš i pilići počinju komunicirati prije nego se pilići izlegu iz jaja i to na način da kokoš proizvodi zvuk kojim će pilići nakon prepoznati majčin glas. Kokoši također imaju odlično pamćenje i mogu razlikovati 100 različitih lica. Naravno, kokošjih.

Nilski konj

Nilski konji, odmah iza slonova druge su po težini kopnene životinje. Gotovo nevjerojatno zvuči da unatoč tome mogu trčati brže od čovjeka.

Miš

Miševi su izuzetno prilagodljive životinje koje se jednako dobro snalaze u ulozi kućnog ljubimca ili pak živeći u divljini. Čini ih to jednim od najuspješnijih sisavca koji žive na Zemlji.

U prirodi, miševi su poznati kao vrhunski arhitekti koji ispod zemlje grade tunele, s posebnim izlazima za bijeg kojima se služe u slučaju opasnosti.

Štakor

Štakori nisu pak samo prijenosnici zaraza, već izrazito osjećajne životinje koje često spavaju sklupčane jedna do druge. Dijele roditeljske uloge i brinu o ozlijeđenim i bolesnim štakorima iz skupine.

Ovca

Ovce su poznate po sposobnosti da se samostalno liječe i to hraneći se ljekovitim biljem koje im pomaže da pobijede bolest. Vjerovali ili ne ali ovce imaju memorijsko pamćenje kojim mogu zapamtiti ovčja ili ljudska lica i to čak dvije godine.

Koze su pak poznate po tome da će se, iako su rođene kao domaće životinje vrlo lako prilagoditi životu u divljini. To je za domaće životinje prava rijetkost.

Naučnici na Zemlji svakodnevno pronalaze nove vrste životinja, a ove godine nađeni su neki od najneobičnijih primeraka, među kojima su najmanji kameleoni i žabe, ribe sa penisom na glavi, kornjača koja urinira na usta...
Najmanja žaba na svetu stoji na novčiću
Žaba latinskog naziva Paedophryne amanuensis je najmanji kičmenjak na svetu. Otkrivena je u prašumi na Papui Novoj Gvineji 2009. godine, ali su je naučnici tek ove godine klasifikovali. Ona je toliko mala da može da zauzme četvrtinu novčića od 10 američkih centi, pa je pitanje da li bi je uopšte iko primetio da ne ispušta visoke tonove nalik cvrčku.
Nakon najmanje žabe, sledi najmanji kameleon na svetu. Kameleon Brookesia micra može dostići maksimalnu dužinu od tri centimetara, a mlađe jedinke mogu da stanu na vrh šibice ili ljudskog nokta. Nađen je na jednom malom ostrvu nedaleko od Madagaskara. naučnici upozoravaju na ugroženost ove vrste jer ljudi sve intenzivnije uništavaju šume u kojima ona živi.

Još jedan rekorder po veličini je i jedan od do sada najvećih nađenih kosaca. Ova vrsta kosca, koja još uvek nije dobila zvaničan naziv, živi u pećinama Laosa. Kosci su zglavkari srodni paucima, a novootkrivena vrsta ima raspon nogu veći od 33 centimetara.
Jedno od najbizarnijih bića svakako je riba sa penisom na glavi. Phallostethus cuulong nađena je u delti reke Mekong u Vijetnamu. Radi se o najnovijem članu porodice riba Phallostethidae koje su specifične po mestu gde im se nalaze polni organi. Mužjaci ove ribe imaju kompleksne genitalije sa kukom kojom se pričvršćuju za ženku u toku parenja. I polni organ ženke je smešten na glavi jedinke. Kod ove porodice riba oplodnja je unutrašnja, za razliku od većine riba kod kojih je spoljašnja.
Pronađena je i životinja sa najvećim brojem nogu na svetu. U pitanju je stonoga Illacme plenipes koja može da ima oko 750 nogu. Zanimljivo je to što ona živi na severu Kalifornije, a njeni najbliži rođaci žive u Africi. Naučnici pretpostavljaju da su se stonoge raširile po planeti pre više od 200 miliona godina, kada je na zemlji postojao samo jedan kontinent Pangea. Telo ove stonoge je bele boje i nije veća od tri centimetra.
Jedno od zanimljivijih otkrića vezano je za morske životinje takozvane “zombi-crve”. Iako su “zombi-crvi”, čiji je latinski naziv Osedax, otkriveni pre deset godina, naučnici do sada nisu znali na koji se način oni hrane i razmnožavaju. Oni nemaju usta, crevni sistem ni analni otvor, ali se hrane kostima uginulih kitova i drugih životinja. “Zombi-crvi” izlučuju kiselinu kojom rastvaraju kosti i žive u simbiozi sa bakterijama koje im pomažu da vare masnoću i drugu materiju iz kostiju. Dok ženke mogu narasti do tri centimetra, mužjaci ostaju u stadijumu larve i manji su od milimetra. Hiljade mužjaka žive u želatinastoj masi koja prekriva deo ženke i njihova jedina svrha je da oplode jaja.
Kornjača Pelodiscus sinensis živi u močvarama u Kini, ima mekani oklop, a usta joj služe i za izbacivanje uree, glavnog sastojka urina. Naučnici su primetili da ove kornjače često zaranjanju glavu u vodu, a nedavno su utvrdili da one tako izbacuju ureu. One su se tako adaptirale na život u slanoj močvarnoj vodi, jer zbog nedostataka sveže vode ne proizvode dovoljno urina da izbace svu ureu normalnim putem.

Da li ste znali ?

-da mačke žive oko 15 godina
-da su trobojne mačke uvek ženke;
-da pacov može duže da izdrži bez vode nego kamila;
-da je sibirski tigar najveća mačka na svetu;
-da se slepi miševi uvek okreću na levo kada izlaze iz pećine;
-da mrav može podići teret 50 puta teži od sopstvene težine;
-da žabe žive na svim kontinentima osim na Antarktiku;
-da ne postoje dve zebre sa istim rasporedom pruga (kao što ne postoje dva čoveka sa istim otiskom prsta). Čak se pruge na levoj strani tela razlikuju od pruga na desnoj strani tela zebre;
-da je jezik kameleona dva puta duži od njegovog tela;
-da vaš krevet predstavlja dom za preko 6 miliona prašinskih grinja;
-da detlić može kucnuti u drvo 20 puta u jednoj sekundi;
-da je najveći glodar na svetu kapibara (Hydro-choerus hydrochoeris)
-da se najveća riba na svetu – kit ajkula (Rhincodon typus), hrani planktonom
-da Grivasti vuk (Chrysocoyn brachyurus), ne spada u rod vukova kako se to obično smatra;
-da snežni leopard (Uncia uncia), kao i "oblačasti" leopard (Neofelis nebulosa) uopšte ne spadaju u leoparde kako se to obično misli, već u posebne vrste;
-da je najbrža rasa psa Veliki engleski hrt (Greyhound) koji dostiže brzinu od 57 km/h. Ova rasa je postojala još u antičkom Egiptu, pre 6 000 godina;
-da su se nekada davno održavale trke između geparda i velikih engleskih hrtova;
-da lavica obavlja više od 90% lova;
-da se meduze sastoje od 95% vode;
-da se Persijski hrt (Saluki) pojavljuje na sumerskim rezbarijama koje datiraju još 7000 godine pre Hrista. Kaže se da "Kada god neko vidi reč 'pas' u Bibliji, to se zapravo misli na salukija".
-da je jedan od prvobitnih razloga uzgajanja pasa rase čau-čau, bio radi ishrane ljudi;
-da je jedina afrička vrsta vuka Etiopski vuk (Canis simensis). Etiopski vuk takođe spada i u jednog od najugroženijih predstavnika porodice pasa.
-da je kao rezultat ljudske panike na otkriće jednog vuka zaraženog besnilom, 1952. godine u severnom delu područja Alberta u Americi, ubijeno je trovanjem 4 200 vukova, a zajedno sa njima stradalo je i 50 000 crvenih lisica, 35 000 kojota, 7 500 risova, 1 850 dabrova, 500 tvorova i 164 pume.

Zanimljivosti iz životinjskog carstva: Ko se smije, ko ima prijateljice, a ko cmače

Sljedeće zanimljive činjenice iz životinjskog carstva, izazvaće vam osmijeh, a i pomislićete “pa nismo baš toliko različiti”.

1. Gepardi ne umiju da riču i zbog toga samo mjauču i predu.

2. Mužjaci pingvina poklanjaju svojim ženkama najljepše kamenčiće kao znak ljubavi.

3. Broj sniježnih leoparda i bijelih nosoroga se povećava. Ove vrste više nisu na granici izumiranja.

4. Kada je jedan od slonova u krdu neraspoložen ili uznemiren, prilaze mu rođaci, maze surlama i ispuštaju zvuke cmakanja u znak podrške.

5. Ponekad slončići sisaju svoju surlu slično kao što ljudske bebe sisaju palac.

6. Krave imaju najbolje prijatelje.

7. Pacovi se smiju, ako ih golicate.

8. Vidre se drže za šape dok spavaju, da ih ne bi razdvojila riječna struja.

9. Na tijelu vidre postoji poseban tajni džep u kojem čuva svoj omiljeni kamenčić.

10. Neki pauci drže male žabe kao kućne ljubimce i štite ih od predatora.

11. Bijeli medvjedi prije nego što padnu u duboki san, prave sebi jastuke od snijega.

12. U Japanu postoji ostrvo Okunošima na kojem živi veliki broj zečeva. Ostrvo se zbog toga i zove, naravno, Ostrvo zečeva.

13. Koale označavaju teritoriju posebnim sekretom koji se oslobađa iz žlijezde na njihovim grudima. Upravo zbog toga se oni tako čvrsto drže za drveće.

14. Vjeverice nevoljno sade stotine novih stabala svake godine. One često sakriju orahe i sjemena u zemlji, a onda zaboravljaju gdje su ostavile rezervu hrane.

Upoznajte NAJBRIŽNIJE MAJKE životinjskog sveta

Kaže se da ništa nije jako kao majčinska ljubav, a to izgleda važi i u životinjskom svetu. Neverovana veza koju uspostavljaju majke životinjskog carstva sa svojim mladuncima zabeležena je na ovih 10 fotografija.