Stres ne mora biti neprijatelj Kratkotrajna stresna stanja i situacije nabijene emocijama dobro djeluju na organizam
Kroničan stres šteti zdravlju, no stresne situacije u malim dozama mogu pozitivno utjecati na zdravlje, usporiti proces starenja, pa i produljiti životni vijek
Razmislite koliko ste puta čuli ili sami izgovorili rečenicu poput "Pod stalnim sam stresom!“ ili "Ja živim tako stresno“ – rečenicu koja je možda trebala zvučiti kao žalopojka, ali u kojoj se istodobno osjeća prizvuk zadovoljstva, pa i ponosa. To ne zvuči kao "jadna ja, pod stresom sam“, nego više kao samohvala "pod stresom sam – čitaj: živim uzbudljivo, napeto, važna sam...“. Sudeći prema novim otkrićima znanstvenika, za to postoje dobri razlozi. Stres, čini se, djeluje poput intenzivne tjelesne aktivnosti ili potiče lučenje endorfina i stvara osjećaj blage euforije. No, tako ne djeluje svaki stres već samo onaj "dobar", tj. kratkotrajni.
Dobar i loš stresNaravno, kronični stres koji se ne može kontrolirati, poput napetosti uzrokovanih lošim brakom ili teškom bolešću bliske osobe, neće ni u kojem slučaju djelovati pozitivno na zdravlje. No, postoji cijeli niz kratkotrajnih stresnih stanja i situacija nabijenih emocijama i psihološkim pritiskom, poput javnog nastupa, izlaska na ispit, blokiranosti u prometnoj gužvi, koji brzo prolaze i dobro djeluju na organizam. Nedavno istraživanje Ohio State Universityja pokazalo je da su miševi koji su bili izloženi kratkom, ali intenzivnom stresu, bili otporniji na gripu i brže su se od nje oporavljali. Također, veći broj istraživanja ukazao je na povezanost akutnog, kratkotrajnog stresa sa smanjenim rizikom od dijabetesa, bolesti srca, raka i Alzheimerove bolesti. Objašnjenje? Stres stavlja organizam u neku vrstu regenerirajućeg moda, otprilike kao kad se ozlijedimo: naše tijelo tada naglo dolazi u stanje povećanog opreza, počinje proces samoobnove i pojačava aktivnost obrambenog sustava kako bi se zaštitilo od infekcija. Kratkotrajni stres djeluje po istom principu: u početku potiče stvaranje slobodnih radikala i hormona, poput kortizola, koji razaraju tkiva. No, kad naše tijelo osjeti da mu je nanesena šteta, ono aktivira mehanizme zaštite i, ako je u pitanju kratkotrajni stres, možemo se oporaviti u vrlo kratkom roku.
Ništa bez odmoraStres vam neće nikako koristiti ako si nakon njega ne priuštite odmor. Naše se tijelo ne može početi samoobnavljati dok god stanje napetosti ne prođe, tj. ako je stres preintenzivan ili predugo traje, tijelo nema ni prilike ni vremena da se obnovi.
Kako treba izgledati odmor i oporavak? Valja izbjegavati poteze koji, iako možda na prvi pogled djeluju opuštajuće, zapravo pogoršavaju problem. U nepoželjna rješenja spadaju, primjerice, ispijanje nekoliko pića nakon posla ili gutanje nekoliko vrećica čipsa. Puno bolji način oporavljanja jest leći na kauč i uzeti u ruke dobru knjigu ili pak s djetetom odigrati partiju Čovječe, ne ljuti se.
Uz to, treba pronaći odgovarajuću ravnoteže između prevelike i premale količine stresa, jer ni premala nije dobra - kome potpuno manjka stresa taj ima veće šanse da mu uobičajene ozljede sporije prolaze te da se akumuliraju. Kako biste od stresa izvukli maksimum pozitivnih učinaka, primijenite jednostavne savjete stručnjaka.
Vodite kalendarVjerojatno jako dobro znate kada ste napeti i zabrinuti, ali vam se teško sjetiti koliko je takvo stanje trajalo. Stručnjaci smatraju da je jako važno kako razina stresa varira kroz određeni period. Da biste to pratili, najbolje je svaki dan brojem od 1 do 10 ocijeniti razinu svog stresa. Ako više od dva dana zaredom budete imali stres na razini 5 ili više, bilo bi dobro pokušati primijeniti neku tehniku opuštanja.
Produljena formaNeki znanstvenici tvrde kako stres niskog intenziteta može produljiti životni vijek. Takvu tvrdnju objašnjavaju činjenicom da s godinama sve više slabi sposobnost tijela da se regenerira i zacijeli, pa povremene stresne situacije služe kao trening obrambenom mehanizmu da ostane u formi.
Izložite seMentalni, fizički i psihološki izazovi stvaraju tzv. pozitivan stres. Bilo bi dobro da se upišete na neki tečaj ili aktivnost o kojoj ste oduvijek maštali, ali je niste imali hrabrosti isprobati: penjanje po stijenama, tečaj kineskog jezika, karaoke zabava... Povremeno mijenjajte vrstu aktivnosti, jer kad vam jednom neka aktivnost postane rutina, neće djelovati stimulativno na vas.
Usredotočite se na uspjeheKad je riječ o razini stresa, ima tjedana koji su stresniji nego što je uobičajeno, ali na to često ne možete utjecati. Ipak, postoji način da produženi stres pretvorite u pozitivnu vrstu stresa: uz popise obaveza, počnite sastavljati i popise svega onoga što ste tog dana uspješno riješili i obavili. Osvješćivanje postignuća služi kao poticaj da tijelo mozgu pošalje signal kako je u redu da se opusti, odmori i vrati u ravnotežu.
Oznojite seIntenzivna i naporna fizička aktivnost povećava stvaranje slobodnih radikala i drugih štetnih kemikalija, no samo privremeno. Vaše tijelo počet će popravljati štetu i obnavljati se istog trenutka kad siđete s trake za trčanje ili odložite utege.
(Jutarnji.hr)