Kleopatra - carica sa sto lica

Kleopatra - carica sa sto lica

Životopis „Kleopatra“, Stejsi Šif, originalna rekonstrukcija jednog života. Vladarka Egipta govorila je devet jezika, napamet znala stihove Eshila, Sofokla, Pindara i Sapfe, poznavala muziku, astrologiju, geometriju

[You must be registered and logged in to see this image.]

JEDNA od najslavnijih žena u istoriji vladala je Egiptom 22 godine. Jednom je izgubila kraljevstvo, povratila ga, umalo ga opet izgubila, potom stekla carstvo, pa izgubila sve. Kao dete postala je boginja, sa 18 godina kraljica, a potom slavna ličnost, predmet nagađanja i obožavanja, ogovaranja i legendi još za života. Na vrhuncu moći vladala je skoro čitavom istočnom sredozemnom obalom, poslednjim velikim carstvom jednog egipatskog vladara. I na trenutak u svojim rukama držala sudbinu zapadnog sveta. Rodila je dete jednom oženjenom imperatoru, drugom još troje i umrla u 39. godini. O toj izuzetnoj ženi Stejsi Šif napisala je životopis „Kleopatra“, za koju je dobila prestižnu Nagradu PEN za najbolju biografiju. Knjigu je nedavno objavila „Laguna“.


Pokušavajući da dokaže zašto je Kleopatra ostala upamćena u istoriji iz pogrešnih razloga, pažljivo razlučujući činjenice od mitova, autorka je dala originalnu rekonstrukciju jednog neverovatnog života. Šif je inače za knjigu „Vera“ (o gospođi Vladimira Nabokova), dobila Pulicerovu nagradu, a ovenčana je i priznanjem „Džordž Vašington“, kao i nagradom Američke akademije za umetnost i književnost.

Odgajana u neverovatnoj raskoši, u porodici čiji su preci deset pokolenja vladali kao faraoni, Kleopatra je došla na vlast sa 18 godina, zajedno sa desetogodišnjim bratom Ptolomejom DžII koji je postao i muž, što je u to vreme bilo uobičajeno. Samo posle tri godine, brat ju je proterao, pa je bila primorana da se skriva, menjajući mesta i zemlje i živeći najčešće pod šatorom u pustinji. Početkom jeseni 48. godine pre nove ere, na tlo njene zemlje stupio je neprikosnoveni rimski imperator Julije Cezar, pošto je prethodno pobedio Pompeja Velikog. Egipatski vladar je ubrzo pogubljen, a Kleopatra je na neobičan način uspela da stigne do Cezara. Njen verni Apolodor, inače trgovac, malim čamcem, u sumrak, dovezao ju je u aleksandrijsku luku, stavio je u veliku vreću od konoplja i umotanu kao paket, prebacivši je preko ramena, odneo do Cezarovih odaja. Bio je to jedan od najčudnijih povrataka kući koje istorija pamti.

NADAHNULA MNOGE
MNOGI su, od Mikelanđela do Žeroma, od Korneja do Brehta, davali svoj sud o Kleopatri, piše Stejsi Šif. U renesansi je postala opsesija, u romantizmu i više od toga. Nadahnula je i Šekspira, koji joj je podario svoju najveću žensku ulogu. Šekspir je možda podjednako kriv što smo izgubili iz vida Kleopatru VII, kao i vlažna aleksandrijska klima, rimska propaganda i sjajne ljubičaste oči Elizabete Tejlor. Dve hiljade godins loših kritika i pristrasne proze, filmova i opera, ne mogu prikriti činjenicu da je Kleopatra bila veoma sposobna vladarka.
Ko je koga tada zaveo, teško je reći, jer je Cezar imao 52 godine, bio u punoj muškoj snazi, a njegovi ljubavni osvajački pohodi bili su podjednako legendarni kao i vojnički. Ona je bila tri decenije mlađa. Planule su varnice ljubavi, ali i zajednički interes: njemu je trebala njena podrška, a njoj Rim, kao zalog nezavisnosti njene države. Već početkom novembra ostala je trudna.

O njenoj lepoti ispisano je stotine stranica, iako se malo zna o tome kako je izgledala. Samo se portret na novčićima, iskovanim za njenog života, može smatrati autentičnim. Vekovima ju je pratio glas pohotne zavodnice i bestidne bludnice, a „zaboravljeno“ je da je od detinjstva dobila najbolje moguće obrazovanje, govorila devet jezika, bila vična politici, diplomatiji, vlasti. Sposobna da se prilagodi svakoj situaciji i ličnosti, osvajala je ne samo svojom lepotom već celoukupnom pojavom, držanjem, ženskom gestikulacijom. Napamet je znala scene i stihove iz Eshila i Sofokla, Pindara i Sapfe, stekla veliko znanje iz muzike, astrologije, geometrije.

Cezar je sa Kleopatrom ostao sve do sredine juna, uživajući ne samo u ljubavi već i u čarima Aleksandrije, čija je glavna ulica bila široka 27 metara, a protezala se na čitavih šest kilometara, sa čudesnim spletom kupatila, pozorišta, dvorova, hramova. Bilo je to opojno mesto izrazite čulnosti i visoke učenosti, Pariz antičkog sveta. Ostalo je upamćeno njihovo zajedničko krstarenje Nilom, na „plovećoj palati“, ukrašenoj slonovačom i zlatom, na kojoj se nalazila gimnastička dvorana, biblioteka, veštačka pećina, štale, akvarijum.

Rođenjem sina Cezariona, Kleopatra je utvrdila svoju moć i postala još samouverenija. Donosila je sve ključne državne odluke, potpisivala dokumenta, upravljala vojskom i mornaricom, nadgledala raspored setve. Njeni lični godišnji prihodi iznosili su verovatno između 12.000 i 15.000 talanata, što je bila astronomska suma. Na jednoj savremenoj listi, Kleopatra se pojavljuje kao 22. najbogatija ličnost u istoriji, iza Džona Rokfelera i Cara Nikolaja II, ali ispred Napoleona i Dž. P. Morgana. Pripisana joj je neto suma od 95,8 milijardi dolara, koja nadmašuje trostruko bogatstvo kraljice Elizabete II.

[You must be registered and logged in to see this image.]

U svojoj zemlji neprikosnovena i obožavana kraljica, u Rimu je dočekana kao razvratna i rasipna bludnica, koja je potpuno omađijala Cezara. Ispostavilo se da je njen dolazak bio koban, jer se pogodio sa nemirima u gradu „opšte pometnje i haosa“. Posebno se našla na udaru čuvenog besednika, ali izuzetno sujetnog, Cicerona, kome nije ispunila obećanje da će mu dati jednu vrednu knjigu, verovatno iz Aleksandrijske biblioteke. Imenovanje Cezara za doživotnog diktatora i njegov plan da na tri godine napusti Rim i krene u osvajanje Partije, definitivno je osokolilo njegove protivnike: mučki je ubijen za vreme Martovskih ida, velikog prolećnog praznika, a Kleopatra je u poslednji čas uspela da pobegne u svoju zemlju i u putu izgubila dete, začeto na rimskom tlu. Imala je tada 26 godina.

Na povratku u zemlju čekala su je nova, dramatična iskušenja, sukob sa mlađom sestrom Arsinojom, koja je htela da joj preotme presto, kao i bratom Ptolomejom XIV, čije je smaknuće organizovala.


SUDBINA DECE
OKTAVIJANOVI ljudi ubili su u Aleksandriji 17-godišnjeg Kleopatrinog najstarijeg sina Cezariona, jer je samo njegovo ime podsećalo na omrznutog Cezara. Aleksandar, Selena i Filadelf odvedeni su u Rim, gde su odrasli u velikoj, udobnoj kući, sa Oktavijinim ćerkama i Antonijevom preživelom decom iz prvog braka. Oktavijan je tvrdio kako ih je odgajao s podjednakom pažnjom kao i svoju rođenu decu. Kleopatru Selenu kasnije je udao za Jubu II, svog miljenika i pesnika, koga je sa ženom poslao da vlada Mauritanijom (današnji Alžir). Kleopatrinoj ćerki je u to doba verovatno bilo 15 godina, a Jubi 22.

U velikom ratnom sukobu između Antonija i Oktavijana s jedne i Bruta i Kasija s druge strane, stala je na stranu prvih, koji su i pobedili. Svoju drugu veliku ljubav, Antonija, upoznala je na Tarsi (blizu jugoistočne obale današnje Turske), gde je bila pozvana kao njegov gost. Ona je praktično bila domaćica, priredivši Antoniju i njegovim najbližima raskošne gozbe. Kažu da je on četvrte večeri do kolena gazio u ružama. Istoričar Apijan zabeležio je: „Istog časa kad ju je ugledao, Antonije je izgubio glavu, kao mladić, mada je imao 40 godina“. U znak zahvalnosti, on je naredio da se njena sestra Arsinoja silom izbaci iz hrama i ubije, čime je sa životne scene nestala poslednja od Kleopatrinih četvoro braće i sestara.

„Sada je Kleopatra usmrtila svu svoju braću i sestre“, besneo je jedan rimski hroničar, što je bila istina, ali je istina da su neki od njih neprestano protiv nje kovali zavere. Krajem 39. godine rodila je blizance Aleksandra i Selenu, što je za ono vreme, 39. godine p. n. e. bila senzacionalna vest. Antonije je priznao decu, a tri godine kasnije rodila mu je i sina Ptolomeja Filadelfa. Opčinjenost Kleopatrom, kao i vojni pohod na Partiju, koji se završio katastrofalnim porazom, bili su početak Antonijevog kraja. Porazom se završio i njegov sukob sa Oktavijanom, koji je neumorno širio priču o Kleopatri kao okrutnoj i krvožednoj egipatskoj kraljici.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kleopatra i Antonije okončali su živote jedno za drugim. Najpre je on zario u sebe mač i izdahnuo u njenom naručju. Nekoliko dana kasnije, posle bezuspešnih pregovora sa Oktavijanom, koji ju je smatrao svojom zarobljenicom i u kavezu nameravao da dovede u Rim, Kleopatra je, ne želeći da doživi takvo poniženje, digla ruku na sebe. Ostalo je nejasno da li je to učinila uz pomoć zmije otrovnice, ili otrovnog napitka, što je verovatnije. Tek, dala je da je obuku u svečanu odeću, kojoj su dodata znamenja njenog položaja, faraonski kukasti štap i bič. Smrt je, kažu, bila laka i mirna, a prema njenoj želji, sahranjena je kraj Antonija. Prema najnovijoj teoriji, njihovo poslednje počivalište nalazi se oko 30 kilometara zapadno od Aleksandrije, na sunčanim obroncima grada Taposiris Magma, s pogledom na Sredozemlje. Ni grobnica ni mauzolej (koji su sigurno bili odvojena zdanja), do sada nisu pronađeni.


novosti

Zašto je Kleopatra počinila samoubojstvo?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Dana 12.08. poslijednja egipatska kraljica, Kleopatra VII. Philopator, 30. godine pr.n.e. počinila je samoubojstvo, prema predaji dopustivši da ju ugrize zmija otrovnica… Međutim, s godinama (stoljećima) razvilo se je nekoliko dodatnih teorija o tome zašto i kako si ga je oduzela.

U proljeće 51. godine p.n.e Aulet Ptolomej je umro i ostavio kraljevstvo svojoj osamnaestogodišnjoj kćeri Kleopatri i njenom mlađem bratu Ptolomeju XIII koji je tada imao 12 godina.

Po egipatskom zakonu, da bi mogla vladati, Kleopatra je morala imati suvladara – tako da se udala za svog mlađeg brata i ubrzo izbacila njegovo ime iz upotrebe i na svim državnim dokumentima ostavila samo svoje. Bio je to početak vladavine posljednjeg egipatskog faraona (zapravo, faraonice).

Lijepa – ružna – Kleopatra

A tko je bila Kleopatra, ta idealna i perverzna žena? Kakvu viziju ostavlja? Kako da si predočimo njeno biće, puno ponosa i slabosti? Uz mahnito obožavanje na jednoj strani a po­grde na drugoj, što ih je izazvala, teško je to reći.

Je li ona bila ono božansko biće, o kome piše Plutarh: »Njen je čar prodirao u duše«, ili je bila »fatale mons­trum«, kako je naziva Horacije? Ili pak reinkarnacija egipatske božice, kako je sama za sebe tvrdila?

Ili manje poetično, više znanstveno; Kleopatra nije bila toliko fizički privlačna i lijepa koliko se o njenoj ljepoti govori.

Po kovanicama iz tog doba se može zaključiti da je imala veliki kukasti nos i pomalo muške crte lica što nije nimalo privlačno.

Ni goleme spodobe nacrtane na ruševnim zidovima hrama u Denderi, ni sirakuske medalje na kojima se ističe svetački profil u brončanoj tami, ne mogu nam raz­riješiti tu zagonetku. Tko bi prepoznao u tim grubim slikama*Nju, koja je sva bila razbor, ljubav, smionost,plamen i oluja?

O samoubojstvu (ne)lijepe Kleopatre puno se nagađalo, a nagađa se i dan danas. Tri teorije ostale su najučestalije i pretpostavlja se da je jedan od njih tri točna. Razlog je siguran, ubojstvo njenog ljubavnika ostavilo je traga na njenoj duši i više se nije željela boriti sama, nije željela biti trofej i pijun… Način na koji je to učinila, pak, je druga priča.

Ugriz zmije

Postoji nekoliko verzija oko smrti Kleopatre, a najpoznatija je ona u kojoj je dopustila da ju ugrize zmija, nakon pogibije Marka Antonija. Oktavije ju je navodno zarobio, a plan mu je bio da ju odvede u Rim kao vlastiti trofej.

Međutim, nakon što joj je na rukama izdahnuo vojskovođa i ljubavnik, najbolji prijatelj Julija Cezara, počinila samoubojstvo tako da je dozvolila da je ugrize egipatska kobra.

Legenda kaže da je u svoju sobu pustila kobru i izazivala je sve do trenutka dok je zmija nije ugrizla. Ni to, naravno, nikada nije potvrđeno, a ta je priča poznata jedino zato što su tako pisali drevni egipatski pjesnici i pisci.

Razlog zbog kojeg znanstvenici u to ne vjeruju je taj što su u kolovozu, kad je Kleopatra 30. godine prije Krista počinila samoubojstvo, temperature su toliko visoke da zmija ne bi dovoljno mirovala da ugrize.

Otrov u šalici

Stari zapisi pokazuju da su Egipćani bili upoznati s otrovima, a jedan papirus govori kako je Kleopatra neke otrove i testirala te je najvjerojatnije sama odabrala otrov, koji ne boli i nakon kojeg je umrla za samo par sati

Kraljica Kleopatra bila je poznata po svojoj ljepoti i malo je vjerojatno da bi se izložila tako dugoj i neugodnoj smrti koja bi je unakazila.Kleopatra je željela ostati lijepa i u svojoj smrti da održi legendu o sebi.

Vjerojatno je uzela koktel opijuma, kukute i jedića. Tada je to bila poznata mješavina koji je pružala bezbolnu smrt samo nekoliko sati nakon ispijanja, a smrt od ugriza otrovnice bila bi agonija koja bi trajala danima,

Kleopatrine dvije sluškinje umrle su zajedno sa svojom kraljicom, a to nije vjerojatno ako je umrla od zmijskog ugriza, pa se pretpostavlja da su također popile smrtonosni koktel.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Preteće Romea i Julije

Kontroverzni arheolog Zahi Havas pak ima teoriju kako su Kleopatra i Marko Antonije zajedno počinili samoubojstvo, on sabljom, a ona gujom u njedrima, nakon što ih je rimski car Oktavijan porazio u bitki kod Aktija 31. godine prije Krista

Obrazovana, pametna i (ne)lijepa

Ono što je uzdizalo Kleopatru nad sve ostale žene bio je žar njene prirode. Kleopatra — slav­nija od svih tih slavnih suparnica — posjedovala je onu vrhovnu moć da od mlake svakidašnjice stvori sunčani kraj toplih osjećaja.

Povijest nam pokazuje da je bila ujedno i tašta i frivolna, velik političar i velikodušan čovjek, ali da je počinila i najokrutnija djela. Težila je za čitavim svemirom, ali bi ga se radije odrekla nego da izgubi i jedan jedini cjelov. Povijest nam potpuno ne otkriva njezinu ličnost. Povijesni je okvir preuzak za takvu čarobnicu.

Tečno je govorila 9 jezika i bila prvi faraon koji je govorio izvornim egipatskim jezikom, jezikom naroda.

Ona je imala jednako obrazovanje kao i, recimo, Cezar ili Ciceron. Homer joj je služio kao dnevna Biblija. Pouzdano je znala recitirati duge odlomke iz Ilijade. Dobro je poznavala djela Ahila, Euripida i Sofokla. Kao dijete, gramatiku je usvajala čitajući Ezopove basne. Jer, u to je doba na čitavom području antičke Grčke vladao dosljedan i usklađen obrazovni program. Kleopatra i imućni muškarci s kojima je kasnije surađivala svi redom dolaze iz istih institucija.

Prava KleopatraIpak, više od najdebljih knjižurina uči nas o načinu njena života pjesma koja nam je pokazuje kako plovi vodama Kidnosa na svojoj srebrnoj triremi: »Kojoj trag na tamjan miriše Sa zvukom frule i drhtanjem svile.«

No, nikada se neće u potpunosti moći osvijetliti tajnu žene koja — s lotosovim cvijetom u ruci svojim razblu­dnim sjajem obasjava ruševine jednog propalog svijeta, a na Cezarovo laska­nje uvijek bojažljivo odgovara dječjim gla­som:

»Da, bez sumnje, moja je domovina najljepša na svijetu, ali se njome teško vlada!« a on, osjećajući po­datno njeno tijelo u svom naručju, obećava joj nebo i zvijezde…

Nakon samoubojstva koje je izvršila na današnji dan 31.godine p.K.otišla jt u povijest kao jedna od rijetkih žena koja je u to vrijeme vladala i isticala se iznimnom inteligentnošću i mudrošću, stoga su od ambiciozne i nesretne ljepotice stvorili legendu.

(Alfa)

Čiji je otrov ubio egipatsku kraljicu Kleopatru?


Kleopatra VII. je bila posljednja, a vjerojatno i najpoznatija egipatska kraljica (69-30. g. pr. Kr) za čije je vladavine Egipat dosegao svoj najveći opseg u cijeloj svojoj povijesti. Velike zasluge za ovu povijesnu činjenicu mogu se pridati velikom rimskom vojskovođi Marku Antoniju posljednjoj velikoj ljubavi slavne kraljice te ocu troje djece. Poznato je da je prije Marka Antonija Kleopatra bila i u vezi sa Julijem Cezarom, kojemu je i rodila sina, Cezariona. Nakon poraza u bitci kod Akcija 31. g. pr. Kr, Marko Antonije i Kleopatra su početkom kolovoza 30. g. pr. Kr. počinili samoubojstvo (Plut. Ant. 77, 83-86³). Legenda kaže da je egipatska kraljica Kleopatra VII. počinila samoubojstvo kad je dopustila da ju ugrize otrovna egipatska zmija ljutica (apsida).

Dr. Mark Siddall (American musem of natural history, New York) koncem prosinca 2013. objavio je novu teoriju o uzrocima njene smrti. U službenom priopćenju istaknuo je kako su egipatske zmije otrovne, ali nedovoljno otrovne da ubiju čovjeka. Vjerojatnije da je Kleopatra na koncu umrla od otrova egipatske kobre- iako izvori govore kako je njena smrt bila mirna i blažena. No dr. Siddall ističe da takva smrt definitivno ne bi bila rezultat ugriza egipatske kobre, ili bilo koje zmije koja obitava na tom području. Kleopatra VII. je sigurno bila upoznata sa djelovanjem otrova unaprijed, te se smatra da je provodila pokuse na zatvorenicima kako bi znala stupanj otrovnosti pojedine zmije. U antici, posebno u helenističkom Egiptu, zmija je bila kraljevski simbol. Štoviše, i u Grčkoj i u Egiptu, moćni otrov zmije se služio kao sredstvo kojim su se ubijali kriminalci za koje su smatrali da zaslužuju dostojanstveniju smrt od ostalih.

U znanstvenim krugovima u posljednje tri godine razmatralo se i o drugoj teoriji Kleopatrine smrti. Njemački povjesničar dr. Christoph Schaefer sa Sveučilišta u Trieru smatra kako je Kleopatra umrla od kombinacije otrovnih biljaka. Za razliku od dr. Siddalla, on definitivno isključuje otrov egipatske kobre kao uzrok smrti iz razloga što sam otrov nije uvijek smrtonosan. U slučajevima kada osoba i umre od otrova, smrt je izuzetno bolna i mučna, otrov se satima širi po tijelu, uzrokujući paralizu i grčeve po cijelom tijelu, uključujući i oči.

Kako bi što točnije utvrdio koje je otrovne biljke je Kleopatra mogla upotrijebiti, Schaefer je surađivao sa njemačkim toksikologom dr. Dietrichom Mebsom. Zajedničkim radom došli su do zaključka kako je to najvjerojatnije bila kombinacija biljaka bunike, jedića te opijuma. Tako je prema njihovoj teoriji Kleopatra je jednostavno zaspala u smrtonosni san.

Što se točno dogodilo vjerojatno nikada nećemo otkriti budući da Kleopatrina grobnica nije otkrivena. Vrlo su male šanse da će se tako nešto dogoditi u budućnosti jer se cijeli dio kraljevske četvrti Aleksandrije s rezidencijskim palačama i vjerojatnim grobnicama vladara danas nalazi pod morem.

Kleopatra: Lijepa, mudra i inteligentna egipatska kraljica

Govorila je devet jezika i bila prvi faraon koji je govorio izvornim egipatskim jezikom, jezikom naroda. Bila je jako inteligentna i mudra, ali i vrlo eksplozivne naravi

Kleopatra je bila najpoznatija i najljepša vladarica Egipta. Rođena je 70. g. pr. Kr. Bila je posljednja egipatska kraljica. Kad je umro njezin otac Aulet Ptolomej, ostavio je kraljevstvo 18-godišnjoj kćeri Kleopatri i njezinu mlađem bratu, 12-godišnjem Ptolomeju.
Prema egipatskom zakonu, da bi mogla vladati, Kleopatra je morala imati suvladara, tako da se morala udati za mlađeg brata. Brzo je njegovo ime izbacila i na svim državnim dokumentima ostavila je samo svoje. Dala je napraviti kovanice sa svojim likom. Bio je to početak posljednje egipatske faraonice. Kleopatra je bila željna moći i vladavine. Za sebe je tvrdila da je dobila dušu egipatske božice.
Govorila je devet jezika i bila prvi faraon koji je govorio izvornim egipatskim jezikom, jezikom naroda. Bila je jako inteligentna i mudra, ali i vrlo eksplozivne naravi. Poznata je i po ljepoti. Bila je jedna od rijetkih žena koje su vladale u to vrijeme. Kad je izgubila vlast, svojim šarmom privukla je protivnika Gaja Julija Cezara na svoju stranu i tako si osigurala ponovnu vlast nad Egiptom. Nije imala pristup Cezarovu dvoru pa se prokrijumčarila zamotana u tepih. Cezar je naredio straži da odmotaju tepih i iz njega je izašla Kleopatra.
Rodila mu je sina Cezariona i Cezar ju je vratio na prijestolje. Zbog nje je odustao od pripajanja Egipta Rimskom Carstvu.
Nakon Cezarove smrti zavela je Marka Antonija, još jednog velikog rimskog vojskovođu. Marko Antonio ju je prozvao “kraljicom svih kraljeva”. Uz njegovu pomoć postala je moćna vladarica. To joj nije uspjelo kad je Oktavijan osvojio Egipat. Nakon što je Marko Antonije poginuo, zarobio ju je Oktavije i planirao je odvesti u Rim kao trofej. Kleopatra je tada počinila samoubojstvo. Prema pričama, dopustila je da je ugrize otrovnica. Tako je navodno umrla od ugriza egipatske kobre. Nakon njezine smrti izumrla je kraljevska loza i Egipat je postao dio Rimskog Carstva.