Albert Einstein – O religiji i Bogu
Albert Einstein, slavni fizičar, filozof i humanist, ne prestaje fascinirati i oduševljavati svojom originalnošću. Alice Calaprice, glavna urednica u Princeton University Press, u svojoj knjizi The Ultimate Quotable Einstein prikupila je citate drugih o Einsteinu, kao i citate koji se pripisuju njemu samom. Svaki je citat u toj inspirativnoj zbirci pažljivo dokumentiran. Knjiga je prevedena na dvadeset i pet jezika. Donosimo citate koji se odnose na njegove poglede o religiji i Bogu.
Ako našim ograničenim sredstvima pokušate prodrijeti u tajne prirode, spoznat ćete da se iza svih zamjetljivih povezanosti nalazi nešto suptilno, neopipljivo i neobjašnjivo. Duboko poštovanje prema toj snazi koja nadilazi mogućnosti naše spoznaje, jest moja religija. U tom smislu ja sam, zapravo, religiozan.
Moja se religioznost sastoji u poniznom divljenju beskonačno uzvišenom duhu koji se otkriva u ono malo stvari koje možemo razumjeti o spoznatljivom svijetu. To duboko emocionalno uvjerenje u prisutnost više razumne snage koja se otkriva u nespoznatljivom svemiru, formira moju ideju Boga.
Vrlo je teško objasniti ovaj [kozmički religiozni] osjećaj nekome kome je potpuno stran… Religiozni geniji svih doba isticali su se tom vrstom religioznog osjećaja koji ne poznaje dogmu ili Boga na sliku čovjekovu, tako da ne može postojati crkva čija bi se doktrina temeljila na njemu… Smatram da je najvažnija uloga umjetnosti i znanosti probuditi ovaj osjećaj i održati ga živim u onima koji su za njega prijemčivi.
Najljepša stvar koju možemo iskusiti jest ono tajnovito. Ono je izvor istinske umjetnosti i znanosti. Onaj kome je ovaj osjećaj stran, koji više nije u stanju zastati i pitati se te osjetiti ushićeno strahopoštovanje, isto je kao da je mrtav: njegove su oči zatvorene. Taj uvid u tajnu života, makar i bio praćen osjećajem straha, također je dao poticaj religiji. Znati da ono nama nedokučivo zaista postoji, manifestirajući se kao najdublja mudrost i najveća ljepota, koje našim ograničenim sposobnostima možemo spoznati samo u njihovom najprimitivnijem obliku – to znanje, taj osjećaj nalaze se u srcu istinske religioznosti. U tom smislu, i samo u tom smislu, ja pripadam u redove duboko religioznih ljudi.
Znanstvenik je obuzet osjećajem univerzalne uzročnosti… Njegov religiozni osjećaj izražava se u obliku zanesene začuđenosti harmonijom prirodnih zakona koja otkriva toliko superiornu inteligenciju da je u usporedbi s njom sve sustavno mišljenje i djelovanje ljudskih bića u potpunosti nevažan odraz… Posve je neupitno [taj osjećaj] vrlo srodan onome što je obuzimalo religiozne genije svih doba.
Postoje fanatični ateisti čija je netolerancija jednaka onoj religioznih fanatika i izvire iz istog izvora… Oni su stvorenja koja ne mogu čuti muziku sfera.
Ne mislim da će filozofija i razum sami po sebi biti čovjekov vodič u doglednoj budućnosti. Ipak, ostat će najljepše utočište, što su uvijek i bili izabranoj manjini.
Ljudsko biće dio je cjeline koju nazivamo Svemir, dio ograničen u vremenu i prostoru. Ono ima iskustvo sebe, svojih misli i osjećaja kao nečeg odvojenog od drugih – što je na neki način optička varka njegove svijesti. Nastojanje da se oslobodimo te iluzije osnovna je težnja istinske religije. Ne održavati je, nego nastojati prevladati je, način je da se dohvati dostižna mjera nutarnjeg mira.
Nisam našao bolji izraz od religiozan za osjećaj vjere u racionalnu prirodu stvarnosti, u mjeri u kojoj je dostupna ljudskom razumu. Kad god ovog osjećaja nema, znanost degenerira u nenadahnut empirizam.
Osjećam se religioznim u mjeri u kojoj sam prožet sviješću o nedostatnosti ljudskog uma da dublje razumije harmoniju svemira koju nastojimo formulirati kao zakoni prirode.
Ne pokušavam zamisliti Boga. Dovoljno je osjećati strahopoštovanje prema strukturi svijeta, u mjeri u kojoj nam naša nedostatna čula dopuštaju da je cijenimo.
Najljepši je dar prirode što nam pruža zadovoljstvo ogledati se oko sebe i pokušati razumjeti to što vidimo… Prirodu doživljavam kao veličanstvenu strukturu koju možemo dokučiti samo vrlo nesavršeno, i to mora misaonu osobu ispuniti osjećajem poniznosti. To je istinski religiozan osjećaj koji nema nikakve veze s misticizmom.
Alice Calaprice, The Ultimate Quotable Einstein, A Princeton University Press
S engleskog preveo: Robert Čokor