Snoopy / Charlie Brown

Snoopy



Charlie Brown, Lucy, Snoopy, Linus i ostali čine nezaboravnu družinu koja je obilježila djetinjstvo generacija čitatelja širom svijeta.

Tvorac lika


Charles Schultz

Grafički tvorac lika


Charles Schultz

Premijera


2.10.1950.

ŽANR Humoristični strip

MJESTO RADNJE SAD

VRIJEME RADNJE sadašnjost


LIK


VJERNI PRATITELJ N/A

NAJVEĆI NEPRIJATELJ N/A

OMILJENO ORUŽJE N/A

TIPIČNA UZREČICA

Malo mjesto St.Paul u Minnesoti nije moglo zamisliti kakvu osobu će dobiti 22.11.1922. godine. Tog dana je rođen Charles Schulz, jedan od najpoznatijih svjetskih strip crtača, koji već dva dana poslije rođenja dobiva nadimak Sparky – prema tadašnjem popularnom strip junaku iz dnevnih novina. Većinu svog života je proveo u malom mjestu Santa Rosa u sjevernoj Californiji. Zanimljivo je to da je njegova adresa bila «državna» tajna, te da je nitko osim uže rodbine i suradnika nije znao, a njegovi obožavatelji, na čija je pisma on uvijek odgovarao, su mu slali pisma na adresu: Charles Schulz, Number One Snoopy Place, Santa Rosa, California 95403, USA. 22.6.1947. godine u mjesnom listu St. Paul Pioneer Press, u dijelu novina posvećenom ženama, izlazi njegov prvi rad Li'l folks – priča o troje djece: djevojčici Patty, dječaku Charliu Brownu, dječaku koji je obožavao Beethovena, te o psu koji je sličio na Snoopyja. Krajem 1949, Schultz traži od izdavača da dobije dnevnu rubriku, te povišicu, što izdavač odbije, a Schultz je prisiljen dati ostavku. Njegov zadnji rad u tom listu je objavljen 22.01.1950. godine. Osim u St. Paul Pioneer Press-u autor je anonimno objavio 17 tabla stripa u Saturday Evening Post-u.
Peanutsi su se prvi put pojavili 2.10.1950. u sedam novina: The Washington Post, The Chicago Tribune, The Minneapolis Star/Tribune, The Allentown Call-Chronicle, The Bethlehem Globe-Times, The Denver Post, te u Seattle Times-u. Do siječnja 1952 godine izlazio je radnim danom (od ponedjeljka do subote), a tada je dobio i nedjeljnu rubriku. U to vrijeme većina izdavača se odnosila «okrutno» prema stripu: objavljivali su strip table vertikalno, te su ih sužavali radi prostora. Autor je rekao da je u tome stripu isprva želio ujediniti dječji i teen humor, ali se zatim odlučio samo za dječji humor. Kada je strip trebao početi izlaziti kontinuirano postavilo se pitanje naslova. Schultz je želio zadržati naziv Li'l Folks, ali je to bilo presličino naslovu stripa Little Folks koji je tada izlazio u drugim novinama. Dobio je od izdavača deset naziva koja su bila u konkurenciji i on je izabrao ovaj.



U početku je dobivao zbunjujuća pisma u vezi naziva stripa, ali je sva zbunjenost uskoro nestala. U prvom izdanju stripa su se pojavila tri lika – Charlie Brown, Patty i Shermy. Snoopy se pojavio dva dana kasnije 4.10.1950., a otada je gotovo nemoguće odrediti točan datum pojavljivanja pojedinih likova. Tako se pretpostavlja da je prvi datum pojavljivanja Lucy 3.3.1952. Nabrojati ćemo samo neke od ostalih likova koji su se pojavljivali u Peanutsima, skupa sa datumima prvog objvljivanja: Schroeder (30.5.1951.), Linus 19.9.1952 (imenovan tek 22.9.1952.), Pig-Pen (13.7.1954.), Charlotte Braun (30.11.1954.), Peppermint Patty (20.3.1967.), Woodstock 4.4.1967. (imenovana 22.6.1970.)
Likova naravno ima još puno, puno više. Neki od ovih likova se iz raznoraznih razloga više ne pojavljuju ili se tek povremeno pojavljuju, a neki su se pojavili tek jednom ili dva-tri puta. Najvažniji likovi naravno zaslužuju da se o njima kaže i nešto više:

CHARLIE BROWN – vječni gubitnik. Ili ne – oni samo misle da je gubitnik. Dječak na čijoj proslavi uvijek kiši, dječak koji nikada nije pobijedio u baseball utakmici i dječak koji nikad neće osvojiti srce male crvenokose djevojčice. Mnogi obožavatelji Peanutsa su se pitali je li Charlie Brown ćelav. U jednom pismu autor je napisao: "I don't think of it as not having hair. I think of it asbeing hair that is so blond that...it's not seen very clearly, that's all." Pognute glave, sa rukama u džepovima u pratnji Snoopyja, vječno zamišljen. Takav Charlie Brown nas već godinama očarava. Baš takav – pobjednik Charlie Brown.




SNOOPY – inteligentni pas, vjerojatno najpametniji lik serijala o Peanutsima koji nikada nije progovorio nijednu riječ (zato jer je to ljudska mana). U mnogim razmišljanjima (naravno, u oblačićima ), dok sjedi na krovu svoje kućice ovaj pas bilježi mnoge eseje i razmišljanja koja samo njemu mogu pasti na pamet. Snoopyjeva najveća želja je, naravno, pobijediti svoga zamišljenoga Crvenog Baruna. «Uhvatit ću te jednog dana, Crveni Barune» - čuje se sa krova njegove kućice u četiri sata ujutro dok mu se Barun smije gledajući ga s neba, a Charlie Brown se diže i u pidžami ga pita: «Kako ćemo ovo objasniti susjedima.» Naravno, Snoopy ima svog vjernog pratioca - Woodstocka, a i vođa je skauta Woodstockove družine.


WOODSTOCK – tako velika uloga za tako malu pticu. Veliki Snoopyjev pratilac, te njegov vjerni i povjerljivi prijatelj. Pošto je malen, a i ptica, on je šetajuća bomba koja se sprema eksplodirati (naravno u prenesenom značenju). Postaje, pošto je ptica, uznemiren za Dan Zahvalnosti. On je i jedan od slavnih Snoopyjevih skauta.




LINUS – punim imenom Linus van Pelt – intelektualac skupine. Očaran je vlastitom sigurnosnom dekicom i nikada se ne odvaja od nje. Cucajući svoj palac, on često izgovara prave filozofske misli, te lagano nalazi rješenja za najzamršenije probleme. «Uznemiravan» od svoje sestre Lucy on paradoksalno, unatoč godinama, gleda na svijet svojim očima. Shvaćajući bit Božića, on ne vjeruje u djeda Božićnjaka, ali zato dječačkom maštom vjeruje u Veliku Tikvu koja za Noć vještica djeci donosi darove. U jednoj već legendarnoj epizodi on i Charlie Brown se svađaju oko Božića i Noći vještica. Iznerviran uvjerljivošću Linusa, Charlie Brown mu odgovara da neće ulaziti u teološke rasprave.



MARCIE I PEPPERMINT PATTY - ova dva lika idu ili skupa ili nikako. Otkada su se upoznale u ljetnom kampu nerazdvojne su prijateljice. Usprkos tome što su sušta suprotnost ne bi mogle jedna bez druge (jedna je tipična štreberica, a druga baseball igračica koja zanemaruje školu). U ovom slučaju Schultz upotrebljava klišeiziranu ideju prijateljstva u suprotnosti koju je u obliku ova dva lika usavršio bolje nego ijedan drugi strip majstor kroz mnoštvo malih epizoda u kojoj ove dvije junakinje upotpunjuju jedna drugu. Marcie zove Patty «Sir» čime ismijava njezine mane. Usprkos tome uvijek je spremna, kao i svaka prava prijateljica, pomoći Patty u školi ili u domaćoj zadaći. U sljedeća dva kratka stripa možemo saznati svu filozofiju njihovog prijateljstva.











Charles Schultz je nacrtao apsolutno sve epizode i table Peanutsa i oporučno je odlučio da nakon njegove smrti nitko ne može nastaviti crtati Peanutse, te je tako sam sebe poslao u besmrtnu strip-povijest, te gotovo u strip svijetu divinizirao Snoopyja i ostale junake. Objavio je ukupno svijetu ostavio 17, 897 stripova, od toga 15, 391 dnevnih strip-kaiševa, te 2, 506 nedjeljnih stripova. Osim stripa njegovi će junaci ostati zapamćeni po velikom broju knjiga, albuma, te svih ostalih medija koji se zauvijek sjećaju Snoopyja i ekipe. Sjećam se da sam kao dječak gledao na televiziji crtani film o Charlie Brownu, te sam se odmah zaljubio u Snoopyja, Linusa i njegovu dekicu, Lucy, Sally i ostale likove te sam ih dugo imao u sjećanju. Zato mi je bilo posebno drago kada sam na kiosku ugledao Snoopy magazin kojega izdaje zagrebački Strip-Agent, koji će ga nadam se još dugo i uspješno izdavati. Nažalost, to se nije obistinilo, ali zato nam uvijek ostaje prekrasno američko Fantagraphics izdanje koje donosi kronološki objavljene sve epizode Peanutsa!

12.2.1999 Santa Rosa i svijet izgubili su velikog strip-majstora te velikog čovjeka koji je svijetu dao Peanutse. Toga dana većina strip crtača, ali i poklonika stripa je odalo počast velikom majstoru. Schultzovo besmrtno djelo, koje je ostavilo dubok trag u povijesti stripa i dječje umjetnosti i dalje osvaja stare i mlade čitatelje diljem svijeta nikad nećemo i ne smijemo zaboraviti.

In Memoriam: C.Schultz (1922.-1999.)

Snupi stripovi



Snupija, Čarli Brauna i druge junake Peanutsa  je  je uradio Čarls Šulc - jedan od najpoznatijih svetskih strip crtača koji je dva dana po rođenju dobio nadimak Sparki prema tadašnjem  popularnom strip junaku iz dnevnih novina. Strip se prvi put pojavio 2.10.1950 i u početku je izlazio radnim danima u dnevnim novinama.



Charles M. Schulz as a boy



Ovo  je dečiji strip koji ima puno likova koji su se vremenem menjali,  a najvažniji su  - Čarli Braun večiti gubitnik. Dečak na čijoj proslavi uvek poda kiša, koji nikada nece pobediti na basaball utakmici i nikada neće osvijiti srce crvene devojčice. Pognute glave sa rukama u dzepovima u pratnji Snupija, večito zamišljen.



Snupi je inteligentni pas, verovatno najintelegentniji lik u čitavom serijalu koji nikada nije progovorio nijednu reč.

Woodstok-velika uloga za tako malu pticu. Veliki Snupijev pratilac i njegov verni prijatelj.

Marie i Pepermint Patty-ova dva lika idu zajedno ili nikako. Uprkos tome što su sušta suprotnost ne bi mogle jedna bez druge. Lusy je neverovatno gunđalo. Iako nije pametna kako se želi prikazati stalno deli savete.



Charles Schulz je nacrtao apsolutno sve epizode Peanutsa i odlučio je da nakon njegove smrti niko na može nastaviti crtati ovaj strip te je sam sebe poslao u istoriju.

 

Rice Park, Saint Paul, Minnesota

Odlazak Čarlija Brauna

Čarli Braun je simpatični gubitnik, dok je njegov tvorac melanholik. "Ceo moj život je odbacivanje", izjavio je Šulc novinaru "Vašington Posta" pre tri godine. '"Žene, psi, komični stripovi..." Šulc nije, zaključuje novinar, ležeran, bogat i uspešan čovek kakvim se činio. On je "nežna i melanholična duša", koji "svet posmatra isključivo kroz prizmu bolnog i nesrećnog detinjstva"


Čarls M. Šulc gotovo pedeset godina svakodnevno crta, 365 dana u godini strip Peanuts. Od kada se prvi put pojavio u javnosti oktobra 1950. godine, Šulc je nacrtao 18.000 stripova u kojima se bori sa strahovima i nadama Čarlija Brauna i njegove družine. Strip je doživeo više od 40 televizijskih verzija, četiri igrana filma i jednu brodvejsku adaptaciju pod nazivom "Ti si dobar čovek, Čarli Braun". I ne samo to, strip se svakodnevno objavljuje u 2600 novina u 75 zemalja, i procenjuje se da ga čita 355 miliona čitalaca. Pored toga što je veoma uspešan i popularan, Šulc je i veoma bogat čovek - od prodaja prava na korišćenje stripa Peanuts godišnje zarađuje više od milijardu dolara.

Šulc je pre 20 godina imao operaciju na srcu i od tada ima problema sa zdravljem. Prošlog meseca, uoči svog 77. rođendana, Šulc je otišao u kalifornijsku bolnicu zbog operacije na stomaku. Kada su ga otvorili, lekari su dijagnostifikovali rak debelog creva i prepisali mu hemoterapiju; saopštili su mu da dalje operativne zahvate neće izvoditi, i pustili ga kući. Prošle nedelje iz Kalifornije je stigla vest da se Šulc vratio za crtački sto u studiju blizu svoje kuće, koja se nalazi severno od San Franciska. Niko izvan kruga najuže familije nije znao šta on tamo radi. "Verovatno radi nešto za sebe", pretpostavlja Dajen Ajslin, portparol kompanije Junajted Medija. Međutim, i sama Dajen priznaje da ne zna šta se dešava, a familija Šulc uporno čuva privatnost starog čoveka. "Važno je da je on još uvek aktivan", kaže Dajen.

U vreme kada je otišao u bolnicu Šulc je radio istim tempom kao i uvek. Predao je gomilu Peanuts stripova kompaniji Junajted Medija pet nedelja pre roka, što znači da trenutno kompanija ima dovoljno dnevnih stripova do 1. januara 2000. godine. Listovi koji izlaze periodično imaće dovoljno stripova čak do februara meseca. Ali, tužna istina je da će Snupi jedva preći most koji nas spaja sa XXI vekom - na osnovu Šulcovog ugovora zabranjeno je da neki drugi crtač nastavi sa crtanjem ovog jedinstvenog stripa. Šulc je uvek govorio da će jednog dana kada on umre umreti i Peanutsi sa njim. U međuvremenu, nastavljaju se pripreme za proslavu zlatnog jubileja univerzalne (iako originalno američke) tvorevine, stipa Peanuts. Kolekcija "best of" pod nazivom Peanuts - Golden Celebration upravo je izašla u Americi u Harper-Kolinsovom izdanju. Izložba na temu Šulcovog života i rada otvorila je ovih dana Međunarodni muzej crtane umetnosti u Floridi, a sledećeg oktobra planira se druga izložba u Ohaju, koja će obeležiti aktuelnu pedesetogodišnjicu.


Šulc je počeo da crta Čarlija Brauna i njegovu družinu u vreme kada je Hari Truman bio u Beloj kući, a Bil Klinton tek što je prohodao u kući svoje bake gde je živeo. Elvis Prisli je takođe bio nepoznati klinac u to vreme. "Moji drugari i ja volimo da mislimo o sebi kao uspešnim primercima iz posleratnog svetskog perioda", izjavio je Sparki, jedan od likova u Šulcovim najranijim stripovima. Sparki je ličio na Čarlija Brauna, a njegov ljubimac na Snupija.

Amerika se dosta izmenila u narednih pedeset godina, postala je zemlja kablovske televizije, internet pornografije i elektronske trgovine. Ali, Peanuts se nije promenio, ostao je isti onakav kakav je bio na početku - uspešan proizvod iz posleratnog svetskog perioda. Crteži i replike su evoluirali, naravno, ali su likovi i svet u kome su živeli ostali zapanjujuće nepromenjeni. Peanuts je remek-delo umetnosti prilagođavanja u formi koje se nikad ne menja.

"A sad, evo dolazi Čarli Braun", kaže jedno dete drugom kada se u kadru jednog od ranijih stripova pojavljuje glavni junak. "Dobri, stari Čarli Braun, da, gospodine", odgovara drugo dete dok Čarli prolazi pored njih u drugom kadru. "Dobri, stari Čarli Braun...", ponavlja treće dete, i dodaje u četvrtom kadru: "Kako ga mrzim!"


Čarli Braun je simpatični gubitnik, dok je njegov tvorac melanholik. "Ceo moj život je odbacivanje", izjavio je Šulc novinaru "Vašington Posta" pre tri godine. '"Žene, psi, komični stripovi..." Šulc nije, zaključuje novinar, ležeran, bogat i uspešan čovek kakvim se činio. On je "nežna i melanholična duša", koji "svet posmatra isključivo kroz prizmu bolnog i nesrećnog detinjstva".

Šulc je rođen novembra 1922. godine u Minesoti, državi koja je dala moderne američke ikone kao što su Bob Dilan, Gerison Kejlor i Džesi Ventura. Šulc je bio jedino dete u porodici, svi su ga znali kao Sparki i, poput Čarlija Brauna, bio je autsajder. Stripovi o Čarliju Braunu su oličenje suštinske jednostavnosti, bez imalo ironije, i upravo to motiviše književnike da neprekidno tumače njegovo značenje i izvode zaključke. Umberto Eko je 1963. godine nazvao Šulca modernim pesnikom, a ozbiljno je shvaćen i u Francuskoj - izložba Peanuts postavljena je u Luvru 1990. godine. Međutim, najuspešnije tumačenje stripa o Čarliju Braunu je religijsko. Robert Šort je 1964. godine izdao malu knjigu sa naslovom "Gospel po Peanutsima". U knjizi se Čarli Braun opisuje kao "čovek XX veka obučen u majicu od trnja", Lusi kao simbol prvobitnog greha, dok je Šreder opisan kao žrtva idolopoklonstva, a Snupi kao "mali Hrist koji teši napaćene." Šortova knjiga je 1965. godine dospela na listu bestselera u SAD, i usledila su neka manje uspešna izdanje na tu temu. Šort i dalje tvrdi da je religija u srži Peanutsa, dok Šulc, s druge strane, drži distancu u odnosu na Šorta i njegove tvrdnje.


"Oni su neka vrsta arhetipa", kaže profesor Tom Dihejvin za likove iz stripa Peanuts. "Iz nekih razloga, Lusi i Čarli Braun predstavljaju sinonime za određeni američki senzibilitet." Dok je bio predavač na kursu za američki komični strip univerziteta u Nju Džerziju, Dihejvin je prokrčio put akademskom studiju za crtane filmove, a danas radi kao predavač na univerzitetu Virdžinija Komonvelt u Ričmondu. Lusinu kabinu koju je ona zvala "psihijatrijska pomoć 5c" i Linusovo "sigurnosno ćebe" (izumi datiraju iz ranih 50-ih), Dihejvin smatra stožerima stripa. "Lusina kabina je nastala u periodu velikog interesovanja za psihoanalizu u Americi, koja je tek tada uzimala maha", kaže on. "Svi su odlazili kod psihijatra, napuštajući svoja predgrađa." Šulc je, kaže on, prvi uveo u upotrebu frazu "sigurnosno ćebe".

"Šulc stvara na prvi pogled naivan i nevin svet, ali taj svet je zapravo pun bola i konflikata", kaže profesor Lusi Kazvel, predavač sa državnog univerziteta Ohajo i koordinator predstojeće oktobarske Šulcove izložbe. "On to čini na veoma iskren i nežan način." Patrik Mekdonel, mladi crtač stripa Mutts kome se Šulc divi, slično se izjašnjava o Šulcovom delu. "To nisu samo šale i loši štosovi", kaže Mekdonel. "Mnogo je iskrenije, više liči na umetnost. Šulc je prokrčio put ostalima."

Pedesetih godina ovog veka američka deca, poput Hilari Rodam, kasnije Klinton, učila su slova uz knjige Dr Seuss; šezdesetih su učila uz Peanutse. "Čarli Braun i njegova družina oblikovali su moj život, kao i živote većine mojih kolega crtača", kaže Mekdonel. "Zbog njega sam i postao crtač." Mekdonel je zadužen da izabere oko 1000 stripova za kolekciju koja će pratiti proslavu zlatne godišnjice Peanutsa. "Sve sam ih pogledao, svih 18.000 i zaprepastilo me majstorstvo varijacija. Znate, Šulc je prvih 40 godina radio u striktnom formatu, u četiri kadra, a ipak je to uvek različito radio. Čovek je umetnik i pisac."


"Lako je omalovažiti njegov uspeh i reći to je prosto, samo zato što na prvi pogled izgleda tako", kaže Kazvelova. "Šulc je jednom rekao da je crtač stripa osoba koja svaki dan radi istu stvar i pri tom se ne ponavlja. To je izuzetno težak posao."

(The Guardian)
priredila Biljana Vasi

Čarli Braun

Šulcov omiljen heroj, ozbiljan je i samosažaljiv, ljubazan, obziran i nesebičan. Za učinjena dobra dela nikad ne dobija zahvalnost. On je meta svake pošalice, loš je u sportu i sa devojčicama, uprkos tome što Pepermint Peti i Marsi gaje izvesna pritajena osećanja prema njemu. "Čarli Braun nikada neće odustati od ideje da dobro pobeđuje zlo", piše u reklamnom materijalu za strip.

Snupi

Snupi je nema zvezda stripa, talentovaniji je od mnogih ljudi i svakako je bez presedana u psećem svetu. Svih ovih godina on je div, leteći as i superheroj - ali uglavnom u svojim snovima. Zbog hroničnog nedostatka motivacije retko se može videti bilo gde osim u svojoj kućici, u igri sa Vudstokom ili u letargičnoj pozi dok čeka Čarlija Brauna da se pojavi sa večerom.

Lusi van Pelt

Zapovednička, neiskrena, velikih i glasnih usta, sve u svemu neprijatna - Lusi je sebična i razdražljiva osoba. Njeni komplimenti uvek imaju dvojako značenje, i deli psihološke savete bilo da je upitana ili ne. To što je upadljivo nekvalifikovana za taj zadatak vrlo nervira Čarlija, koji redovno dolazi na konsultacije kod nje.

Linus van Pelt

Dečak-filozof Linus van Pelt, Lusin mlađi brat, često zbunjuje okolinu svojim metafizičkim observacijama. Lusi ga zbog toga kinji i maltretira, ali ga zato Čarlijeva sestra Sali obožava i zove "Slatki Babu". Sa sobom uvek nosi parče krpe i grčevito ga se drži gde god da krene. Izumitelj je termina "sigurnosno ćebe".

Šreder

Veliki i dostojanstveni ljubitelj Betovena daje izvesnu kulturnu težinu celoj priči, iako i on može da pobesni kada Vudstok aterira na njegov ljubljeni klavir. Njegova moć da se dopadne drugima deluje čak i na Lusi van Pelt, psihologa-slobodnjaka, i za njega važe neka druga pravila.

Vudstok

Najmanja pojava u stripu - žuta ptica sa dobro razvijenim sekretarskim veštinama - jedan je od najizraženijih likova, uprkos tome što komunicira isključivo znacima za interpunkciju. Ponekad vraća Snupiju njegove nestašluke, ali u suštini njihovog odnosa je veliko prijateljstvo, kakvog nema u pseće-ptičjem svetu.