|
| Strane riječi u srpskom jeziku | |
| Autor | Poruka |
---|
neno MODERATOR
Poruka : 35951
Učlanjen : 09.02.2014
Raspoloženje : ~~~
| Naslov: Strane riječi u srpskom jeziku Čet 7 Dec - 8:14 | |
| Lingvisti se slažu u jednome - da smo pred sebe stavili više nego težak zadatak, kao i da nema jezika koji je u potpunosti "čist", tačnije lišen bilo kakvih upliva "sa strane", ili opterećen pozajmljenicama. Šta sve ulazi u fond reči koje jesu ili nisu srpske i postoji li uopšte odgovor na to pitanje? Da li se turcizmi koji čine verovatno najopsežniji deo srpskog jezika nakon viševekovnog korišćenja mogu smatrati rečima kojima bi trebalo naći srpske parnjake ili su odavno postali "domaći"?Stručnjaci se slažu u jednome - da smo pred sebe stavili više nego težak zadatak. Dobro, i u još ponečemu... Recimo, da nema jezika koji je u potpunosti "čist", tačnije lišen bilo kakvih upliva "sa strane", ili opterećen pozajmljenicama.Ovo posebno važi za turcizme, za koje lingvista i akademik Ivan Klajn kaže da su takozvane "odomaćene pozajmljenice", koje su ušle još u Vukov "Rječnik". - Zar vam ne bi bilo krajnje nelogično da tražite parnjake rečima: "jastuk", "kafa", "kašika", "rakija", "čarapa", "boja", "kajmak", "sarma", "čardak", "kapija", "kula", "komšija"... Ili da umesto "đubretarca" (od turske reči đubre) nosite "smećarac"? - pitanjem nam odgovara Klajn dodajući da svakako ni u sve više korišćenoj tehničkoj terminologiji ne bismo mogli pronaći reči za koje bi trebalo tražiti srpske parnjake.- To je barem jednostavno objasniti. Znate, mi nismo nikakav izuzetak kada je upotreba tehničke terminologije u pitanju. Dovoljno je da vam navedem primer "daunloudovanja"! Zamislite kako bi zvučalo kada bismo govorili - istovarivanje? Smešno, zar ne? Isti slučaj je i sa "lajkovanjem", "guglovanjem"... Bilo bi sasvim opravdano da se ove reči uskoro nađu u zvaničnim rečnicima s obzirom na to da u srpskom jeziku jednostavno nema adekvatnog prevoda za njih. U prilog ovim Klajnovim rečima ide i podatak da se na primer pojam "surfovanje" još 2007. našao u Rečniku Matice srpske i to kao "pretraživanje stranica na internetu", dok je Veliki rečnik stranih reči i izraza Ivana Klajna i Milana Šipke uveo između ostalog i pojmove - "atačment", "onlajn", "fajl", "aut", "vorkšop"... Kao tipičan primer reči koju bismo bez ikakvih problema mogli u svakodnevnom jeziku da zamenimo srpskim parnjakom ili prevodom, naveo bih reč "implementacija". Umesto nje bismo mogli bez ikakvih problema da koristimo reči "primeniti", "ostvariti", "sprovesti" - navodi Klajn. A nama istoga trenutka pada na pamet barem još jedna reč - "oficijelan". Zar ne zvuči daleko prirodnije - "zvaničan"?Predlažemo vam da razmislite o ovoj temi, i u međuvremenu ostavite u komentarima pozajmljenice za koje mislite da nikako ne bi trebalo da ih koristimo u srpskom jeziku umesto daleko logičnijih "srpskih parnjaka". (Katarina Vuković) |
| | | neno MODERATOR
Poruka : 35951
Učlanjen : 09.02.2014
Raspoloženje : ~~~
| Naslov: Re: Strane riječi u srpskom jeziku Pet 15 Jun - 9:34 | |
| Srpski jezik je jedan od jezika sa najviše izraza i sinonima,a ipak verovali ili ne često koristimo strane izraze iako imamo svoje. Tako su strani izrazi ušli u stalnu upotrebu i dobili čak i naziv u srpskom jeziku.
Ovakve reči nazivamo tuđice, a evo samo nekih koje stalno koristimo u svakodnevnom govoru: afinitet (latinski) – sklonost antipatičan (grčki) – odbojan, neprivlačan apatičan (grčki) – ravnodušan
bakšiš (turski) – poklon; napojnica caka (nemački) – dosetka, smicalica, fora; začkoljica centar (grčki) – središte, sredina desert (francuski) –poslastica duplikat (latinski) – drugi primerak čega; kopija džabe (turski) – besplatno eventualno (latinski) – moguće, uslovno, možda evidentno (latinski) – očigledno, jasno fascinacija (latinski) – opčinjavanje intenzitet (latinski) – jačina, snaga jok (turski) – ne, nije, nikako kabast (turski) – glomazan kaciga (latinski) – metalna kapa, šlem komšija (turski) – sused
konfuzija (latinski) – pometnja, zbrka; smetenost, zbunjenost konkavan (latinski) – izdubljen, udubljen, ugnut kontradiktoran (latinski) – protivrečan meze (turski) – zakuska, jelo koje se uzima mimo redovnih obroka nonšalantno (francuski) – nemarno, ležerno opsesija (latinski) – obuzetost nečim pardon (francuski) – izvinite plafon (francuski) – tavanica rival (nemački) – suparnik, protivnik spontano (latinski) – prirodno, neusiljeno, samo od sebe, neizveštačeno
Ipak, ni mi nismo ostali dužni, pa se tako neke srpske reči govore baš tako u celom svetu. Najpopularnija i prva naša reč koja je ušla u engleski rečnik, i za koju zbog toga zna ceo svet, jeste reč “vampire”. Englezi su je usvojili u prvoj polovini 18. veka. Mnogi ovu reč tumače kao reč slovenskog porekla i ne vezuju je za konkretan jezik, ali je američki leksikografi pripisuju direktno srpskom jeziku. Naše povrće je stiglo čak do amerike, pa se tako posebna vrsta paprike (kod nas šilja) tamo i dalje naziva baš tako- paprika.
Treba spomenuti i bajke jer je naša reč “vila”, u obliku “vila” ili “wili”, zabeležena u nekim tekstovima vezanim za natprirodna bića. Kako su se pesme o vilama pevale uz gusle, u engleskom su u 19. veku zabeležene i reči “guslar” i “gusle”.
ASka |
| | | neno MODERATOR
Poruka : 35951
Učlanjen : 09.02.2014
Raspoloženje : ~~~
| Naslov: U srpskom jeziku više od 8. 000 turskih riječi Pet 15 Jun - 9:44 | |
|
Srbija – Turske riječi ušle u srpski jezik prije više vjekova i odomaćile se. I Vuk zadržao turcizme u jeziku, pa i danas, nemajući zamjenu, pijemo čaj, rakiju i kafu
Sijaset je turskih riječi u srpskom jeziku: dućan, hajduk, kesa, džep, šećer, bekrija, bećar, duvan. A boja, bubreg, limun, badem, majmun, šal, pamuk, sapun… – sve su to srpske riječi. Ali i turske…
Jezik se ne može staviti pod stakleno zvono. On je živ, podložan uticaju i, kao takav, promjenljiv. Jezici primaju od drugih jezika, pogotovo ako su u bliskom kontaktu. A s Turskom smo više od 500 godina živjeli u bliskom kontaktu.
Naš istaknuti orijentalista Olga Zirojević, koja istražuje fenomen uticaja turskog na srpski jezik, smatra da se u prošlosti upotrebljavao daleko veći broj turcizama. Pominje se više od osam hiljada. Zadržali su se i danas u mnogim oblastima života. Turski je uticao na srpski više nego ijedan drugi jezik. Jorgan, kafa, kafana, kašika, rakija, čarapa, para, boja, pekmez, kajmak, sarma, čardak, kapija, baksuz, komšija, riječi su za koje u srpskom nema ekvivalenta – osjećamo ih i kao svoje. Ali mnoge riječi, kako tvrdi Olga Zirojević, poprimile su vremenom drugačija značenja od izvornog, pa „sijaset“, koji izvorno znači „politika“, u srpskom jeziku označava „mnogo“, „veliki broj“. Malo nas zna da jatak (onaj koji skriva hajduke) u izvornom značenju zapravo je „krevet“, „postelja“.
Turcizmi su ušli u svakodnevni život: tako jedemo sarmu, burek, pilav, ćevapčiće, pijemo čaj, rakiju, kafu, sladimo se baklavom, tulumbama. Na stolu nam je ćasa, testija, džezva, fildžan, bakrač, đevđir. A u kući sanduk, merdevine, ćilim, furuna. Pred kućom je kapija, a na krovu odžak. Na kraju sokaka je i ćorsokak, dušmanin ne može biti ortak, a javašluk u komšiluku čist je baksuzluk.
(novosti)
|
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Strane riječi u srpskom jeziku Pet 15 Jun - 16:32 | |
| Tuđice su reči stranog porekla koje se upotrebljavaju u srpskom jeziku. Kao i u mnogim drugim svetskim jezicima, u srpskom jeziku je veoma česta pojava pozajmljivanja reči iz drugih jezika. Reči su se najčešće pozajmljivale iz jezika susednih zemalja ili zemalja sa kojima je Srbija imala određene kulturno-istorijske odnose. Takve reči su najčešće došle iz turskog, nemačkog, mađarskog, francuskog, grčkog, engleskog, ruskog jezika. Pozajmljene reči su se s vremenom odomaćile u srpskom jeziku pa se gotovo i ne vidi razlika između domaćih i stranih reči, niti se u brojnim slučajevima može raspoznati da je u pitanju pozajmljena reč.
Pojedine reči koje se svakodnevno upotrebljavaju u srpskom jeziku vekovima su prenošene iz drugih jezika. Za neke od njih ne postoje odgovarajuće zamene (npr. atom, karikatura, telefon), dok za neke postoje odgovarajuće zamene u srpskom jeziku (npr. avlija = dvorište, šnajder = krojač, šraf = zavrtanj).
Primeri stranih reči u srpskom jeziku:
– ada (turski) – peščano ostrvo na reci ili jezeru
– afinitet (latinski) – sklonost
– agens (latinski) – uzrok
– agrar (latinski) – poljoprivreda
– ajvar (turski) – vrsta salate od pečenih paprika i plavog patlidžana; usoljena ikra
– akar (turski) – kuća i okućnica
– akacija (grčki) – bagrem
– akomodacija (latinski) – prilagođavanje
– akrep (turski) – škorpija
– alal (turski) – blagoslov, oproštaj
– alav (turski) – proždrljiv, halapljiv
– alka (turski) – karika; metalni obruč
– alkohol (arapski) – žestoko piće; opojno piće
– ambidekster (latinski) – osoba koja se podjednako dobro služi i desnom i levom rukom
– amortizovati (latinski) – vraćati dug postepeno
– andrak (persijski) – vrag, đavo
– anterija (turski) – duga ženska haljina
– antipatičan (grčki) – odbojan, neprivlačan
– apatičan (grčki) – ravnodušan
– arpadžik (turski) – sitan luk za sađenje
– aščija (turski) – kuvar, gostioničar
– ašik (turski) – ljubav
– at (turski) – konj
– aukcija (latinski) – prodaja robe javnim nadmetanjem, licitacija
– aura (grčki) – prijatan vazduh
– avans (francuski) – predujam
– avaz (turski) – novost, vest
– avet (turski) – sablast, utvara
– avis (latinski) – ptica
– babo (turski) – otac
– bagatela (italijanski) – beznačajna stvar, sitnica; sasvim niska cena, jeftinoća
– bakšiš (turski) – poklon; napojnica
– balčak (turski) – drška sablje ili mača
– barjak (turski) – zastava
– baška (turski) – posebno, odvojeno
– bedevija (turski) – kobila dobre pasmine; veliki tovarni konj
– belaj (turski) – nevolja
– bilans (francuski) – završni račun
– bokal (italijanski) – poveći, obično obao sud sa drškom, za vodu, vino ili neko drugo piće
– boza (turski) – osvežavajući napitak kiselkastog ukusa od kukuruznog brašna, vode i šećera
– bukagije (turski) – gvozdeni okov za zatvorenike; lanci
– buljuk (turski) – mnoštvo; četa vojnika
– burek (turski) – vrsta pite sa sirom, mesom i slično
– busija (turski) – zaseda; zaklon
– caka (nemački) – dosetka, smicalica, fora; začkoljica
– centar (grčki) – središte, sredina
– cilindar (grčki) – valjak
– citadela (italijanski) – tvrđava
– čabar (persijski) – drvena posuda za tečnost i mlečne proizvode
– čair (turski) – pašnjak, livada, poljana
– čakija (turski) – džepni nožić
– čakšire (turski) – muške pantalone od domaće vune
– ćar (turski) – zarada, dobit; korist
– ćemane (turski) – violina
– ćerpič (turski) – nepečena cigla
– ćitap (turski) – turska verska knjiga
– ćurak (turski) – kratak zimski kaput postavljen krznom
– decidiran (nemački) – jasan, odlučan, određen, nedvosmislen
– deplasman (francuski) – premeštanje; potiskivanje; zapremina vode koju istisne brod
– deputat (latinski) – izabrani predstavnik
– dereglija (mađarski) – skela
– desert (francuski) – poslednji deo obroka, poslastica
– digresija (latinski) – udaljavanje od teme razgovora
– dijametar (grčki) – prečnik
– dilber (turski) – dragan, miljenik, lepotan; zavodnik
– direk (turski) – drveni stub
– dorat (turski) – konj crvenosmeđe dlake
– drenaža (francuski) – odvođenje suvišne vode
– dresura (nemački) – obučavanje, uvežbavanje životinja
– dućan (turski) – prodavnica, radnja
– duduk (turski) – nastavak za izlivanje vode na metalnoj kanti; vrsta frule; nestručnjak
– duplikat (latinski) – drugi primerak čega; kopija
– dušmanin (turski) – ljuti neprijatelj, protivnik
– duvar (turski) – zid
– džabe (turski) – besplatno
– džak (turski) – vreća
– džezva (turski) – mala metalna posuda sa drškom u kojoj se kuva crna kafa
– đakonija (turski) – odabrano jelo, poslastica
– đeram (turski) – naprava za vađenje vode iz bunara; bunar
– đerdan (turski) – ženska ogrlica
– đevđir (turski) – metalna posuda za ceđenje, cediljka
– đul (turski) – ruža
– đuture (turski) – sve zajedno, sve ukupno, bez pojedinačnog merenja ili brojanja
– đuvegija (turski) – momak za ženidbu
– efemeran (grčki) – kratkotrajan, privremen, prolazan
– emigrant (latinski) – iseljenik
– eminentan (latinski) – izvrstan, odličan, ugledan, istaknut
– entitet (latinski) – biće; suština
– epitel (grčki) – površinski sloj kože
– eremit (grčki) – usamljenik, pustinjak
– esnaf (turski) – udruženje zanatlija iste struke
– etat (francuski) – deo šume za seču
– etnos (grčki) – narod
– eventualno (latinski) – moguće, uslovno, možda
– evidentno (latinski) – očigledno, jasno
– farma (engleski) – poljoprivredno dobro, poljoprivredno imanje
– fascinacija (latinski) – opčinjavanje
– flagrantno (latinski) – jasno, uočljivo
– frikcija (latinski) – trenje
– frtalj (nemački) – četvrtina, četvrt
– fundament (latinski) – temelj, osnova
– furuna (turski) – peć
– futrola (nemački) – korice; kutija
– gabarit (francuski) – model; kalup
– gradina (turski) – bašta; vrt
– haber (turski) – glas, glasina, vest; poruka, izveštaj
– hajduk (turski) – odmetnik, pobunjenik
– hajvan (turski) – stoka; životinja
– harambaša (turski) – nasilnik; vođa hajduka
– ibrik (turski) – keramička ili bakarna posuda za vodu ili kafu
– ič (turski) – ništa, baš ništa
– imigracija (latinski) – useljavanje
– indiferentan (latinski) – ravnodušan
– inkarnacija (latinski) – otelotvorenje, utelovljenje
– insan (arapski) – čovek, ljudski stvor
– insert (latinski) – umetak
– integritet (latinski) – celovitost; nepovredivost
– intencija (latinski) – namera, naum, cilj, težnja, želja
– intenzitet (latinski) – jačina, snaga
– irelevantan (latinski) – nevažan, beznačajan, sporedan
– item (latinski) – takođe, isto tako
– iteracija (latinski) – ponavljanje
– jedared (turski) – jednom, nekad davno
– jendek (turski) – jarak, kanal, rov
– jok (turski) – ne, nije, nikako
– kabast (turski) – glomazan
– kaciga (latinski) – metalna kapa, šlem
– kadifa (turski) – kvalitetna tkanina; somot
– kalo (italijanski) – gubitak, manjak u težini neke robe usled stajanja, sušenja, prerade; rastur
– kantar (turski) – jednostavna vaga u obliku metalne šipke po kojoj se pomera teg
– kanton (francuski) – oblast; okrug
– kauzalan (latinski) – uzročan
– kavga (turski) – svađa, prepirka; tuča, bitka
– kijamet (turski) – nevreme, oluja
– kirija (turski) – zakup, najam
– kismet (turski) – sudbina
– komšija (turski) – sused
– konfuzija (latinski) – pometnja, zbrka; smetenost, zbunjenost
– konkavan (latinski) – izdubljen, udubljen, ugnut
– kontradiktoran (latinski) – protivrečan
– konveksan (latinski) – ispupčen, izbočen
– korpulentan (latinski) – krupan, jak; debeo
– krčag (latinski) – zemljana posuda za vodu ili vino
– kredenac (italijanski) – kuhinjski ormar
– kredo (latinski) – simbol vere
– kuluk (turski) – prinudni rad
– kumir (ruski) – idol; predmet obožavanja
– kuplung (nemački) – kvačilo, spojka
– kurcšlus (nemački) – kratak spoj u strujnom kolu, koji izaziva prekid struje
– kurir (francuski) – glasnik
– kvota (latinski) – srazmeran deo
– lament (latinski) – jadikovanje
– lokum (turski) – ratluk
– magaza (turski) – prostorija za čuvanje robe
– majdan (turski) – rudnik; kamenolom
– manir (francuski) – način ponašanja
– marioneta (francuski) – mala lutka koja se pokreće pomoću konca
– marva (mađarski) – stoka
– Mediteran (latinski) – Sredozemlje
– melioracija (latinski) – poboljšanje zemljišta
– meze (turski) – zakuska, jelo koje se uzima mimo redovnih obroka
– musaka (turski) – jelo od krompira i mesa
– mušema (turski) – plastificirano platno
– muštuluk (turski) – radosna vest; nagrada onome ko je doneo lepu, radosnu vest
– nonšalantno (francuski) – nemarno, ležerno
– notoran (latinski) – očigledan
– nukleus (latinski) – jezgro
– opsesija (latinski) – obuzetost nečim
– oralan (latinski) – usni
– orbita (latinski) – putanja kojom se kreću nebeska tela
– oronim (grčki) – naziv brda ili planine
– panađur (grčki) – vašar, sajam
– pantokrator (grčki) – svevladalac
– paraf (francuski) – skraćeni potpis
– parafraza (grčki) – opisivanje neke misli drugim rečima
– pardon (francuski) – izvinite
– patlidžan (turski) – paradajz
– pekmez (turski) – džem
– pendžer (turski) – prozor
– pidžama (persijski) – odeća za spavanje
– principijelnost (latinski) – doslednost
– plafon (francuski) – tavanica
– predispozicija (latinski) – prirodna sklonost
– procesija (latinski) – svečana verska povorka
– pumpa (nemački) – šmrk, crpka
– rabadžija (turski) – čovek koji prevozi robu zaprežnim kolima
– rabat (francuski) – popust na utvrđenu cenu
– radijus (grčki) – poluprečnik
– radikand (latinski) – veličina pod korenom
– raf (turski) – polica, stalak
– relativan (latinski) – uslovljen
– relikt (latinski) – ostatak drevne prošlosti
– rimejk (engleski) – nova verzija filma
– rival (nemački) – suparnik, protivnik
– samar (grčki) – drvena naprava za nošenje tereta koja se postavlja na leđa konja ili magarca
– sevap (turski) – dobro delo
– sinija (turski) – nizak okrugao sto, trpeza, sofra
– sokak (turski) – manja ulica
– spontano (latinski) – prirodno, neusiljeno, samo od sebe, neizveštačeno
– sporadično (latinski) – povremeno, ponegde, neredovno
– striktan (latinski) – strog, jasno određen, tačan, izričit
– šansona (francuski) – pesma
– šarlatan (francuski) – varalica, nadristručnjak, hvalisavac
– šićar (turski) – laka zarada, plen; dobit, korist
– šira (turski) – neprevrelo vino, slatki sok zrelog grožđa koji još nije počeo da fermentira
– škart (italijanski) – neupotrebljiva roba
– šlank (nemački) – vitak, tanak
– šminka (nemački) – kozmetičko sredstvo za ulepšavanje lica
– šmokljan (nemački) – glupan, nespretnjaković, smetenjak
– špajz (nemački) – ostava za hranu
– šrafciger (nemački) – odvijač, odvrtač
– tamaniti (turski) – potpuno uništavati, zatirati, istrebljivati
– taraba (turski) – ograda, plot
– taze (turski) – sveže
– teatar (grčki) – pozorište
– tefter (turski) – beležnica, spisak; računska, trgovačka knjiga
– tendencija (latinski) – osnovni smer kretanja procesa, teženje
– terakota (italijanski) – pečena čista glina
– tirada (francuski) – dug i dosadan govor
– tišler (nemački) – stolar
– traverza (francuski) – poprečna greda
– trik (engleski) – obmana, varka
– tuč (turski) – bronza
– vajda (turski) – korist, dobit
– vakat (turski) – vreme
– valija (turski) – carski namesnik
– varoš (mađarski) – manji grad
– verzal (latinski) – veliko početno slovo
– vezir (turski) – upravnik pokrajine u turskom carstvu
– vijadukt (latinski) – most iznad provalije, puta ili doline
– vilajet (turski) – pokrajina; provincija
– vinjeta (francuski) – ukrasna šara u knjizi
– voal (francuski) – tanka prozirna tkanina
– vodvilj (francuski) – šaljivi scenski komad
– zemička (češki) – okrugli hlepčić od belog brašna, pogačica
– žrvanj (turski) – mlin za mlevenje žitarica sastavljen od dva kamena
|
| | | Gost Gost
| Naslov: Re: Strane riječi u srpskom jeziku Sre 4 Sep - 10:04 | |
| magaza (turski) – prostorija za čuvanje robe
– majdan (turski) – rudnik; kamenolom
– manir (francuski) – način ponašanja
– marioneta (francuski) – mala lutka koja se pokreće pomoću konca
– marva (mađarski) – stoka
– Mediteran (latinski) – Sredozemlje
– melioracija (latinski) – poboljšanje zemljišta
– meze (turski) – zakuska, jelo koje se uzima mimo redovnih obroka
– musaka (turski) – jelo od krompira i mesa
– mušema (turski) – plastificirano platno
– muštuluk (turski) – radosna vest; nagrada onome ko je doneo lepu, radosnu vest |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: Strane riječi u srpskom jeziku | |
| |
| | | |
Similar topics | |
|
Strana 1 od 1 | |
| Dozvole ovog foruma: | Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
| |
| |
| Ko je trenutno na forumu | Imamo 435 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 435 Gosta :: 2 Provajderi
Nema
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 930 dana Pet 27 Sep - 15:38
|
Dvorana slavnih |
Naj Avatar Haossa !
Kreja
|
Poslanici naj aktivniji nedelje | |
|