Kitovi su morski sisari čiji su preci nekada živeli na kopnu. Pošto već hiljadama godinama borave u vodi, kitovi veoma liče na ribe po obliku tela i drugim spoljašnjim odlikama, ali su im građa tela i način života i dalje ostali kao kod kopnenih životinja. U kitovim perajima nalaze se kosti šake sa 5 prstiju, dok neke vrste u svom telu imaju i kosti zadnjih udova. Međutim, svakako najveća razlika između kitova i riba je to što se mladunče ***** hrani majčinim mlekom, kao i svi ostali mladunci sisara.
Pošto su svi sisari toplokrvne životinje, a kitovi nemaju krzno koje bi ih štitilo od ledene vode, to im stvara poseban sloj potkožnog tkiva. Ovaj sloj je bogat masnoćama, što im omogućava održavanje stalne unutrašnje telesne toplote. Kitovi umesto škrgama, dišu plućima i unose vazduh pomoću dve nozdrve na gornjem delu glave. Kada se spuštaju pod vodu, nozdrve se zatvaraju pomoću dva kapka, pa voda ne može da uđe unutra. Svakih 5-10 minuta kit izlazi na površinu kako bi udahnuo vazduh.
Veliki grbavi kit naraste do 15 metara dužine i 25 do 30 tona težine. Odozgo je crne, a odozdo bele boje. Na glavi i rubovima dugih prsnih peraja ima upadljive izbočine po kojima je dobio ime. Rasprostranjen je po gotovo svim morima. Društven je i živi u manjim grupama. Može duboko roniti, do 20 minuta. Iskače i iznad površine, a vodoskok mu je visok do 2 m. Hrani se manjim rakovima i manjim ribama. Jednom godišnje koti 1-2 mladunca koji postaju samostalni nakon godinu dana.
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
katarina
MODERATOR
Poruka : 74915
Učlanjen : 06.06.2011
Naslov: Re: Kitovi Pet 17 Maj - 13:15
Beli kit
Beli kit je tamnosive boje, a kad odraste postaje žućkasto bele boje. Dužine do 4.5 m i težine do 1.5 t. Ima mala peraje, zaobljenu glavu, a usta su mu kljunolika. Živi u arktičkim morima, blizu ušća reka. Društven je i živi u grupama do 10 jedinki. Kreće se valovito, a pri disanju ispušta zvukove poput urlika. Proizvodi čitav niz zvukova pomoću kojih komunicira te je zbog njih prozvan morskim kanarincem. Hranu traži i u plitkoj vodi iako može pod vodom ostati i do 20 minuta te zaroniti do 650 m dubine. Hrani se većim ribama, rakovima i lignjama. Može plivati brzinom do 22 km/h. Pari se tokom celog leta, ženka mlade nosi 10 meseci, dok mladi postaju samostalni s godinu dana. Po jedan mladunac se rađa svake 2-3 godine. Životni vek oko 35 godina.
Grenlandski kit je po veličini drugi kit na svetu. Ima veliku glavu koja zauzima 1/3 tela i oblik tela sličan plavom kitu. Naraste do 20 metara, a može težiti do 100 tona. Hrani se planktonima i sitnim morskim organizmima. Živi u hladnim vodama u blizini Arktika, blizu ruba ledenih santi. Telesnu temperaturu održava pomoću sloja masti koji deluje kao izolator, a ovaj sloj može biti debeo i do 60 cm. Svake 3-4 godine ima po jednog mladunca. Životni vek mu je oko 100 godina (najviše do 185). Do sada najstariji poznati primerak, mužjak, je uginuo u 211. godini. Nažalost, ovaj kit je danas gotovo istrebljen.
Glavata ulješura odlikuje se velikom kockastom glavom, koja zahvata trećinu ukupne dužine tela. Ima najveći mozak od svih živih bića na zemlji koji može težiti oko 9 kg. Odozgo je tamnosive, a odozdo nešto svetlije boje, dok je glava sa strane gotovo crne boje. Ulješura je dugačka između 11 i 25 m, a teška od 20 do 50 t. Hrani se ribama i lignjama. Brzo pliva i može dugo i duboko roniti (do 2 km). Živi u toplim morima a kad je starija može se sresti i u hladnijim morima. Pari se cele godine, mlade nosi 16 meseci, koji postaju samostalni nakon godinu dana. Životni vek ulješure je oko 70 godina. Zaštićena je vrsta i jedna od najzastupljenijih kitova na planeti.
Kitove uglavnom ugrožavaju ljudi. Ugroženost od strane ljudi može se podeliti na dva dela: jedan je direktna ugroženost lovom na njih, a drugi je indirektan i sastoji se od ribolova i zagađenja okoline. Komercijalni lov na kitove zabranjen je međunarodnim sporazumom 1986. godine. Međutim, Japanu je lov na kitove dozvoljen samo radi istraživanja, ali ne I u komercijalne svrhe. Na Farskim ostrvima svake godine dolazi do masovnog ubijanja kitova. Kitovi se love u tzv. "naučne svrhe", pri čemu se njihovo meso nalazi na policama prodavnica i nudi u restoranima, ili pak prodaje i kao hrana za pse i mačke.
Orke su svestrani lovci koji se služe raznim tehnikama lova, zbog čega im je prehrana vrlo raznolika. Često zajednicki love plijen. Kada love ribe, kruže oko nje, sabijajući ih u sve gušće jato. Tada naizmjence svaki kit ubojica izravno napada plijen obrušavajući se u središte jata, dok drugi pripadnici kruženjem oko jata spriječavaju bijeg.
Orke koje žive u južnim vodama oko Južne Amerike usavršili su tehniku lova na morske lavove, pri čemu iskaću iz vode na pješčanu obalu. Orke koji iskaću na obalu ne love mlade morske lavove ili foke – njihov je cilj zbuniti protivnika! Preplašeni lavovi i foke zbunit će se i u nekom trenutku pokušati pobjeći, zaliječući se u morske valove, gdje će ih uloviti ostatak skupine koji vreba pod površinom.
Prevrću i ledene blokove tako da skaču pokraj stijena ili udaraju repovima kako bi valovima srušili u vodu plijen.
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]
Kajakaši su sreli grupu kitova, a jedan od njih je rešio da se podvuče pod kajak i ponovo izroni - sa njima na leđima!
Na snimku se nekoliko puta čuje da su momak i devojka uplašeni, nakon neobične taksi vožnje je jedan od njih viknuo "užas", ali mi, iz naših udobnih fotelja mislimo da je ovo bio i strašan, ali i prelep susret. Baš kao i dva miliona ljudi koji su kliknuli na video.
Razmisli dva puta pre nego što otvoriš usta [You must be registered and logged in to see this image.]