Planinarenje

Planinarenje


Planinarenje jača dušu i tijelo



Uspinjanje planinama jača mišiće čitavog tijela, posebno nogu, te pospješuje pokretljivost zglobova

Fizikalna gimnastika, pilates, S fitness... dosadašnji su moji pokušaji da sredim svoju liniju i tijelo držim u kondiciji. No, nakon mjesec ili dva pokušaja da u skupini s drugim manje ili više tjelovježbi sklonim ženama i ja održavam svoju formu, svaki bih put odustala. I nadala se kako ću napokon pronaći idealnu tjelovježbu za sebe. Ja, naime, nisam tip koji može predano vježbati u zagušljivom prostoru ispunjenom ženama koje nabrijano tešu kilograme i rastežu mišiće. Za mene je to nekako previše nadobudno i naporno. S druge strane, kako se sve više bližim četrdesetoj, tijelo traži neku aktivnost kojom bih razgibala svoje mišiće nakon 8-satnog sjedenja za uredskim stolom.

Baš kad sam odustala od pokušaja vježbanja cyclinga, prijateljica me pozvala na planinarski izlet na Kalnik. Iako sam se nećkala, na kraju sam se ipak odvažila i - nisam pogriješila! Planinarenje i druženje s ekipom su me oduševili. Nakon prvog sam izleta, doduše, imala upalu mišića i nekoliko dana trpjela bolove u koljenima, ali ubrzo sam shvatila kako sam se potpuno zaljubila u hodanje planinama i upoznavanje novih, za mene neotkrivenih mjesta. Sada planinarim već dvije godine. Obišla sam Kamešnicu, Velebit, Plitvice i još mnoga mjesta. Dišem punim plućima, a forma mi je na zavidnoj razini. Znam to jer bez problema mogu prepješačiti 30-ak kilometara. Osjećam se dobro i fit, shvatila sam da je planinarenje najbolji način da se u netaknutoj prirodi riješim stresa, ali i ojačam svoj organizam. Upravo zato svima preporučujem planinarenje. Ovako govori 38-godišnja Maja, koja se od neredovite vježbačice pretvorila u strastvenu planinarku, a svoje je tijelo dovela u super formu i kaže da se nikad nije osjeća bolje!

Prednosti planinarenja

Prije nego što i vi odaberete planinarenje za rekreaciju, doznajte koje su njegove koristi za zdravlje:
Hodanje i uspinjanje planinama jača mišiće čitavog tijela, posebno nogu, te pospješuje pokretljivost zglobova.

Potiče imunološki sustav, prvenstveno sposobnost organizma da se obrani od različitih infektivnih bolesti.

Pozitivno djeluje na rad srca i krvotok te pospješuje transport i opskrbljenost krvi kisikom.

Pospješuje izmjenu tvari u organizmu i, uz ostalo, bez posebnog režima prehrane smanjenje masnoće u tijelu, pa tako i tjelesnu težine.

Relaksira, oslobađa stresa, potiče pozitivne emocije i podiže samopouzdanje.

Kako se pripremiti za planinarenje

Ako se aktivno ne bavite nekim od oblika organizirane sportske rekreacije, najbolje je da otprilike mjesec dana prije odlaska u planine svakodnevnim brzim hodanjem ili trčanjem postignete fizičku kondiciju. Ako imate problema sa zdravljem, prije negoli se uputite u planine, obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom. Stručnjaci smatraju da prije polaska u planine osobe starije od 50 godina moraju obavezno obaviti specijalistički pregled srca, dok ga onima iznad tridesete preporučuju.

Pomno planirajte izlet

Prije nego što krenete na odabranu planinarsku rutu, dobro proučite planinarsku kartu i vremensku prognozu te isplanirajte svoj boravak u prirodi. Iako bi bilo najbolje da se suzdržite od branja cvijeća i ostalog bilja, nabavite i proučite kartu zakonom zaštićenog raslinja toga područja kako ne biste došli u napast te kako biste mogli poučiti ekološki neosviještene pojedince. Kako najviše korisnih savjeta možete dobiti od onih koji se već bave planinarenjem, najbolje je da se učlanite u planinarsko društvo, koje zasigurno postoji u vašem mjestu.

Što odjenuti i što ponijeti

Ako ne možete nabaviti posebnu odjeću za planinarenje, najvažnije je da ona bude sportskog kroja, dakle udobna i da ne sputava pokrete te da je načinjena od prirodnih vlakana. Pri odabiru dajte prednost slojevitom odijevanju, koje je najpraktičnije u planinskim uvjetima, primjerice umjesto jednog debljeg pulovera radije obucite dva laganija.

Uz uobičajenu odjeću obavezno nabavite nepromočivu kišnu jaknu s kapuljačom koja je dovoljno široka da je možete navući preko naprtnjače.

Cipele vam u planinama doslovce mogu sačuvati glavu, zato neka budu što solidnije. Kako moraju biti od što kvalitetnijih i čvršćih materijala te anatomski oblikovane da bi sačuvale vaša stopala i gležnjeve, nabavite ih isključivo u specijaliziranim prodavaonicama, uz savjet stručnog prodavača. Uz cipele nabavite i posebne čarape bez šavova koje vas ne mogu nažuljati. Nemojte zaboraviti ni kvalitetne sunčane naočale te pokrivalo za glavu koje će vas zaštititi od sunca, koje je posebno jako na visinama.

U obavezan rekvizit svakog planinara spada ni prevelika ni premala naprtnjača od nepromočiva materijala te, po mogućnosti, anatomski oblikovana. U njoj treba biti kutija prve pomoći, s flasterima, flasterima za žuljeve, sprejem za rane, zavojem, zavojem za zglobove, sredstvom protiv sunčanih opeklina i ugriza insekata, tabletama protiv glavobolje, za snižavanje temperature i slično. U naprtnjaču treba staviti i nožić, baterijsku svjetiljku, planinarsku kartu, osobne dokumente, isključen ali napunjen mobilni telefon te, naravno, ovisno o duljini rute, dovoljno tekućine za piće i hrane za nekoliko manjih obroka.

S kime planinariti

Planinarskih društava u Hrvatskoj ima mnogo. HPD Željezničar, HPD Zagreb-Matica, HPD Mosor Split, HPD Kapela... neka su od planinarskih društava u koje se možete učlaniti te s njima krenuti u planine. S planinarskim društvom možete, na primjer, već za 300-tinjak kuna na dvodnevni obilazak otoka Raba i Golog otoka, i to autobusom, trajketom i brodom, uz plaćeni smještaj i polupansion.

Kako planinariti

Iako se, ako planinarite rekreacijski, uopće ne trebate opterećivati načinom hodanja, vaše ruke neka ipak budu u laktu savijene pod pravim kutom te aktivnije nego inače, a vaš hod neka bude nešto brži nego što ste naviknuli. Kako prije svake fizičke aktivnosti treba zagrijati tijelo, prije nego što započnete s penjanjem, odradite seriju vježbi razgibavanja i istezanja za sve mišićne grupe, a prvih petnaestak do dvadesetak minuta hodajte laganijim tempom.

Kako biste uštedjeli energiju, duljinu koraka prilagodite usponu te što je on blaži, vaši koraci neka budu manji. Tempo hoda prilagodite svojim mogućnostima, a ako ste u društvu, pratite brzinu najsporijeg. Otprilike svaka dva sata uzmite kratak odmorite i priuštite si manji obrok, primjerice energetsku pločicu, čokoladu te sušeno ili svježe voće, a otprilike svakih pola sata nešto popijte. Stoga na planinarenje ponesite dovoljno tekućine, negazirane mineralne vode, vodom razrijeđen jabučni sok ili lagano zaslađen voćni čaj. Na jednodnevni izlet ponesite oko 2 litre tekućine.

(Jutarnji:hr)

Planinarenje jača fleksibilnost i srce te poboljšava ravnotežu

Osim što pozitivno djeluje na srce, mišiće i dušu, planinarenje ne smije biti muka nego užitak, kaže Alan Čaplar, vodič Hrvatskoga planinarskog društva

  

Seniori koji pješače najmanje četiri sata na tjedan imaju znatno manji rizik od krvožilnih bolesti, pokazalo je istraživanje. A najbolji način da ispunite tu “pješačku normu” je planinarenje.
- Nitko nije ni premlad ni prestar da bi volio planine. Sve je više onih koji se nakon odlaska u mirovinu aktiviraju u planinarskim društvima, pa čak i pohađaju planinarske škole. To je idealan način za stjecanje osnovnih vještina potrebnih za sigurno planinarenje - kaže Alan Čaplar, vodič instruktor Hrvatskoga planinarskog saveza, markacist i čuvar planinske prirode. Osim što planinarenjem seniori vježbaju izdržljivost, snagu, istezanje i ravnotežu, ono blagotvorno utječe na zdravlje - od poboljšanja cirkulacije i zdravlja srca, smanjenja gubitka mišićne mase, održavanja fleksibilnosti tijela do poboljšanja ravnoteže.

Kvaliteta vježbe ovisi o tome koliko često, intenzivno i dugo planinarite. Prednost je to što sami, prema svojim sposobnostima, iskustvu i kondiciji, određujete tempo te dužinu staze, ali i što ćete propješačiti mnogo više nego za svakodnevnih šetnji po susjedstvu. Dok oni srednje dobi mogu bez većih teškoća hodati pet-šest sati na dan, za planinare seniore, ovisno o kondiciji, treba planirati izlete od tri-četiri sata hoda ili lakše šetnje.

- Za svaki izlet treba isplanirati ciljeve, trasu puta, opremu, prehranu te ponijeti dovoljno vode. Na primjer, za jednodnevni izlet u ljetnim mjesecima treba nositi barem dvije-tri litre vode. Napore na izletu pravilno rasporedite štedeći snagu jer planinarenje ne smije biti muka nego užitak - kaže Čaplar. Najbolje vrijeme za planinarenje je rano ujutro ili kasno popodne, kad sunce nije jako, no izložene dijelove tijela ipak zaštitite kremom s UV faktorom.

Početnici trebaju odabrati lakše staze kako bi izbjegli bolove u mišićima nogu, vrata i leđa te žuljeve i probleme s koljenima. Muči li vas artritis, savjetujte se s liječnikom o pomagalima koja vam mogu biti potpora u hodanju te smanjiti bolove i rizik od pada i ozljeda. Bolove u zglobovima, leđima i koljenima ublažit će i planinarski štapovi za hodanje.

Godine nisu prepreka za planinarenje
Veliko zadovoljstvo mi je planinariti i s doajenom hrvatskog planinarstva, dr. Željkom Poljakom, koji ima 88 godina. Prije pet godina popeo se sa mnom na vrh Troglava (1912 m), a prošle smo godine bili na izletu na Učki i Ćićariji, kaže Alan Čaplar, koji planinari od djetinjstva te je napisao više od 20 vodiča i priručnika.

Ruksak
Spakirajte lijekove, pribor za prvu pomoć, laganu užinu. Ponesite i kabanicu, kapu, rezervnu majicu i čarape te kompas, kartu, baterijsku lampu, zviždaljku i mobitel.

Odjeća
Za toplijih mjeseci odjenite se laganije, no ako ruta uključuje veće nadmorske visine, pripremite topliju odjeću. Obujte obvezno gojzerice jer stabiliziraju gležnjeve.

(24sata.hr)

Dolomiti i uspon na Triglav

Planinarenje

Poznato je da su planinari zdravi ljudi, a to mislim na one koji se bave planinarenjem cio zivot.
Ali mnoge osobe koje se i krace bave planinarenjem uopste dobijaju rezultate.
Jednostavno zdrav zrak i ishrana i mnogi faktori koji uticu na covjeka, i trebalo bi se barem jednom u mijesecu baciti u planine.
Zato ovdje pisem vise o rekreativnom planinarenju nego o planinarenju kao sportu. Jer u sustini to je vecinom rekreacija.

Koliko ljudi uopste u danasnje vrijeme odvaja vrijeme za posjetu planine, sta je ono sto vas tamo vuce, i sta je ono sto vam smeta, sta vas koci.
Vise od 75% ljudi u planinskim drustvima su vise rekreativci i jedino sto rade su setanja laganim stazama kroz prirodu do planinskih domova, i druzenje i zdrava ishrana.

Sta je to sto danasnju omladinu, i svjet uopste drzi daleko od jedne od najljepsih rekreacija, i sta privlaci.