Crnobradi

Crnobradi

Marcel Remacle, autor stripa o Crnoj Bradi, rođen je 16.01.1926. u Namuru, u Belgiji. Karijeru započinje već s 18 godina, pod pseudonimom Ted Smedley, kao ilustrator u belgijskom tisku, podkraj 2. svjetskog rata. 1956. ulazi u izdavačku kuću Dupuis. Iste godine za novine Spirou stvara “Bobosse” (koji se pojavljuje u Risque-toutu i Spirou), a dvije godine kasnije kreira strip o mornaru Nicku i Crnoj Bradi. Iz razloga dobro znanog jedino francuskoj cenzuri, inače prilično aktivnoj 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, “Pavillons noirs”, prvi album njihovih pustolovina bio je dugo vremena nedostupan u Francuskoj. Do danas je ostalo nejasno zašto. 1964. započinje rad na serijalu “Hultrasson le viking”, koji nije doživio veći uspjeh, pa nakon 10 godina odustaje od crtanja tog stripa. Marcel Remacle preminuo je 1999. godine.

Najpoznatije Remacleovo djelo svakako je strip o Crnoj Bradi, koji na svoj šaljivi način oživljava vrijeme kada su pirati bjesnjeli Karipskim morem. Glavni junak je gusarski kapetan, divlji razbojnik koji terorizira oceane. Strah i trepet kolonija na području Kariba, kao i brodova koji su plovili tim morem, zlobni i podmukli gusar ustvari je priglupi nespretnjaković čiji ‘domišljati’ planovi pljačkaških napada redovito završavaju neuspjehom, tjerajući čitatelje njegovih pustolovina u urnebesni smijeh. Netko bi se mogao zapitati kako mu, uza sve to, polazi za rukom održavati reputaciju zloglasnog pirata, jer propada mu sve što poduzima? Ali to može samo Crna Brada, ostati istovremeno ozloglašen i neuspješan gusar. Jedina osoba koje se Crna Brada doista boji je njegov Djedica. Mrzovoljni starac patuljastog rasta (često zabrinut za svoju ‘mirovinu’, koju pokušava zaslužiti pljačkaškim pohodima) sve nesuglasice koje ima s unukom riješava silovitim pljuskama, kojima redovito časti dotičnog. Upravo su ta njihova međusobna prepucavanja izvor mnogih gegova koji izazivaju smijeh kod čitatelja. Zakleti neprijatelj Crne Brade je mornar Nick, stari pomorac, usprkos svojoj visokoj dobi još uvijek u punoj snazi, koji ne oklijeva suočiti se s najstrašnijim piratima. Ova časna dobričina, i vrlo cijenjeni mornar kralja Louisa, uglavnom provodi vrijeme na moru štiteći ga od razbojnika kao što su Crna Brada i njegov Djedica. Da bi nadmudrio i savladao svoje protivnike koristi se mnogim lukavim trikovima. Njegov najbolji prijatelj je Sebastien, hrabri harpunar s govornom manom. Nick ga prvi put susreće na kitolovcu, netom opljačkanom od strane Crne Brade i njegovih gusara (Stripoteka br. 40, epizoda bez naslova).


Mornar Nick, u početku zamišljen kao glavni lik, za razliku od Crne Brade koji u prvim epizodama ima više sporednu ulogu i nedorečen karakter, brzo biva potisnut istim. Crna Brada postupno preuzima glavnu ulogu u stripu, s vremenom se njegov karakter rafinira, dorađuje i oplemenjuje, on postaje okosnica priče, za razliku od mornara Nicka koji dobija epizodnu ulogu. Tako taj strip kasnije poznajemo pod nazivom “Crna Brada” ili “Crnobradi”. Premda se u pojedinim epizodama stječe dojam scenarističke bezidejnosti, površnosti ili prosječnosti svakako vrijedi spomenuti priče koje odskaču svojim zanimljivo osmišljenim scenarijem (ispunjenim cijelim nizom duhovitih situacija), koje uz originalni, prepoznatljivi Remacleov crtež (s dugačkim i povinutim nosevima dvojice glavnih negativaca, kao svojevrsnim ‘zaštitnim znakom’ tog stripa:-) ) pružaju pravo zadovoljstvo kod čitanja. Hrabri i uglađeni mornar Nick u prvoj epizodi nastoji pronaći brod koji su svladali i zauzeli pirati. Morski razbojnici još su na njemu i ne namjeravaju ga tek tako napustiti. Vrlo brzo srest će se oči u oči s, istovremeno ozloglašenim ali i čudnim, drskim i smiješnim gusarskim kapetanom, Crnom Bradom, koji će mu zauvijek postati najveći neprijatelj. Podmukao ali i vrlo glup, za ostvarenje svojih pljačkaških namjera (koje mu redovito ne polaze za rukom) previše ne bira sredstva. Svoje strašne pothvate kasnije pokušava ostvariti uz pomoć svog neugodnog i mrskog Djedice (koji se ne pojavljuje u prvim epizodama).


Od priča koje se izdvajaju iz prosjeka vrijedi također spomenuti epizodu “Osvajači Pecograda” (Stripoteka br. 318/319), u kojoj Crna Brada na nagovor Djedice (što je ovaj potkrijepio velikom porcijom pljuski, koje je velikodušno udijelio svom unuku), već prilično zabrinutog za svoj gusarski ‘staž’ i ‘mirovinu’ koju mora zaslužiti, poduzima pljačkaški pohod na Pecograd i upušta se u dugotrajnu opsadu tog grada. U tome mu se pokušavaju suprotstaviti mornar Nick i Sebastien, koji su se zatekli u gradu. Uz cijeli niz tragikomičnih planova i pokušaja ulaska u grad, posebno treba spomenuti smiješnu situaciju u kojoj Crna Brada po prvi puta obrije svoju bradu, kako bi se prerušio u dječaka i neprimjetno uvukao u grad, gdje se priključuje učenicima jedne škole, s namjerom da navečer svojim gusarima otvori gradska vrata. Sve, naravno, završava neuspjehom i zarobljavanjem Crne Brade i Djedice, kao i njihovim upućivanjem u kaznionicu njegovog veličanstva, španjolskog kralja. U epizodi “Crnobradi i Dona Klara” (Stripoteka br. 328/329) vidimo Crnu Bradu kao nespretnog udvarača koji na nagovor Djedice (privučenog bogatim mirazom) udvara bogatoj i lijepoj Dona Klari, a da bi je potpuno zadivio krade brod i odlazi u novi veliki ‘pothvat’, dostojan njega samog (Dona Klara: ”Znajte ,gospodine, da Dona Klara nikada neće poći za nekog papučara i mlakonju!”; Crna Brada: “Nikada u životu nisam nosio papuče, gospo!”). Da ‘strah i trepet’ Karipskog mora ne preza od ničega, zorno pokazuje epizoda “Tko s đavolom tikve sadi” (Stripoteka br. 386/387, 388/389), u kojoj se udružuje sa samim Luciferom, koji mu pomaže pobjeći iz zatvora. Jedna od zanimljivosti je i pojava oca od Crne Brade, u epizodi “Zlatni grumen” (Totem br. 1). Od mnogih kratkih priča posebno treba spomenuti “Bistre glave” (objavljena kao dodatak od 6 stranica, u Gigantu br. 59).


Ovdje Crna Brada i njegov Djedica doživljavaju brodolom, nakon kojeg dospjevaju na pusti otok. Tamo započinje njihovo međusobno, zanimljivo i duhovito osmišljeno, nadmudrivanje oko toga što se sve može uraditi s praznim bačvama, koje su prevozili na brodu… Ovaj strip, zamišljen kao humorna gusarska pustolovina, s određenom oscilacijom u scenarističkoj kvaliteti epizoda, nudi razbibrigu svima onima koji vole priče smještene u dekor zlatnog doba gusarenja na Karibima, s jedrenjacima, pomorskim okršajima, potragama za blagom i pustolovinama ondašnjih pomoraca, prikazanim na jedan duhovit način, s humorom baziranom na odnosu i međusobnim prepucavanjima glavnih protagonista.



stripovi.com