Pauci

Osam činjenica koje možda niste znali o paucima

[You must be registered and logged in to see this image.]

PAUCI su zanimljive životinje i sve češće se odabiru za kućne ljubimce. Ali kada su pauci u pitanju postoji veliki broj zabluda koje su se proširile među ljudima kao istinite, a koje su ujedno i razlog zbog kojeg se ljudi boje pauka. Bez obzira da li ste stručnjak za pauke ili tek počinjete učiti o njima kako bi ih u budućnosti imali za ljubimce, donosimo vam nekoliko istina o paucima koje će obogatiti vaše znanje.
 
 1. Pauci ne mogu probaviti krutu hranu. Na donjoj strani trbuha pauci proizvode probavne enzime koje ispuštaju na tijelo plijena. Nakon što enzimi razgrade tijelo plijena, pauk usiše hranjivu tekućinu i enzime koje onda tijelo obrađuje kao hranu. 
 
2. Svi pauci na svijetu, bez iznimke, proizvode otrov. Jačina otrova ovisi o vrsti pauka, a varira od onih opasnih i teških otrova pa do onih gotovo bezopasnih koji utječu na najmanji mogući plijen. 
 
3. Pauci su mesožderi predatori i aktivno love plijen. 
 
4. Sve vrste pauka proizvode svilu koju vidite kao dio mreže. Ali ona se ne koristi samo za to, jer neki pauci uopće ne rade mreže. Svila se koristi za hvatanje plijena, pravljenje gnijezda, zaštitu jaja, za sklonište i kao dio rituala parenja.
 
5. Ne koriste svi pauci mrežu za hvatanje plijena. Neki pauci jednostavno čekaju svoj plijen skriveni, sve dok ne uhvate priliku za napad, dok drugi progone svoj plijen. 
 
6. Život je težak za mužjake pauka. Ženke pauka često pojedu mužjake i to ne samo nakon parenja. 
 
7. Pauci se pokreću koristeći mišiće i pritisak krvi kako bi pokrenuli svoje dugačke noge. 
 
8. Pauci polažu svoja jaja u sloj svile i zatim ih pokrivaju s dodatnim slojevima, sve dok ne naprave vrećicu za jaja. Neki pauci proizvode svilu koja se prilagođava boji podloge na kojoj se nalazi, učinkovito kamuflirajući jaja i štiteći ih od predatora i opasnosti.

(Index.hr)

Vanjska anatomija pauka

Tijelo je podjeljeno na dva dijela spojena drškom. To su:

   prosoma koja je podijeljena na dijelove i na kojoj se nalazi 6 pari ekstremiteta, oči i dijelovi usta:

   opistosoma koja nije podijeljena na dijelove i nema ekstremitete već se na njenom zadnjem dijelu, s trbušne strane nalazi 2-3 para paučinastih bradavica na kojima se nalazi veliki broj (i do 300) otvora paučinastih žlijezda; na trbušnoj strani nalazi se i spolni otvor kao i plućni otvori.

Prvi par ekstremiteta su helicere (kliješta), kao kod svih paukolikih životinja (Chelicerata) i nalaze se iznad i ispred usta od kojih su odvojene rostrumom (gornja usna). Pomoću njih pauci hvataju plijen, a zatim ga ubadaju čvrstom, zašiljenom kandžicom. Blizu vrha kandžice nalazi se otvor otrovne žlijezde koji paralizira i usmrćuje plijen.

Drugi par ekstremiteta na prosomi su pedipalpi, smješteni su bočno od usta. Kod ženki se ovaj par ekstremiteta ne razlikuje znatno od ostalih nogu za hodanje, dok kod mužjaka ima ulogu kopulatornog organa u parenju. Pedipalpi su građeni od 6 članaka (coxa, trochanter, femur, patella, tibia, tarsus).

Ostala četiri para ekstremiteta su noge za hodanje i svaki se sastoji od po 7 članaka (coxa, trochanter, femur, patella, tibia, metatarsus, tarsus), a završava sa po 2-3 kandžice. Pauci koji na opistozomi imaju poseban organ za ispredanje paučine, tzv. cribellum, imaju istovremeno i na zadnjim nogama dva reda povijenih bodlji nazvanih calamistrum. Oba ova specijalizirana organa, cribellum i calamistrum, se kod odraslih mužjaka gube ili ostaju u zakržljalom obliku.

Oči pripadaju tipu jednostavnih očiju, ocela, kao kod kukaca. Najčešće pauci imaju po osam očiju raspoređenih u dva poprečna niza po četiri, a rjeđe 2, 4 ili 6 oka smještena bliže prednjoj ivici. Postoje i vrste kod kojih je po cijeloj površini glave raspoređen veći broj očiju, kao i one koje nemaju oči (špiljske vrste). U paučjim očima se nalazi tvar tapetum, koja reflektira svjetlost tako da im oči svijetle u mraku. Vrste koje love plijen tako što trče za njim imaju bolje razvijene oči od onih koje plijen love mrežom. Raspored očiju kao i njihov broj su taksonomske osobine.

(Wikipedija)

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.][/url]

[You must be registered and logged in to see this image.][/url]

[You must be registered and logged in to see this image.][/url]

[You must be registered and logged in to see this image.][/url]

[You must be registered and logged in to see this image.][/url]

[You must be registered and logged in to see this image.][/url]

[You must be registered and logged in to see this image.][/url]

[You must be registered and logged in to see this image.][/url]

[You must be registered and logged in to see this image.][/url]