Fantastični insekti

Bogomoljka

[You must be registered and logged in to see this image.]


Dva zoologa sa Kalifornijskog univerziteta u Santa Kruzu, su juš ranije ustanovili da kanibalističke sklonosti pokazuju uglavnom ženke jedne vrste koja pretežno živi u oblasti Sredozemlja, i to samo kad je zatvorena. U slobodnoj prirodi, bogomoljke se pri parenju većinom ponašaju miroljubivo i vrlo pristojno.

Sve počinje time što se mužjak pažljivo privlači ženki, fiksirajući je pri tome očima i na razne načine signalizirajući svoje uzbuđenje. Animirana, ženka širi pipke, mali mužjak joj skače na leđe i žurka može da počne. Od trideset ovakvih kontakata posmatranih u slobodnoj prirodi, samo se jedan završio tragično po mužjaka. U ovom slučaju on je propustio da signalizira svoju želju za seksualnim odnosom, navalio je na potpuno izgladnelu ženku i nije nikakvo čudo da je završio u želucu nesuđene drage.

Insekti su najbrojnija i najuspešnija stvorenja na planeti (u smislu sposobnosti preživljavanja i adaptiranja na životne uslove). Čine više od polovine broja svih ostalih životinjskih vrsta, a postoji – kako tvrde entomolozi - još barem 4 miliona vrsta insekata koje tek treba identifikovati i imenovati. Slikovito rečeno, po glavi čoveka ima oko 200 miliona insekata.
Pa ipak, i o poznatim vrstama običan svet malo zna. Koren nekih fobija (arahnofobija, entomofobija) leži u nepoznavanju, odnosno strahu od nepoznatog.
Većina insekata je bezopasna, a korist je višestruka: med, svila, ulja koja se primenjuju u prirodnoj medicini … a u nekim kulturama insekte (svakavce, cvrčke, pauke, larve buba) ljudi koriste kao hranu. Insekti su takođe od velike pomoći u nauci (posebno u istraživanjima koja se tiču genetike); recimo, izvesne vrste muva gaje se u laboratorijama za potrebe forenzike, itd.itd. Konačno, neki insekti se od pamtiveka tradicionalno gaje i čuvaju kao kućni ljubimci (cvrčci u Kini). I, najvažnije: insekti potpomažu osemenjivanje biljaka. Bez insekata većina biljaka bi nestala.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Insekti su stvorenja koja su po mnogo čemu NAJ.Međutim,i među njima ima onih koji su posebni,koji se izdvajaju i koji drže svjetske rekorde.Rekorder u kategoriji najdužeg insekta živi u Maleziji,ima komplikovano ime-na latinskom Phobaeticus serratipes,a pripada porodici insekata koji imaju oblik štapića i nevjerovatnu sposobnost da se "zalijepe" za grančice ili lišće i tako kamufliraju.Kako bilo,ovi insekti dugački su 30 cm od glave do kraja trupa,a kad se "ispruže"neki primjerci imaju dužinu i do pola metra.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Rekord u kategoriji najtežih i najdebljih- nepobjedivi u toj kategoriji su insekti iz porodice Deinacrida heteracantha,stvorenja koja kao da su nastala ukrštanjem bubašvabe i cvrčka.Oni žive na Novom Zelandu,teški su i po nekoliko desetina grama,dok trudna ženka teži čak 71 gram.Poređenja radi,70 domaćih muva zajedno teži svega 1 gram.

S druge strane,najmanji poznati insekt je osa iz familije Mymaridae-ova osa je slijepa i nema krila,a kraća je od jednog milimetra.Tačnije,njena dužina iznosi maksimalno 0,139mm.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Iako je brzinu insekata teško utvrditi,naučnici smatraju da rekord u kategoriji trkača ipak drži australijska buba-tigar, koja može da trči brzinom od 2,5 metra u sekundi.

Što se letenja tiče,brzine su znatno veće: rekorder je Agrotis ipsilon,vrsta leptira,koji je u laboratorijskim uslovima letio brzinom između 97 i 113 km na sat.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Inače,domaća muva tokom jednog sata može da preleti svega 7 km.Koliko god bili impresivni ovakvi rekordi,ne smijemo zaboraviti da oni nisu ni približni rekordima praistorijskih insekata,posebno kad su u pitanju dužina,težina i veličina.Fosili i naučna istraživanja,naime,pokazuju da su u doba jure insekti bili znatno veći nego danas.Za sada,to se objašnjava činjenicom da je u to vrijeme klima bila znatno toplija, što je pogodovalo rastu insekata.Imajući u vidu globalno otopljavanje,naučnici zato predviđaju da će i insekti koje danas poznajemo postajati sve veći i veći.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kako insekti zuje

[You must be registered and logged in to see this image.]

Vecina nema posebne organe vec zuje pomocu krila. Njihova krila, dok lete, trepere-osciluju, a svaka ploca koja osciluje vise od 16 puta u sekundi stvara ton odredjene jacine.U toku letenja frekfencija oscilovanja se ne menja, broj zamaha u sekundi povecava se samo pod uticajem hladnijeg vremena.

Kucna muva-352 zamaha, bumbar-220, pcela-440a komarac 500-600

Naučnici sa Kornel Univerziteta otkrili su da ženke i mužjaci komaraca, tokom parenja, krilima proizvode ”harmonicnu ljubavnu pesmu” Iako je prepoznatljiv zvuk iritirajuc za ljude za komarce je neodoljiv, i zanimljivo otkrice naucnika je da zaljubljeni par uskladjeno stvara muziku uvek na 1.200 herca

[You must be registered and logged in to see this image.]

Naučnici sada razmišljaju kako da stvore sterilne mužjake koji ipak umeju da “pevaju”.Tada bi mogli da kontrolišu njihov broj u prirodi a to se naročito odnosi na vrste komaraca koji prenose opasne zarazne bolesti.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Najstrašniji (i najsmrtonosniji) insekti na svijetu

[You must be registered and logged in to see this image.]

Na svijetu postoji između 1.4 i 1.8 milliona vrsta insekata. Većina njih su potpuno bezopasni za ljude, ali postoje i oni koji nas mogu ubiti jednim ugrizom, oni čiji ugriz je jednako bolan metku u tijelu, i oni koji vas mogu zaraziti najgorim bolestima. Jednostavno – bube koje trebamo izbjegavati po svaku cijenu.

Ovo su samo neki od insekata koje ne želite sresti….


Japanski divovski stršljen (Vespa mandarinia japonica)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovaj ogromni stršljen može narasti i do 8 cm, a poznati su slučajevi da samo jedan ovakav stršljen može razoriti cijelu košnicu pčela. Što se tiče ljudi… ubod može biti smrtonosan ne samo zbog alergijskih reakcija, već i zbog mnogih toksina koje nosi u sebi. Svake godine, ovaj gigantski stršljen ubije oko 40 ljudi.

Četiri su zanimljive stvari vezane za ubod Japanskog divovskog stršljena: (1) Njegov ubod ima veću koncentraciju hemikalije koja se zove Acetilholin i koja uzrokuje bol od bilo kojeg drugog insekta. (2) Otrov je toliko jak da može istopiti ljudsko tkivo. (3) Sadrži najmanje osam izrazito različitih hemikalija. (4) Kao i svaki drugi stršljen, može vas ubosti i nekoliko puta.

Safari mravi (Dorylus)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Samo jedna kolinija, koja broji nevjerovatnih 20 miliona ovih mrava, može devastirati kompletno afričko selo.

Kada im ponestane hrane, kolonija krene u marš kao jedna cjelina uništavajući sve što im stoji na putu. Iako ih nije teško izbjeći, mladi ili stariji ljudi često postanu njihove žrtve. Svake godine, Safari mravi ubiju 20-50 ljudi i naprave na hiljade dolara štete.

Ce-Ce Muha (Glossina morsitans)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ce-Ce Muha je poznata po tome što prenosi mnoge opasne bolesti. Nastanjuje Kalahari i saharsku pustinju, dosadne su kao i svaka druga muha – a uz to – piju krv. Postoji 34 različitih vrsta Ce-Ce Muha, a grupišu se u tri kategorije: muhe savana, šumske muhe i riječne muhe.

Većina smrtnih slučajeva u Africi, koje uzrokuje ova muha, desi se usljed bolesti poznate kao ‘bolest spavanja’. Svake godine, između 250.000 i 300.000 ljudi umre zbog ovih muha (broj se polako smanjuje). ‘Bolest spavanja’, koju ova muha uzrokuje, ako se ne liječi na vrijeme može biti smrtonosna. Bolest prvo napada srčane funkcije, a zatim prelazi na nervne (što uzrokuje poremećaje spavanja) – i naposlijetku smrt.

Metak Mrav (Paraponera clavata)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Možda vas gomile sitnih mrava ne plaši. A da li bi vas uplašila gomila mrava koja ide prema vama i vrišti? Da, vrišti! Metak Mravi dolaze iz prašuma u Nikaragvi i Paragvaju, dugi su oko 2.5 cm i uglavnom žive u kolonijama na stablima. Kada napadaju, uglavnom skaču sa stabala na metu – i pri tome ispuštaju krik.

Iako nije najsmrtonosniji insekat, Metak Mrav je zaslužio da bude na ovoj listi ‘simpatičnih insekata’, zbog svog uboda – za koji se tvrdi da je najbolniji na svijetu. Njihov ubod uzrokuje strašnu bol koja ne prestaje 24 sata (zbog čega ih lokalni stanovnici zovu ’24 (sata) mrav’). Bol je toliko jaka, da se ubodeni osjećaju kao da ih je upucao metak. Neka južnoamerička društva koriste ove mrave da testiraju muškost mladih dječaka koji moraju izdržati 20 uboda bez i jedne suze, kako bi ih mogli smatrati muškarcima.

Triatomine / Kissing bug

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ove bube nisu smrtonosne zbog otrova – one su opasne jer zaraze ljude sa Chagga bolesti. Ovi insekti ne umiru nakon ugriza, tako da samo jedna buba može zaraziti veliki broj ljudi. Sakrivaju se u kućama i napadaju ljude dok spavaju. Uglavnom grizu mekano tkivo na usnama i očima. Chagga bolest se ne prenose ugrizom, nego izmetom koji ulazi u ljudsko tijelo kroz rane koje stvaraju.

Od 2008. godine, 16-18 miliona ljudi je zaraženo ovom bolesti, od koje 20.000 ljudi godišnje umre. Chagga uzrokuje teško oštećenje srca, a transplantacija srca je potpuno neučinkovita jer parazit odmah napadne i novo srce.

Afrikanizirana pčela / pčela ubojica

[You must be registered and logged in to see this image.]

Svijet je pun opasnih stvari koje nas mogu ubiti, ali što se tiče ove vrste ubojitih pčela – možemo kriviti samo sebe! Afrikanizirana pčela nastala je 1957. godine, u sklopu projekta sparivanja europske pčele i afričke medonosne pčele. Naravno, kao i mnoge druge ‘genijalne’ ideje igranja s prirodom i ova je pošla po zlu. Većina pčela je pobjegla u Brazilu, a zatim su rojevi krenuli prema Srednjoj Americi, a čak su došli i do jugozapadnog dijela SAD-a.

Ako vas Afrikanizirana pčela ubode, ona neće ostaviti samo svoj otrov u vama, već će ostaviti i mirisni feromon koji vas obilježi kao metu i signalizira drugim pčelama da vas napadnu. Ljudsko tijelo može izdržati oko 14 uboda pčela za svaki kilogram tjelesne mase prije nego što život bude ozbiljno ugrožen. Poznato je da roj ovih pčela može ubosti metu oko 500 puta za 30 sekundi… Izračunajte sami koliko bi dugo ostali živi… Do sad je poznato preko 1.000 smrtnih slučajeva koje su uzrokovale ove ubojite pčele.

Postoji još mnogo vrsta insekata (komarci, buhe, stonoge…) koje su odgovorne za strašne bolesti, smrtne slučajeve, i užasnu bol, ali o njima ćemo pisati neki drugi put…