CERN: Poljuljani zakoni fizike

CERN: Poljuljani osnovni zakoni fizike

Izvor: Tanjug

Međunarodni tim naučnika uspeo je da registruje neutrino čestice koje se kreću brže od svetlosti, izjavio je njihov portparol, navodeći da bi to moglo da poljulja jedan od fundamentalnih principa fizike.



Ukoliko se to ispostavi kao tačno, otkriće bi uništilo, u najmanju ruku ozbiljno preokrenulo osnovni temelj fizike. Prema dosadašnjim naučnim saznanjima, ništa se ne kreće brže od svetlosti.

Antonio Ereditato iz Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) kazao je za Rojters da su trogodišnja merenja pokazala da se neutrini kreću 60 nanosekundi brže od svetlosti na razdaljini od 730 kilometara između Ženeve i italijanskog grada Gran Saso.

Fizičari kažu da su neutrino čestice - koje spadaju u najneobičnije poznate čestice u fizici - potukle rekord najveće kosmičke brzine od 299.792 kilometara u sekundi.

"Naši rezultati su izuzetno pouzdani, nekoliko puta smo proverili sve dobijene rezultate i nismo pronašli greške i potpuno smo sigurni u naše otkriće, ali je ipak potrebno da i druge kolege obave testiranja kako bi ih potvrdili. Ipak, po novim otkrićima, nešto što putuje brzinom većom od svetlosti stiglo bi do svog odredišta pre nego što bi krenulo. Teorija koja je do sada objašnjavala sve, od crnih rupa do Velikog praska do sada se pokazala kao neprikosnovena, međutim, moguće je da je došlo vreme da to sve preispitamo", naveo je Ereditato.

Ukoliko dođe do potvrde, ovo otkriće će opovrgnuti ključni deo Ajnštajnove "specijalne teorije relativiteta" iz 1905. po kojoj se ništa u univerzumu ne kreće brže od svetlosti i koja praktično predstavlja temelj moderne fizike.

(Da li nešto može biti brže od svetlosti?)

"Ova informacija ostavlja ljude u neverici, jednostavno misle da ovo otkriće nije isitnito. Pozvali smo brojne naučnike iz Amerike i Japana da dodatno potvrde naša otkrića kako bi smo bili sto odsto sigurni u rezultate", izjavio je Džejms Džajls, portparol CERN-a.

Slični rezultati dobijeni su u Čikagu 2007. godine, ali je istraživanje stavljeno pod znak pitanja zbog velikog prostora koji je ostavljen za moguću grešku naučnika, tako da ova vest nije dobila veliki odjek u naučnoj zajednici.

Sa druge strane, postoje naučnici koji sa skepsom prilaze ovom otkriću poput Dru Badena sa katedre za fiziku Univerziteta u Merilendu koji tvrdi da je u pitanu "magični tepih, otkriće koje je previše fascinantno da bi bilo istinito".

Međutim, ono u čemu se kompletna naučna zajednica slaže jeste činjenica da ako su ovi rezultati tačni, moraće da dođe do celokupne promene načina na koji je fizika do sada posmatrana, kao i naše posmatranje i razmevanje zakona prirode, ali i brojne druge teorije koje su to podržavale.

Bruka: CERN-ova teorija otišla 'u vjetar' zbog labavog kabela


CERN-ovi lznanstvenici su u eksperimentu 'otkrili' da se čestica neutrino kreće brže od svjetlosti. Mjerenje će ponoviti jer bi rezultati mogli biti posljedica labavog kabela






Rezultati mjerenja dovedeni su u pitanje

Istraživački institut CERN objavio je da bi rezultati za koje se činilo da pobijaju Einsteinovu teoriju relativnosti mogli biti posljedica labava konektora kabela. Zbog toga će fizičari u svibnju ponoviti istraživanja.

U CERN-ovom laboratoriju znanstvenici su ranije otkrili pojavu koja je bila u suprotnosti s Einsteinovom Općom teorijom relativnosti. Subatomska čestica neutrino kretala se brže od brzine svjetlosti. Prema Einsteinovoj teoriji relativnosti, na kojoj se temelji današnje viđenje svemira, ništa ne može putovati brže od svjetlosti, piše Reuters.

Postoje dva razloga koja su mogla utjecati na mjerenje brzine neutrina u pokusu 'Opera'. Pored optičkog kabela konektora koji moguće nije dobro funkcioniraoo, drugi razlog je utjecaj oscilatora na sinkronizaciju GPS-a zbog čega su znanstvenici možda precijenili brzinu kretanja neutrina.

(24sata.hr)

Ovo nije točno. U međuvremenu su poništeni rezultati zbog pogrešaka u mjerenju, pa su objavljeni rezultati proglašeni nevažećim.

Objašnjenje je bilo da jedan od ključnih uređaja nije bio dobro spojen?

Ajnštajnova teorija nije oborena, CERN pogriješio

Albert Ajnštajn je izgleda bio u pravu sa svojom teorijom relativiteta, dok su naučnici iz Evropskog centra za nuklearna istraživanja (CERN) napravili grešku, tvrdeći da su subatomske čestice brže od svjetlosti.



Rezultati CERN-ovog istraživanja "Opera", koji su krajem septembra potresli naučni svijet pokazavši da su neutrino čestice brže od svjetlosti, ispostavili su se netačnim zbog loše konekcije.

"Loša konekcija između sistema za globalno pozicioniranje GPS i računara je kao posljedicu imala grešku", objavio je američki časopis "Sajens" na svom veb sajtu. Nova istraživanja će, ipak, biti neophodna da bi se potvrdila teorija da je loša konekcija između GPS sistema i elektronske kartice u računaru utjecala na rezultat mjerenja, zaključeno je u članku objavljenom u "Sajensu".
Naučnici sada planiraju da ponovo izmjere brzinu neutrina čim Veliki Hadronski sudarač krene sa radom u martu.

(brcko-24h.com)

Pale i suze zbog "Božje čestice"

Naučnici su danas burnim aplauzom i ovacijama pozdravili objavljivanje otkrića nove subčestice, koja bi mogla biti Higsov bozon, odnosno "Božja čestica".



Piter Higs, naučnik koji je 1960-ih godina predvideo njeno postojanje i po kojem je čestica dobila naziv, imao je suze u očima.

Profesor Higs ima 83 godine i britanski je fizičar koji je 1964. godine zajedno s još pet naučnika objavio rad u kojem je predvideo postojanje "Božje čestice".

"Nisam očekivao da će se to dogoditi tokom mog života i smesta ću javiti porodici da rashladi šampanjac", rekao je on sa suzama u očima.

Higs, koji je radio na Univerzitetu u Edinburgu, sedeo je pored belgijskog fizičara Fransoa Anglera (79), koji je, odvojeno, doprineo teoriji o "Božjoj čestici" i koji je, takođe, danas imao suze u očima.

Metaforu "Božja čestica" iskovao je dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Leon Lederman, ali fizičari je izbegavaju i uglavnom je koriste laici kako bi objasnili na koji način funkcioniše subatomski univerzum.

Učesnici seminara u sedištu Evropske organizacije za nuklearnu fiziku (CERN), na kojem je obelodanjeno otkriće, ocenili su da je ovo istorijski trenutak koji otvara vrata novim saznanjima. "Otkrili smo nedostajući komadić slagalice u fizici čestica", izjavio je generalni direktor CERN-a Rolf Hojer.



Hojer je rekao da je novootkrivena čestica bozon, ali nije želeo eksplicitno da tvrdi da je to Higsov bozon, koji zbog karakteristika nazivaju i "Božjom česticom" zbog uloge u stvaranju univerzuma.

"Kao laik, rekao bih da smo uspeli, ali kao naučnik moram da kažem 'šta smo to otkrili?'", kazao je on na konferenciji za novinare: "Otkrili smo bozon, ali sada treba da ustanovimo kakve je vrste taj bozon. To je otvoreno pitanje."

Ovo je istorijski kamen temeljac, ali to je tek početak, dodao je Hojer.

Dve naučne ekipe, okupljene oko Velikog hadronskog sudarača, radile su, nezavisno, na odvojenim projektima ATLAS i CNS, i došle do istih rezultata, koje su predstavile na seminaru u sedištu CERN-a kod Ženeve - obe su uočile novu česticu u okviru masenog spektra 125-126 gigaelektronvolta (GeV).

"Otkrili smo novi bozon, koji odgovara Higsovom bozonu", izjavio je Džo Inkandela, portparol CMS, na kojem je radilo 2.100 naučnika. "To je najteži bozon koji je ikada uočen."

Fabijola Đanoti, predstavnica za štampu projekta ATLAS, na kojem je radilo 3.000 naučnika, dodala je da je analiza mernih podataka ukazala na postojanje nove čestice, na nivou poverenja pet sigma, što znači da mogućnost da su obe ekipe pogrešile iznosi 0,00006 odsto.

Inkandela je, na konferenciji za novinare, rekao da ga je otkriće tek danas emotivno pogodilo jer je dosad bio koncentrisan na rad, a Đanotijeva je dodala da su protekli dani bili "izuzetno napeti".

(Tanjug)

Pronašli smo Božju česticu: Na objavi otkrića Peter Higgs nije mogao zaustaviti suze





U CERN-u se danas pisala povijest cijele svjetske znanosti: Potvrđeno je otkriće Higgsovog bozona

Imamo otkriće, otkrili smo novu česticu koja se podudara s Higgsovim bozonom - rekao je dr. Rolf Dieter Heuer, generalni direktor CERN-a (Europski centar za nuklearna istraživanja) najavljujući tako jedno od najuzbudljivijih postignuća moderne fizike: vjerojatno otkriće Higgsova bozona, popularne Božje čestice.

Ta je čestica od fundamentalne važnosti za razumijevanje svemira u kome živimo jer svim ostalim česticama, naposljetku i nama samima, daje masu. - Ovo je povijesna prekretnica, ali mi smo samo na početku - dodao je Heuer praćen burnim aplauzom nekoliko stotina fizičara koji su sjedili u dvorani i pratili seminar o najnovijim rezultatima potrage za Božjom česticom. No, dvorana je bila premala kako bi prihvatila sve koji su željeli nazočiti tome povijesom trenutku jer je više od 1000 fizičara ostalo izvan.

Današnji seminar u CERN-u, koji su mediji diljem svijeta danima najvaljivali i tako podgrijavaliuzbuđenje i u široj javnosti, počeo je predstavljanjem rezultata do koje su došli fizičari u sklopu eksperimenta CMS.

Taj projekt okuplja oko 3000 znanstvenika iz cijelog svijeta, među njima i hrvatske fizičare sa Sveučilišta Split i Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu. Kada je Joe Incandela, glasnogovornik projekta CMS, objavio da preliminarni rezultati ukazuju na postojanje čestice čija je masa 125-126 GeV-a, okupljeni fizičari nisu krili oduševljenje. No, još uvjerljivija u prezentaciji rezultata mjerenja bila je talijanska fizičarka Fabiola Gianotti, glasnogovornica konkurentskog projekta ATLAS koji okuplja također oko 3000 znanstvenika. Eksperimenti CMS i ATLAS tako su neovisno jedan o drugome potvrdili postojanje čestice koja je konzistentna s Božjom česticom.

- To je stvarno nevjerojatna stvar da se otkriće dogodilo tijekom moga života. Čestitam svima koji su u njemu sudjelovali - rekao je otirući suze Peter Higgs (83), škotski fizičar po kome je famozna čestica dobila ime. Njegov dolazak u dvoranu bio je praćen snažnim aplauzom.

Peter Higgs je zajedno s Belgijancima Francoisom Englertom i Robert Broutom predvidio postojanje Higgsova bozona još 1964. godine. Prema njihovoj teoriji sve elementarne čestice su same po sebi bez mase pa bi masu trebale dobiti putem međudjelovanja s Higgsovim bozonom. Današnjem seminaru u CERN-u nazočio je i Francois Englert, dok Robert Brout nažalost nije doživio taj veliki dan jer je preminuo prošle godine.

Potraga za Higgsovim bozonom desetljećima je bila nesupješna pa je nobelovac Leon Lederman 1993. godine u šali smislio naziv Božja čestica. Iako taj naziv fizičari ne vole, on se sviđa medijima, ali i javnosti. Lov na Božju česticu odvija se u sklopu više od pet milijardi eura vrijednog projekta LHC (Veliki hadronski sudarač). LHC se nalazi se na dubini od 100 metara u tunelu opsega 27 kilometara čiji je jedan dio u Švicarskoj, a drugi u Francuskoj. Na LHC-u su dva divovska detektora: CMS i ATLAS koji poput mišolovke love Božju česticu.

LHC je na spektakularan način pušten u pogon 10. rujna 2008. godine, ali je desetak dana kasnije došlo je do prekida rada zbog kvara. Popravak je trajao više od godinu dana i stajao oko 30 milijuna eura. “Stroj za Veliki prasak” ponovno je počeo s radom u studenom 2009. godine te proizveo mnoštvo važnih podataka koji su naposljetku rezultirali današnjom najavom otkrića nove čestice.

I kolaboracija ATLAS, koja okuplja oko 3500 znanstvenika, potvrdila je postojanje nove čestice

- Naši rezultati pokazuju jasne signale nove čestice, na razini pet sigma, i mase oko 126 GeV- rekla je talijanska fizičarka Fabiola Gianotti, koja je glasnogovornica eksperimenta ATLAS.


CMS: Otkrili smo česticu

Glasnogovornik kolaboracije CMS predstavio je rezultate svojih mjerenja koji ukazuju na otkriće nove čestice koja bi mogla biti dugo traženi Higgsov bozon. Kolaboracija CMS broji 3000 znanstvenika, među kojima i skupinu hrvatskih fizičara. U tijeku je predstavljanje rezultata kolabaoracije ATLAS.



Glasnogovornica ATLAS kolaboracije Fabiola Gianotti i Peter Higgs


Tome Antičić, Institut “Ruđer Bošković” (IRB) u Zagrebu:

- CMS eksperiment, čije je član i IRB, je efektivno potvrdio otkriće Higgs čestice. Očekuje se da će ATLAS prikazati slične rezultate. Jos je rano reći za detaljne karakteristike Higgsa, ali je za sada konzistentan sa Standardnim Modelom. Buduća mjerenja idućih godina će moći preciznije utvrditi karakteristike ove ćestice. Drago mi je reći da će baš IRB imati i važne eksperimentalne doprinose (uz postojeću analizu podataka) u budućnosti za CMS, i to na nadogradnji najpreciznijeg dijela CMSa - centralnom silicijskom pixel detektoru.

Dr. Ivica Puljak uživo iz CERNA: Uzbuđenje kao na rock koncertu!

Ovdje vlada veliko uzbuđenje. Svi napeto očekujemo početak seminara u CERN-u - rekao nam je u telefonskom razgovoru dr. Ivica Puljak, jedan od dvadesetak hrvatskih fizičara koji sudjeluju u lovu na Higgsov bozon, popularnu Božju česticu. Podsjetimo, za nekoliko minuta u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve počinje “povijesni” seminar na kome će znanstevnici u sklopu kolaboracija CMS i ATLAS objaviti najnovije rezultate u potrazi za Božjom česticom, koja je ključ za razumijevanje mase.

- Došao sam u ponoć kako bih u dvorani zauzeo mjesto, a već je bilo mnoštvo ljudi. Sada je 1000 ljudi ispred dvorane. Kao da smo na rock koncertu - rekao je Puljak, profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu. Također, Ivica Puljak voditelj uspješne skupine splitskih fizičara koji sudjeluju u lovu na Higgsov bozon.

- Splitska grupa direktno je uključena u potragu za Higgsovim bozonom u jednom od najzanimljivijih kanala raspada. Naša grupa broji desetak fizičara i tehničara te je dio kolaboracije CMS na kojoj surađuje 3000 znanstvenika iz cijelog svijeta - rekao je Puljak koji zajedno s kolegicom iz Italije koordinira skupinu od stotinjak znanstvenika iz cijelog svijeta koji tragaju za Higgsovim bozonom kroz četiri kanala raspada.

Moje osobno istraživanje teorije iznad Standardnog Modela u posljednjih 37 godina je bazirano na ovom fenomenu. Kao mlad početnik, na sreću, povjerovao sam u njega i slijedio ga uvijek poslije. Otkriće ove čestice bit će veliko ohrabrenje da sam možda na pravom putu, meni ali i mnogim drugima koji su išli tim putem.





Dr. Senjanović: Otkriće Božje čestice ravno je najvećim otkrićima u povijesti fzike

Kasnih 60-tih i ranih 70-tih godina, kroz epohalne radove Glashowa, Weinberga i Salama, došlo se do potpune slike svijeta elementarnih čestica, tako da danas imamo kompletnu teoriju svih njihovih relevantnih interakcija, poznatu kao Standardni Model.

Standardni Model je baziran na tzv. Higgsovom mehanizmu, po kome sve elementarne čestice dobivaju masu. Inače, taj mehanizam mjesec dana prije Petera Higgsa otkrili su belgijski fizičari Englert i Brout. Mehanizam zahtjeva postojanje nove elementarne čestice, Englert-Brout-Higgsovog bozona (pogrešno zvanog Higgs), čije su sve osobine, osim mase, predviđene samim modelom. Traženje te čestice traje već skoro 40 godina, i to je postao Sveti gral za sve eksperimentalce i teoretičare u oblasti fizike čestica. Traganje za elementarnim česticama i njihovom dinamikom je do te mjere u osnovi znanosti da danas svaki laik zna za kvarkove koji grade nukleone, a oni grade jezgre. One, pak, grade atome koji grade i vas i mene.

Otkriće čestice čije postojanje je na magičan način izvor masa svih čestica (pa i samog EBH-ovog bozona) je po meni ravno najvećim otkrićima u povijesti fizike, i znanosti u cjelini i ne može se nikako dovoljno naglasiti. Jedina razlika od otkrića recimo atoma i jezgri je u tome što je ova čestica predviđena još odavno, pa njezino otkriće ne može biti iznenađenje, već dugo priželjkivana kruna velike i duboke teorije.( Dr. Goran Senjanović, hrvatski fizičar iz Međunarodnog centra za teorijsku fiziku (ICTP) u Trstu)

8:50 - Pozornost fizičara, ali i šire javnosti u mnogim zemljama svijeta danas je usmjerena prema CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve, gdje počinje seminar koji bi mogao ući u povijest moderne znanosti. Znanstvenici će danas izvijestiti o posljednjim otkrićima do kojih su došli u svojoj potrazi za Higgsovim bozonom, famoznom [url=http://www.jutarnji.hr/sve_teme/božja čestica]Božjom česticom.[/url]

Mnogi znanstveni analitičari smatraju da bi danas moglo biti potvrđeno otkriće Božje čestice, no službeni CERN i dalje šuti pa se tako uzbuđenje u javnosti samo pojačava. Glasnogovornik CERN-a dr. James Gillies samo je diplomatski izjavio kako je razgovor o otkriću Božje čestice još uvijek preuranjen. No, britanski dnevnici Telegraph i Daily Mail iz činjenice da će na seminaru u CERN-u biti škotski fizičar Peter Higgs (83), prema kome je neuhvatljiva čestica dobila ime, iščitavaju da će današnji događaj biti od izuzetne važnosti.

Podsjetimo, Higgsov bozon hipotetska je čestica koja je ključ za razumijevanje mase. Teorijski su je 1964. godine predvidjeli Peter Higgs te Belgijanci Francois Englert i Robert Brout. Potraga za Higgsovim bozonom posljednjih je desetljeća postala Sveti gral fizike, a zbog njezine neuhvatljivosti nobelovac Leon Lederman česticu je prozvao Božjom.

Lov na Božju česticu postao je znanstvena, ali i medijska atrakcija kada je 10. rujna 2008. s radom počeo LHC (Veliki hadronski sudarač), najveći i najspektakularniji stroj na svijetu, čija je gradnja trajala gotovo 20 godina i stajala pet milijardi eura. No, LHC se desetak dana poslije na neslavan način pokvario, a popravak je trajao godinu dana i stajao oko 30 milijuna dolara.

U studenome 2009. godine taj “stroj za Veliki prasak” ponovno je počeo potragu za Higgsovim bozonom, a ona je krajem 2011. rezultirala prvim nagovještajima o postojanju neuhvatljive čestice. Ipak, 8000 znanstvenika u CERN-u, uključujući i 20-ak Hrvata sa Sveučilišta Split i Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu, istaknulo je da su za potvrdu otkrića nužna nova mjerenja.



U proteklih pola godine znanstvenici u CERN-u prikupili su mnogo podataka , a napetost oko današnjeg seminara dodatno je podgrijala konferencija za novinare, održana u ponedjeljak preko Velike bare, na kojoj su predstavljeni rezultati dobiveni na Tevatronu, američkom konkurentu LHC-a.

- Naši rezulatati snažno su usmjereni prema postojanju Higgsova bozona, ali treba pričekati rezultate eksperimenata na LHC-u kako bi se moglo potvrditi otkriće - izjavio je dr. Rob Roser, jedan od voditelja istraživanja u Tevatronu.

- To su zanimljivi i važni rezultati, ali oni još ne potvrđuju postojanje Higgsa - komentirao je Ruđerov fizičar dr. Vuko Brigljević koji, također, sudjeluje u potrazi za Božjom česticom.

- Između Tevatrona i LHC-a, koji je mnogo moćniji stroj, postoji kompeticija. To je normalno, a mi znanstvenici smo ponekad kao velika djeca koja se vole natjecati. No, konačni odgovor daju znanstveni rezultati - zaključio je Brigljević.

Zašto se tako zove...


Kada je 1993. godine pisao knjigu, Leon Lederman za Higgsov bozon smislio je naziv ‘Vražja čestica’, što je užasnulo njegova izdavača koji se bojao da se knjiga s takvim naslovom neće dobro prodavati. Onda je nobelovac ime ‘Vražja čestica’ promijenio u ‘Božja čestica’ koje se ne sviđa mnogim fizičarima, uključujući i Petera Higgsa.

- Ja sam ateist, no imam osjećaj da bi igranje s imenima kao što je Božja čestica moglo nepotrebno uvrijediti religiozne ljude - rekao je jednom prilikom Peter Higgs.

Zašto je ovo najbitnije otkriće u modernoj fizici?


Naše aktualno razumijevanje fizike čestica počiva na Standardnom Modelu, razvijenom u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, koji je uspješno opisao sve elementarne čestice poznate u to vrijeme, i odnose među njima. Standardni model također je predviđao postojanje i čestica koje do tada još nisu bile opažene, poput b kvarka, t kvarka i tau neutrina.

Standardni model također je predviđao i postojanje Higgsovog bozona, čestice čija je teoretska razina energije bila iznad razine koju su ljudi mogli postići u akceleratorima čestica prije pokretanja LHC-a. Ukoliko Higgsov bozon ne bi bio pronađen, to bi značilo da postoje funtamentalne pogreške u Standardnom Modelu, te da je potrebna nova teorija fizike čestica koja bi objasnila zašto čestice imaju masu. Otkriće Higgsovog bozona, s druge strane, konačna je potvrda znanstvenicima da Standardni Model točno opisuje svijet koji nas okružuje.

(Jutarnji.hr)