Finska

Inari






Inari je najveća općina u Finskoj a osnovana je 1876. Ima površinu od
17,321 km ² od čega je 2,148 km ² pokriveno vodom i 15,173 km ² je
zemljište.


Lemmenjoki nacionalni park i dio Urho Kekkonen Nacionalnog parka nalazi se u općini.


Inari ima populaciju od oko 7,000, od čega su oko jedne trećine Samí,
autohtoni narod u Finskoj. Oko 400 ljudi govori Sámi kao materinji
jezik.


Najveći poslodavci su općine Inari, finska granična straža i
Metsähallitus, koji upravlja zemljištima i vodnim područjima u državnom
vlasništvu. Turizam je također velika stavka i zapošljava velik dio
stanovništva. Smještajne tvrtke u području registriraju oko 375,000
noćenja svake godine, a ima oko 15,000 kreveta u okrugu, 13,500 ih
otpada na Resort Saariselka Holiday.


Inari jezero


Romatično Inari jezero
se nalazi između borovih i smrekovih šuma Laponije. Oko 3000 otoka
nalazi se u jezeru, koje je često, sve do lipnja, prekriveno ledenim
slojem. A nakon što ljetno sunce otopi led, ljubitelji klizanja na ledu
svoje klizaljke zamijene za ljetnju odjeću te kupaćim gaćicama i
bikinijima.
U sredini jezera leži jedno brdo na kojemu se nalazi restoran. Na njemu
se nalazi i vidikovac sa kojeg se pruža prekrasan pogled na okolicu.
U istom mjestu se nalazi muzej umjetnosti, koji pokazuje pregled
povijesti regije i života naroda saama.


Lemmenjoki


Selo Lemmenjoki smješteno je 45 km zapadno od Inaria, na obalama rijeke
Lemmenjoki. Područje je poznato po svojoj povijest nalazišta zlata i
predivne prirode Lemmenjoki nacionalnog parka. Što se površine tiče,
Nacionalni park Lemmenjoki trenutno je najveći u Finskoj. Rijeka splav
(brod) putovanje mnogo kilometara kroz doline rijeke Lemmenjoki, a
Ekspedicije u okolnim Maaresta i Viipus Fells ponuditi neustrašivi
pješak i skijašica klasični pustinji krajolika.

Turku



Turku, peti po veličini grad u Finskoj, nekada finska prijestolnica,
grad je umjetnosti i sveučilišno središte te nosi naslov najstarijeg
grada u Finskoj. Proglašen je prijestolnicom kulture za 2011.





Bivši glavni grad Finske i grad ljetnih festivala, Turku je domaćin
aktivnih zabavnih sadržaja, fascinantnih parkova, te nekoliko
zanimljivih povijesnih znamenitosti. Ovaj primorski grad je polazišna
točka za lijep arhipelag oko Turkua, koji nudi izvrsno okruženje za
osvježavajuće ljetne aktivnosti, kao što su jedrenje, kajak ili
jednostavno uživanje u nijansama zelene i plave uz dodir svježeg Finskog
morskog zraka.


Povijest



Grad Turku sa regijom bilježe svoje početke oko 1229. kada je osnovano
katoličko naselje u Koroinenu pored sadašnjeg centra Turkua. Nedugo
zatim započeli su radovi na novoj crkvi i Turku dvorcu. Rana katolička
crkva kao i švedska administracija vodili su ono što je danas Finska, iz
Turkua, koji je u ono doba bio drugi najveći grad u Švedskoj. Tijekom
stoljeća, vatra je nekoliko puta uništila Turku.

Turku je nazvan Åbo od strane švedskih osnivača, zato jer je bila 'bo'
(naselje) na rijeci Aura (å). Finski naziv Turku, je arhaična ruska
riječ za 'tržnicu' – jer je ovaj grad dugo bio jedan od najvećih i
najboljih na južnoj obali.

Turku ima uspješno sveučilište – prvo u Finskoj, osnovano u 1960. Ovdje
vlada kulturni duh grada i ponosni stanovnici, od kojih su neki još
uvijek iritirani činjenicom da je Helsinki preuzeo ulogu Finskog glavnog
grada 1812. Dugotrajna šala koja se prenosi jest da otkada je Turku
proširio kulturu na ostatak Finske, nikada se nije vratila nazad. Veliki
broj galerija umjetnosti i trgovina antikvitetima pobijaju ovo.
Turku je također poznat diljem Finske po svom obrađenom senfu, Turun
Sinappi. Iako se sada kontroverzno proizvodi u Švedskoj, ostaje ikona
ljetnih roštiljada.

Pori



Pori je najpoznatiji po izvrsnoj Yyteri plaži i godišnjem
međunarodnom festivalu jazz glazbe u srpnju, organiziranom u 2011 već
46. put. Omiljeno je ljetno odmorište za mnoge fince.





Pori bi bio vrlo uobičajen grad na zapadnoj obali Finske, kada ne bi
bilo njegovog međunarodno renomiranog jazz festivala, koji zapali grad
na tjedan dana u srpnju.


Domaćim stanovnicima, Pori je jedna od najvažnijih luka u Finskoj, a
prosperitetan je zahvaljujući brojnim industrijama uključujući i
industriju piva – može se osjetiti bogat miris slada u zraku, ali i
miris kovanja Finskih kovanica Eura (glava i pismo se štampaju negdje
drugdje).


U 1558, vojvoda Juhana, koji je tada bio vladar Finske, odlučio je
uspostaviti trgovački grad na istočnoj obali zaljeva Bothnia. Kao
rezultat toga, Pori je osnovan na ušću rijeke Kokemäenjoki. Na vrlo
kratko vrijeme u 1726, profesor Israel Nesselius zalagao se da Pori bude
novi glavni grad Finske – ali to se nije ostvarilo.


Za ljubitelje sunca i entuzijaste za prirodom, obližnja plaža Yyteri -
koja je mnogima poznata kao najljepših plaža u cijeloj Skandinaviji -
pruža vrhunski razlog za posjet području grada Pori.

Ilomantsi






Mjesto i općina Ilomantsi, 72km istočno od grada Joensuu, središte je
šarmantne regije Sjeverna Karelia, finske najistočnije regije te
najistočnije (kontinentalne) točke Europske Unije koja je upravo u
Ilomantsiju, na jezeru Virmajärvi.
Na istoku, Ilomantsi dijeli 100 km dugačku granicu s ruskom Republikom
Karelia. Ovo je jedna od 3 regije s autohtonom kulturom (ostale 2 su
Åland i Sámi kultura u sjevernoj Laponiji), a autohtoni Karelianci sebe
smatraju zasebnima od Rusa i Finaca.


Ovo je idealno mjesto kao baza za planinarenje i druge aktivnosti u
karelijanskoj divljini. Karelia je vrlo prijateljska regija i dobro
mjesto gdje se može svjedočiti lokalnoj kulturi u obliku Praasniekka
festivala. Centar mjesta sam po sebi je dosta moderan i neugledan,
budući da je mjesto bilo pregaženo od strane Rusa, ali je okolna regija
ta koja zaslužuje istraživanje, bilo pješice ili biciklom.


Bitka za Ilomantsi


Bitka za Ilomantsi bila je dio Nastavljenog rata (1941-1944) - drugi od
dva rata koji se vodio između Finske i Sovjetskog Saveza tijekom 2.
svjetskog rata. Borba je trajala od 26. srpnja-13 kolovoz 1944, između
Finske i Sovjetskog Saveza u području oko 40 km širok i 30 km duboko, u
blizini Finsko-sovjetske granice, u blizini malog finskog gradića
Ilomantsi, u Sjevernoj Kareliji. Bitka je završila s finskom pobjedom,
kao posljednji veliki sovjetski napad na Finsku koji je zaustavljen
ovdje.



U Ilomantsiju oko 17% stanovništva pripada pravoslavnoj crkvi u Finskoj.
To je najveći postotak među Finskim općinama. Crkva proroka Ilije je
najveća drvena pravoslavna crkva u Finskoj.

Kuopio



Jedan od najsimpatičnijih gradova u Finskoj, nalazi se u regiji
Jezerska Finska. Kuopio je vrlo zadovoljavajuće mjesto koje kombinira
nekoliko Finskih osnova - ski-skokove, šume, jezera, saune - u jednom
vrlo zgodnom paketu.





Kuopio, jedan od najpopularnijih turističkih gradova u Finskoj, glavni
je grad sjeveroistočne Finske. Kuopio je moderan i razvijen grad
znanosti i tehnologije i u isto vrijeme popularno turističko odredište.
Procvat je doživio sredinom 19. st., kada je otvoren kanal Saimaa. On
spaja grad sa finskim zaljevom.


Sa svojih 97 000 stanovnika, Kuopio je osmi najveći grad Finske i
središte područja koje nudi odlične turističke sadržaje i objekte za
duži ili kraći boravak - gotovo bez iznimke - uz jezero!


Kuopio je grad izuzetne prirodne ljepote, dominira jezero Kallavesi sa
svojih bezbroj otoka i brdo Puijo sa svojim veličanstvenim šumama.
Okružena je jezerom, koje je dugačko 70 km. Iako je Kuopio najveći grad
istočne Finske, polovica njegove površine pokriveno je šumama i trećina
jezerima. Ima više od 450 jezera i ribnjaka i oko 2000 otoka.


Jezero Kallavesi, koje okružuje centar grada, dio je Velikog jezera
Saimaa, jezerskog sustava koji je najveći u Europi. Ovom jedinstveni
krajoliku jezera možete se diviti sa brda Puijo, čiji se vrh diže više
od 200 metara iznad površine jezera.

Rauma



Smješten u zaljevu Botnia, Rauma je jedna od najstarijih luka u
Finskoj. Izgrađen oko franjevačkog samostana, gdje još uvijek stoji
Crkva Svetog Križa iz sredine 15. stoljeća, izvanredan je primjer starog
nordijskog grada izgrađenog u drvu. Iako opustošen u požaru krajem 17.
stoljeća, sačuvao je drevni izražaj graditeljske baštine.







Rauma (švedski: Raumo) osnovan je 1442 a sazrio je u 18. stoljeću, kada
je postao poznat u cijeloj Europi po proizvodnji prekrasne ručno
izrađene čipke. Mještani još uvijek izrađuju ovaj nježan materijal, i
slave svoju baštinu izrade čipke na godišnjem festivalu.



Iako Rauma nije tako atraktivna kao drugi primorski gradići na južnoj
obali, svakako zaslužuje posjet zbog svog Vanha Rauma (Stara Rauma)
okruga. Starogradska površina sa više od 600 niskih drvenih kuća
zaradila je mjesto na Popisu svjetske baštine UNESCO-a kao najveći
očuvani drveni grad u nordijskim zemljama. No grad ne živi od slave iz
prošlosti. Rauma je trenutno važno središte brodogradnje, te je vrlo
prometna luka odakle se razvozi finski papir širom svijeta.

Nedirnuta priroda Finske


Zemlja koja ima 37 nacionalnih parkova, 187.888 otoka i otočića, oko
60.000 jezera a čije su nacionalno bogatstvo šume, obiluje ljepotama, a
na mnogim mjestima i nedirnute prirode.





Od uživanja u prirodnim bogatstvima Laponije, do upoznavanje Finske
podvodne raznolikosti, vratiti ćete se kući sa željom da dođete opet i
opet!


Izdvajamo za vas neke od prirodnih ljepota Finske:

Hepoköngäs - najviši vodopad u Finskoj





Hepoköngäs je najviši slap u Finskoj. Smješten je u središnjem dijelu
zemlje, u pokrajini Oulu, u Kainuu regiji, oko 16 km od sela Puolanka.
Voda pada s visine od 24 metara. Slap Hepoköngäs je okružen prekrasnim
šumama.


Da biste došli do vodopada možete koristiti drveno šetalište, koja je
pogodno i za bicikliste ili obitelji s kolicima. Vodopad Hepoköngäs je
dio rezervata prirode.
Vodopad Hepoköngäs je vrlo popularna turistička destinacija u Finskoj.

Nacionalni park Oulanka


Oulanka Nacionalni park smatra se najljepšim i popularan park u
Finskoj. Sa svojom površinom od 270 km2 je ujedno i najveći nacionalni
park u zemlji. To je osnovan 1956 i još uvijek održava prekrasne i
netaknute prirode nordijske.





Oulanka Nacionalni park nalazi se u blizini ruske granice i Arktičkog
kruga, u regijama Kuusamo i Salla na granici Sjeverne Karelia i južne
Laponije. U ruskoj Kareliji se nastavlja kao Paanajärvi Nacionalni park.
Ime Oulanka dolazi iz starog Laponskog jezika a to je također i ime
rijeke koja protječe kroz područje. Dakle, Nacionalni park sastoji se od
Oulanka rijeke koja se ulijeva u jezero Paanajärvi a zatim se nastavlja
u Bijelo more. Njegove pritoke su rijeke Kitka, Savina, Aventa i
Maaninka koji se urezuju u stijene, i stvaraju kanjonske doline. Na
nekim mjestima možete vidjeti masivne brzace i slapove, kao što su
Kiutaköngas, Taivalköngas ili Jyrävä.


Priroda u Oulanka Nacionalnom parku je apsolutno jedinstvena,
zemljopisno pripada južnoj Laponiji. Vegetacija je vrlo raznolika,
uključuje više od 500 biljnih vrsta. Sjeverni dio parka bogat je velikim
močvarama i tresetištima, i nije lako dostupan, postoji samo nekoliko
pravaca. Turisti mogu doći ovdje samo ako je tlo smrznuto. Međutim,
moraju se koristiti motorne sanjke ili skije.


Oulanka Nacionalni park je ostao u netaknutim uvjetima više od 100
godina. Rezultat toga je šuma, gdje ne možete vidjeti ikakvo ljudsko
djelovanje i priroda mora riješiti sve probleme sama. Mnoge vrste
biljaka i životinja pojavljuju se samo na određenim mjestima, kao da su
postavili svoje granice. Bogatija su tla prekrivena smrekovim i borovim
šumama. Visoki borovi i mješovite šume uglavnom su na stijenama. Tijekom
šetnje kroz park možete prikupiti jagode, kupine, borovnice ili žute
maline (cloudberry).



Oulanka Nacionalni park je također vrlo bogat životinjskim vrstama.
Ovdje možete naći više od 30 vrsta sisavaca, kao što su vuk, ris, brojni
krznaši kao tvor, lasica i hermelin, kao i jazavci, lisice, pa čak i
lasica ili smeđi medvjed. Na tragove tih velikih predatora možete naići
vrlo često, ali morate biti sretnici da ugledate neke od njih. Uglavnom
zbog toga što su skriveni duboko u šumi izvan označene staze. Tu su i
jeleni, losovi i sibirski divlji sobovi. Park ima mnogo rijetkih vrsta
ptica gnjezdarica, kao što su lastavice, kukavice, sibirske ševe, i
mnogi drugi. Na nebu možete vidjeti velike predatore poput surog orla i
orla sove. Rijeke su pune lososa koja su proširena ovdje migracijom iz
Bijelog mora.



Ljubitelji planinarenja bi trebali pokušati stazu Karhunkierros.
Karhunkierros ili "Medvjeđi Prsten" jedna je od najstarijih i najboljih
pješačkih staza u Finskoj, mjeri impresivnih 80 km. Staza vodi do
velikih udaljenih područja, pa morate biti dobro pripremljen za to.
Najbolje vrijeme za posjet Nacionalnom parku Oulanka je jesen kada se
okoliš igra sa svim bojama. Ovdje je tako lijep krajolik!


Putem možete vidjeti neke prirodne kolibe koji služe kao skloništa za
jednu noć. Svi oni izgledaju gotovo isto i tijekom sezone mogu biti
pretrpani. Dobra ideja je ponijeti šator s vama. Sve staze su dobro
označene, stoga nije potrebno imati svoju kartu, dovoljan vam je
jednostavan raspored koji možete dobiti u informativnom centar. Mnogo
važniji dio vaše opreme je sprej protiv insekata.


Ako je hodanje vaš pravi hobi, možete produžiti putovanje za 22 km koji
se protežu od Hautajärvija. Iz grada Juuma imate priliku otići na "Mali
medvjeđi prsten", koji je 12 km dug i vodi do slapova Myllykoski i
Jyrävänjäri. Moguće je proći ovaj krug u roku od pet do šest sati.


U sredini parka uspostavljena je istraživačka baza na Sveučilištu u Oulu te glavni informacijski centar za posjetitelje.

Nacionalni park Lemmenjoki


Sa 2855 kvadratnih kilometara, Lemmenjoki (Sami: Leammi) je najveći
nacionalni park u Finskoj. Lemmenjoki iskustvo je raznoliko: gacanje
kroz puste rijeke u divljini, istraživanje grubog krajolika gdje možete
naletjeti na kopače zlata usred ničega...





Lemmenjoki nacionalni park, smješten 45 km zapadno od Inarija, najbolje
je odredište za one koji uživaju u planinarenju. To je najveći
nacionalni park u Finskoj, a ujedno i jedan od najvećih u cijeloj
Europi. Postoje mjesta za vatrište, označene staze, te kolibe za
iznajmljivanje i otvorene kolibe u divljini u osnovnoj zoni Nacionalnog
parka kako bi se olakšao trekking. Izlet brodom u dolinu rijeke
Lemmenjoki je posebno iskustvo.


Lemmenjoki nacionalni park graniči sa Övre Anarjokka Nacionalnim parkom u
Norveškoj. Osim očuvanja prirode, park je također važan za trekking u
divljini i uzgoj sobova.


U Nacionalnom parku Lemmenjoki mogu se naći velike rijeke koje se
izmjenjuju s šumama. Relativno stalna populacija mrkih medvjeda i surog
orla ukazuju na to kakva divljina je priroda Nacionalnog parka.
Populacija losova je u izobilju, s obzirom na arktičke uvjete Sjeverne
Laponije.



Zlatna groznica na rijeci Lemmenjoki započela je 1950, kada su lokalni
stanovnici, braća Ranttila, pronašla prvi zlatni grumen. To je ujedno
početak lokalne turističke ponude, kao i posebnog poštanskog broda na
rijeci Lemmenjoki. Još i danas svako ljeto kopači zlata pronađu
originalan zlatni grumen čak i do 50 grama težine.

Nacionalni park Arhipelag


Nacionalni park Arhipelag deseti je od parkova kojima je dodijeljen
PAN Parks certifikat, simbol zaštite prirode i održivog turizma.





Arhipelag u Baltičkom moru nastao je u ledenom dobu. Robusni stjenoviti
otočići i pošumljeni otoci, odvojeni otvorenim morem, karakteristični su
za to područje.
Prirode staze vode vas prema raznolikosti prirodnih obilježja i života
arhipelaga. U Nacionalnom parku posjetitelji mogu koristiti vlastiti
brod, trajektne usluge, ili sudjelovati u vođenim izletima brodom
organiziranima od strane lokalnih poduzeća.



Od otoka Pargasa možete pratiti arhipelašku rutu (cesta 180) do otoka
Nagu i otoka Korpo, odakle možete nastaviti do otoka Houtskär i do
otoka Iniö. Arhipelaška ruta, koja je duga nekih 80 kilometara te
uključuje 3 trajekta, otvorena je cijelu godinu. Tokom ljeta, postoji
trajektna usluga između otoka Iniö i Houtskär.



Posjetitelji mogu istraživati arhipelag po prirodnim stazama koje vode
preko glavnih otoka ili na vodi morskim kanuima ili jedrilicama.
Jedinstven doživljaj je podvodni prirodi put, gdje ronioci slijede konop
s podvodnim znakovima.

Jezero Inari


Jezero Inari, najveće jezero u sjevernoj Finskoj, nalazi se u
blizini ruske granice. Na nadmorskoj visini od 119 m​​, oko 80 km dugo i
40 km široko u svojoj najdaljoj točki, jezero ima površinu od 1.102
četvornih kilometara, te je oko 61 m duboko.





Romatično Inari jezero se nalazi između borovih i smrekovih šuma Laponije.


Oko 3000 otoka nalazi se u jezeru, koje je često, sve do lipnja,
prekriveno ledenim slojem. A nakon što ljetno sunce otopi led,
ljubitelji klizanja na ledu svoje klizaljke zamijene za ljetnju odjeću
te kupaćim gaćicama i bikinijima.



U sredini jezera leži jedno brdo na kojemu se nalazi restoran. Na njemu
se nalazi i vidikovac sa kojeg se pruža prekrasan pogled na okolicu.
U istom mjestu se nalazi muzej umjetnosti, koji pokazuje pregled
povijesti regije i života Sami naroda.



Otok Ukko


Otok "Ukko" se nalazi oko 11 km od sela Inari na jezeru Inari. To je
drevno žrtveno mjesto Inari Samija.
Žrtvena hrana, ptice, rogovi, pa čak i nakit su nošeni na Ukonkivi,
prebivalište groma, kako bi se osigurao dobar lov.
U prošlosti nije bilo dopušteno da žena stupi na otok. Čak i ljudi su mu
se morali približiti u tišini kako se bogovi ne bi ljutili.

Destinacije u Finskoj



Kako bismo Vam pomogli pri izradi itinerera za Vaše
putovanje u FInsku, izdvojili smo po nama top destinacije koje svakako
vrijedi posjetiti za vrijeme Vašeg boravka u ovoj bajkovitoj zemlji.








JEZERSKO PODRUCJE






LAPONIJA





ZAPADNA OBALA






JUZNA FINSKA

Jezersko područje



Suomi, finska riječ za Finsku, znači "zemlja jezera": Za Fince,
ljetna kućica, uz jezero je praktički dio njihovog prava koje stječu
rođenjem.






Finska jezerska regija je najveća jezerska regija u Europi, s tisućama plavih jezera i malih otoka prekrivenih stablima.

Ova regija je popularno odredište za odmor za Finske obitelji koje putuju u ovu regiju iz gradova na jugu i zapadu.

Glavna privlačnost ove regije je što je ovo područje mira i spokojnih
prirodnih ljepota i mirnih jezera, obiluje divljači i gustim, zelenim
šumama.

Ako stvarno želite na neko vrijeme pobjeći od svih i svega, ovo je
mjesto za to. Područje pruža zadivljujuće prirodne atrakcije, kao i
bogatu kulturu, povijest, šarmantne gradovi i živa skijališta.


Neke od zanimljivosti u jezerskoj regiji:


Finsko jezersko područje nudi najbolje mogućnosti za aktivnosti na
otvorenom, a osobito u vodenim sportovima. Ovdje se može veslati,
jedriti, plivati i pecati. Regija ima puno toga za ponuditi i sa
kulturne strane. Kako bi Vam pomogli u pravovremenom planiranju odmora,
odabrali smo za Vas mali izbor znamenitosti koje bi ste trebali
posjetiti. Unaprijed Vam želimo puno zabave i razonode!


Kuopio


Grad sa 75.000 stanovnika leži na rtu Kallavesi jezera. Procvat je
doživio sredinom 19. st., kada je otvoren kanal Saimaa. On spaja grad sa
finskim zaljevom. U Kuopio se nalazi zoološki vrt sa 40 različitih
životinjskih vrsta, npr.: paunovi, nojevi, konji, magarci, koze,...
Različiti muzeji svjedoče o povijesti i o umjetnosti regije, kao na
primjer muzej umjetnosti, pravoslavni muzej u kojemu su izloženi
jedinstveni eksponati pravoslavnog umjetničkog blaga i Snellman muzej
koji govori o životu filozofa, političara i novinara Johana Vilhelma
Snellmana.


Mikkeli


Iako povijest grada seže u srednji vijek, gradske povlastice je dobio
tek 1838 godine. Brojne građevine ukazuju na povijesne preokrete u
Mikkeliju, tako na primjer kamena sakristija iz 16.st., pravoslavna
crkva od cigle i još brojne druge građevine. Gradski muzeji također
otkrivaju prošla vremena. U sjedištu muzeja može se mnogo toga saznati o
različitim ratovima, koji niti pored Mikkelija nisu prošli ne
primjećeno. U Puutaidesuurnäyttely se nalazi izložba sa drvenim
umjetninama (otvoreno svakodnevno od svibnja do prosinca). Samo 4.
lipnja svake godine moguće je ući u unutrašnju stanicu Mikkeli gdje
stoji vagon maršala Mannersheima. Muzej Suur-Savo bavi se poviješću
Mikkelija i regije te pokazuje u nekoliko zgrada povijesne predmete i
fotografije.


Jyväskylä


Grad Jyväskylä leži na sjevernom ušću jezera Päijänne, a osnovan je 1837
godine. Zbog svojih visokoškolskih ustanova, bili su prvi u Finskoj,
često ga se naziva “finskom Atenom”. U Jyväskylä postoji I nekoliko
muzeja, između ostalog Alvar-Aalto muzej, koji se bavi životom poznatog
arhitekta Alvar Aalto, koji potječe iz grada, te trgovački muzej, muzej
umjetnosti, zrakoplovni muzej, muzej za obrt, primijenjena umjetnost i
narodne nošnje, muzej za srednju Finsku kojemu pripada i muzej na
otvorenom te izložba oružja. Tko planira obilaske muzeja, savjetujemo
kupnju kombinirane ulaznice. Vrijedi za nekoliko muzeja i isplativija
je.


Dvorac Olavinlinna na Savonlinna


Na malom stjenovitom otoku u Saimaa izgrađen je, drugom polovicom
18.st., dvorac Olavinlinna kao granično osiguranje prema Nowgorod kroz
Erik Axelsson Tott. Dvorac je imao burne preokrete u povijesti te je
nakon više borba za vlast bio u švedskim i ruskim rukama. Danas se ovdje
svake godine država operni festival.


Botanički vrt Joensuu


U botaničkom vrtu Joensuu nalazi se preko 1000 biljnih vrsta
najrazličitijih klimatskih zona. Tamo se nalazi jedna tropska kuća u
kojoj su kornjače i zlatni kakadu Juuso koji priča. Između travnja i
krajem rujna mogu se promatrati i najneobičnije vrste leptira. Park je
otvoren tijeko cijele godine (osim utorkom).


Kajaani


Na rijeci Kajaaninjoki je osnovan grad Kajaani 1651 godine od strane
grofa Petara Brahena. Ruševine dvorca Kajaani nalaze se u srcu grada sa
40.000 stanovnika. Među gradske atrakcije ubraja se drvena crkva u
Paltaniemi, opremljena sa prekrasnim stropom I umjetninama na zidovima.
Tu se često održavaju I koncerti. Tko je zainteresiran za umjetnost,
trebao bi posjetiti muzej umjetnosti u Kajaani. Kainuu muzej govori o
povijesti kalevala I dobivanju prirodnih čajeva.


Skijališta


Tahko skijalište


Ovo skijalište ima 23 skijaške staze za skijaške spustove, 13 ski
liftova i 2 halfpipe te ulicu za snowboarding. Naselje također ima školu
skijanja, gdje možete naučiti skijati spust, slalom skijanje,
snowboard, cross-country,ili skijanje sukladno svojim interesima. Sva
skijaška oprema može se iznajmiti u mjesnom dućanu za najam opreme a sva
djeca do 7 godina, koja nose kacigu i u pratnji su roditelja skijaju
besplatno!


Vuokatti Skijalište


Vuokatti ima odlične objekte za zimske aktivnosti, kao što su motorne
sanjke i haski safari, snowboarding i spust te cross-country skijanje.
Sva skijaška oprema može se iznajmiti a škola skijanja je također
dostupna. Djeca imaju svoje igralište i sigurno skijalište. U ljeto,
popularne aktivnosti uključuju planinarenje, jahanje, biciklizam i
ribolov.


Himos Skijalište


Skijalište Himos nudi dosta toga što se može raditi za vrijeme skijaške
sezone od listopada do travnja. Naselje ima 21 skijašku stazu, 13 žičara
i odlične objekte za cross-country i spust skijanje, snowboarding i
sanjkanje. Sva skijaška oprema može se iznajmiti a škola skijanja
također djeluje u mjestu. Početnici i djece ispod 7 godina skijaju
besplatno!


Atrakcije tijekom cijele godine


Dvorac Olavinlinna


Veličanstven Dvorac Olavinlinna u Savonlinni datira iz 1475. Dvorac je
sagrađen snažan kako bi zaštitili Švedsko kraljevstvo od ruskih napada i
dvorac je ostao nedirnut 240 godina. Danas se u dvorac može ući preko
mosta koji vodi preko jezera na svoje otoka a svjetski poznati Festival
Savonlinna Opera se održava u dvorcu svakog srpnja.

Laponija


Laponija nudi svojim posjetiteljima četiri godišnja doba koja je
vrlo jasno razlikuju jedno od drugog. Proljeće, ljeto, jesen i zimu koja
zauzima pola godine Vam pružiti najbolje iskustvo putovanja kada se
dođe otvorenog uma i s odjećom prikladnom za doba godine.





Prostranstvo i mir Laponije omogućuje svakome da gužvu i užurbanost
svakodnevnog života brzo zaboravi i opusti se. Sva atraktivna mjesta i
zanimljivosti su u skladu sa predivnom prirodom. Neobične aktivnosti kao
na primjer haski safari, safari sa sobovima ili safari na motornim
saonicama, brzo hodanje po snijegu u snježnim cipelama ili ribolov na
ledu su ovdje dostupni kao i vožnja ledolomcem, jahanje na islandskim
konjima ili kupanje u ledu.


Inari jezero


Romatično Inari jezero se nalazi između borovih i smrekovih šuma
Laponije. Oko 3000 otoka nalazi se u jezeru, koje je često, sve do
lipnja, prekriveno ledenim slojem. A nakon što ljetno sunce otopi led,
ljubitelji klizanja na ledu svoje klizaljke zamijene za ljetnju odjeću
te kupaćim gaćicama i bikinijima.
U sredini jezera leži jedno brdo na kojemu se nalazi restoran. Na njemu
se nalazi i vidikovac sa kojeg se pruža prekrasan pogled na okolicu.
U istom mjestu se nalazi muzej umjetnosti, koji pokazuje pregled
povijesti regije i života naroda saama.


Kemi


Kemi je jedini grad Finske koji leži direktno na Istočnom moru. Kemi se u
turizmu proslavio preko ledenog hotela na zimu. Sljedeća atrakcija je
ledolomac Sampo, na kojemu se mogu provesti zimski izleti brodom.
Muzejski krajolik Kemija je vrlo raznolik. Postoji jedan radnički muzej,
galerija dragog kamenja, muzej boja, povijesni muzej, Kemi muzej i
umjetnički muzej.


Kemijärvi


Kemijärvi je najsjeverniji grad Finske i leži direktno na Kemijoki.
Ovdje živi oko 13.000 ljudi. Ako ovdje dođete, onda se svakako trebate
uputiti prirodnom stazom na Konkatie, penjati se na uspon Suomutunturi,
planinarenjem ili se na zimu skijama spustiti niz njega te posjetiti
centar umjetnosti Puustelli na Pöyliöjärvi. Zavičajni muzej daje
sveobuhvatan pregled povijesti i tradicije u regiji, kao i seoski musej
Luusua.
Rodno mjesto djeda mraza: Rovaniemi
Rovaniemi leži u neposrednoj blizini polarnog kruga i nije samo
gospodarski, nego i kulturni centar Laponije. Iako je prvo naselje
osnovano još 1785 godine, grad je tek 1960 dobio svoja građanska prava.
Položaj ulica, zamišljenih po planu arhitekta Alvara Aaltoa, imaju oblik
jelenovih rogova. Sa 183 sniježna dana u godini, zima je dominirajuće
godišnje doba. Na zimu 1999 godine ovdje je izmjerena temperatura - 47.5
°C. Pri posjetu Laponiji obavezno posjetiti futurističku laplandsku
kuću, koju je osmislio arhitekt Alvar Aalto.
Ovdje djed mraz ima svoju radionicu. Može ga se posjeti tiijekom cijele
godine u njegovoj komori u kojoj priprema božićne poklone. Preporučamo
posjet ne samo djece, nego i odraslih, jer je to poseban doživljaj kako
za male tako i za velike.
Ili pak posjetite park na temu Božić "Santa park", u kojemu se opet sve
vrti oko najljepšeg blagdana u godini. Park je otvoren u ljetnim
mjesecima i oko Božića.
U Artikumu se nalazi muzej i istraživačka postaja, pod istim krovom.
Ovdje se može saznati sve o Rovaniemiju i cijeloj sjevernoj regiji.


Zoološki vrt Ranua


U zoološkom vrtu Ranua živi 60 različitih arktičkih i nordijskih
životinjskih vrsta, npr.: polarni medvjedi, vukovi, jeleni, sobovi,...
Zoološki vrt je otvoren tijekom cijele godine te pored životinjskih
stanovnika nudi i konditorsku prodaju Fazer, a također Vam jedan
restoran i trgovina suvenira stoje na raspolaganju. Ranua se nalazi oko
80 km od Rovaniemija.

Zemlja Djeda Mraza





Finska ima sve - snježne zime, ugodna topla ljeta i šareno proljeće i
jesen. Laponija je regija sa zajamčenim snijegom više nego bilo koje
drugo mjesto u Europi. Ne samo klimu nego i Fince smatraju hladnima -
malo mirnima i rezerviranima. Ali oni su zapravo topli, prijateljski
raspoloženi, gostoljubivi i osobito pošteni ljudi.






Oko dvije trećine Finske pokriveno je šumama i oko desetina vodom.
Dijeleći granicu s Rusijom na istoku, na sjeveru s Norveškom, i Švedskom
na zapadu, to je zemlja nebrojenih blještavih jezera i otoka i
nevjerojatno privlačnih ljudi.

Nudi ponoćno sunce ljeti i polarnu svjetlost zimi. Dom je Djeda Mraza,
koji boravi u podnožju mitske planine Korvatunturi, a poduzetni Laponci
napravili su vrlo dobar publicitet vezano za Djeda Mraza. To je jedno
od tehnološki najnaprednijih mjesta na planeti.

Ova iznimno rijetko naseljena zemlja dom je gustim šumama i tisućama
bistrih, pjenušavih jezera. Mnoga od njih mogu se pohvaliti mirnim i
spokojnim otocima, popularnim utočištima za turiste i stanovnike grada
podjednako.

Svaka regija Finske ima svoja obilježja, od divljine Laplanda do čarobnih jezera na istoku i arhipelaga na jugo-zapadu.

Finci vole svoje sportove na otvorenom i svake zime, krajolik pruža
zapanjujuću podlogu za sve vrste zimskih sportova i aktivnosti. No,
zemlja je nedvojbeno najpoznatija po ljubavi saune, koja je za Fince i
vrlo smisleni socijalni ritual osim što služi za zdravlje i fitness.
Tijekom cijele godine, mnogi Finci odlaze u saune na otvorenom sa svojim
bičevima od breze i bocama rakije. A kad se dođe do pogodne temperature
za znojenje, tu je uvijek osvježavajuće jezero u blizini u kojem se
ohlade.

Zapadna obala


Od arhipelaga na jugu preko otvorenih ravnica Ostrobothnije, do
planina sjevera, zapadna obala Finske paleta je kulture, povijesti i
prirodnih pejzaža na čijim obalama je kupanje poseban doživljaj.





Duge, pješčane plaže, romantični zalasci sunca na Bothnia zaljevu,
živopisni gradovi sa bogatim kulturnim programom – sve to ćete naći duž
zapadne finske obale koja se proteže od Oulua na sjeveru preko Vaasa, pa
sve do Pori na jugu. Dok se u gradu Vaasa može uživati u najviše sunčanih sati u zemlji, u privlačnom gradu Rauma
na krajnjem jugu se može uživati u njegovim otocima i slikovitim
svjetionicima Kylmäpihlaja.
Dakle, nema prepreka za odmor na plaži u Finskoj. Dok se u južnoj Europi
tijekom ljetnih mjeseci nerado napuštaju klimatizirani hoteli ovdje se
može pri ugodnim temperaturama ležati na suncu i stvarno uživati u
ljetu.
Kako na cjelokupnoj finskoj obali tako i ovdje, ribolov igra značajnu
ulogu. Svježu ribu možete kupiti na tržnici ili direktno u luci. Ili pak
sami isprobajte svoju sreću i okušate se u ribolovu.



Grad Pori biser je finske zapadne obale te je na jugu smješten
kako na moru tako i na rijeci istovremeno. Na ljeto se ovdje održava
najveći Jazz festival u Europi, ali i sam grad je impresivan sa svojim
starim kućama, šetnicama, parkovima i tržnicom.
Nedaleko se nalazi mjesto Yyteri sa svojim dinama i prekrasnom
pješčanom plažom koja je posebno pogodna za djecu. Dalje na sjeveru
nalazi se sunčani grad Vaasa. Upoznajte privlačni i impresivni otok Replot
gdje se nalazi najuže sjeverno podnožje Baltičkog mora između Švedske i
Finske. Jedinstveni prirodni rezervati očekuju Vas na otocima Valsören i
Mickelsören, čiji svjetionici stoje kao orijentir. Regija je također
poznata po brojnim lječilištima u kojima se opuštaju i uživaju kako
domaći stanovnici tako i turisti.

Na sjeveru leži studentski grad Oulu koji je sa 128.000
stanovnika najveći grad na sjeveru Skandinavije. Grad živi ne samo za
znanje, istraživanje i visoku tehnologiju, nego i za umjetnost i
kulturu. Prekrasni su i zalasci sunca na pješčanim plažama Nallikari,
mjesta nedaleko od grada Oulu. Opustite se na odmoru u romantičnom
raspoloženju.

Južna Finska


Na jugu Finske, oko grada Turku, nalazi se kolijevka Finske:
"Varsinais Suomi" – ponosno područje. Na južnoj obali zemlje naselilo se
prije mnogo, mnogo godina finsko pleme po kojima je današnja Finska i
dobila ime.





U srednjem vijeku su ovamo došli i prvi šveđani…i ostali. Jug Finske je
podijeljen na tri regije: Kymenlaakso, područje oko grada Turku i
Ålandski otoci.


Regija Kymenlaakso


U ovoj regiji se nalazi grad Kouvola, smješten u fantastičnom krajoliku i
udaljen samo sat i pol vožnje od Helsinkija. Smatra se vratima
nacionalnog parka Repovesi i odavde svakodnevno prometuju vlakovi u
susjednu Rusiju. Muzeji i umjetničke četvrti pokazuju da regija i
kulturološki ima mnogo toga za ponuditi.
Kroz regiju protječe rječica Kymijoki, kojoj okolica duguje zahvalnost
zbog ranije industrijalizacije područja. Jedinstvena priroda nudi brojne
mogućnosti za aktivan odmor na otvorenom: izmjerite Vašu snagu na
brzacima rijeke Kymijoki ili odigrajte opuštajuće partije golfa. Duž
obale postoje mnogi mali povijesni lučki gradovi kao što su Hamina i
Kotka. Ribolov ovdje još uvijek igra glavnu ulogu, pa kupiti svježu ribu
nije uopće problem.



Turku i okolica


Turku je najstariji finski grad i bio je nekada i prijestolnica. Grad
danas svojim izvornim šarmom očarava sve posjetitelje. Šetnjom uz rijeku
Aurajoki prolazi se pored katedrale i dvorca, simbolima grada. Uživajte
u atmosferi riječne obale u jednom od brojnih kafića ili restorana koji
se nalaze na rijeci Aurajoki. Grad Turku će 2011 godine biti Europski
glavni grad kulture – s pravom.



Otoci Åland


Oko 6.500 otoka i grebena zajedno čini takozvani Åland arhipelag, a
koliko ih je točno nitko ne zna. Svako toliko se nađe neki novi, koji do
tada nitko nije pronašao. Krajolik i priroda su jedinstveni te iznova i
svakodnevno očaravaju posjetitelje svojom ljepotom. Jedinstvene su i
poštanske markice Ålandskih otoka, koji se prodaju u samo jednoj pošti
na otoku, kao i zastava Ålandskih otoka pod kojom plovi većina finskih
trgovačkih brodova. Po završetku Krimskog rata u 19. stoljeću Ålandski
otoci su demilitarizirani – ugodnije i mirnije mjesto za odmor ne možete
si poželjeti. Osluškujte valove kada udaraju o stijene i uživajte u
miru, daleko od masovnog turizma. Nakon toga, nećete se htjeti vratiti
doma.


Helsinki


Glavni grad Finske nudi velik izbor zabave i zanimljivosti za sve
posjetitelje te smo za vas izdvojili samo neke.
Željeznički kolodvor sagrađen 1916 godine lijep je primjer finske
secesije a osobito su upečatljiva dva diva sa svjetiljkama.
Predsjednička palača sagrađena 1818 godine te je kasnije služila kao
rezidencija ruskoga cara. Danas je u rezidenciji smješten finski
predsjednik.


Turku


Najstariji grad u zemlji sa mnogobrojnim povijesnim znamenitostima,
2011godine biti će glavni grad kulture koji svojim posjetiteljima nudi
mnogobrojne atrakcije i znamenitosti. Tek nekoliko znamenitosti i
atrakcija izdvojili smo za vas koje svakako treba posjetiti.
Dvorac Turku sagrađen u 13. stoljeću te predstavlja najstarije zidine u
zemlji. U 16. stoljeću kada su vladali Herzog Johan i Katharina
Jagellonica dvorac je predstavljen u najboljem izdanju.
Šetnja uz rijeku Aurajoki gdje su često usidreni mnogobrojni brodovi iz
cijelog svijeta predstavlja pravo zadovoljstvo.
Vodeni park „Caribia“ svojim vodenim atrakcijama privlači svoje
posjetitelje te je savršena alternativa za zabavu dok gradom vlada
tmurno vrijeme.


Espoo


Drugi grad po veličini u Finskoj zbog svoje pomalo neobične slike koja
se razlikuje od ostalih gradova veoma je zanimljiv svojim
posjetiteljima. Posebnost grada je to što je grad smješten u gradu a
osim toga grad ima još brojne posebnosti koje svakako vrijedi posjetiti.
Pravoslavnu crkvu Pyhittäjä Herman Alaskalaisen sagradili su 1998 godine
pravoslavni svećenici i arhitekt Paul Hesse.
Grad Kauniainen, osnovan kao predgrađe Helsinkija 1906 godine a sada je
potpuno obrastao grad Espoo te bez obzira na to djeluje kao neovisan
grad.

Južna Finska


Na jugu Finske, oko grada Turku, nalazi se kolijevka Finske:
"Varsinais Suomi" – ponosno područje. Na južnoj obali zemlje naselilo se
prije mnogo, mnogo godina finsko pleme po kojima je današnja Finska i
dobila ime.





U srednjem vijeku su ovamo došli i prvi šveđani…i ostali. Jug Finske je
podijeljen na tri regije: Kymenlaakso, područje oko grada Turku i
Ålandski otoci.


Regija Kymenlaakso


U ovoj regiji se nalazi grad Kouvola, smješten u fantastičnom krajoliku i
udaljen samo sat i pol vožnje od Helsinkija. Smatra se vratima
nacionalnog parka Repovesi i odavde svakodnevno prometuju vlakovi u
susjednu Rusiju. Muzeji i umjetničke četvrti pokazuju da regija i
kulturološki ima mnogo toga za ponuditi.
Kroz regiju protječe rječica Kymijoki, kojoj okolica duguje zahvalnost
zbog ranije industrijalizacije područja. Jedinstvena priroda nudi brojne
mogućnosti za aktivan odmor na otvorenom: izmjerite Vašu snagu na
brzacima rijeke Kymijoki ili odigrajte opuštajuće partije golfa. Duž
obale postoje mnogi mali povijesni lučki gradovi kao što su Hamina i
Kotka. Ribolov ovdje još uvijek igra glavnu ulogu, pa kupiti svježu ribu
nije uopće problem.



Turku i okolica


Turku je najstariji finski grad i bio je nekada i prijestolnica. Grad
danas svojim izvornim šarmom očarava sve posjetitelje. Šetnjom uz rijeku
Aurajoki prolazi se pored katedrale i dvorca, simbolima grada. Uživajte
u atmosferi riječne obale u jednom od brojnih kafića ili restorana koji
se nalaze na rijeci Aurajoki. Grad Turku će 2011 godine biti Europski
glavni grad kulture – s pravom.



Otoci Åland


Oko 6.500 otoka i grebena zajedno čini takozvani Åland arhipelag, a
koliko ih je točno nitko ne zna. Svako toliko se nađe neki novi, koji do
tada nitko nije pronašao. Krajolik i priroda su jedinstveni te iznova i
svakodnevno očaravaju posjetitelje svojom ljepotom. Jedinstvene su i
poštanske markice Ålandskih otoka, koji se prodaju u samo jednoj pošti
na otoku, kao i zastava Ålandskih otoka pod kojom plovi većina finskih
trgovačkih brodova. Po završetku Krimskog rata u 19. stoljeću Ålandski
otoci su demilitarizirani – ugodnije i mirnije mjesto za odmor ne možete
si poželjeti. Osluškujte valove kada udaraju o stijene i uživajte u
miru, daleko od masovnog turizma. Nakon toga, nećete se htjeti vratiti
doma.


Helsinki


Glavni grad Finske nudi velik izbor zabave i zanimljivosti za sve
posjetitelje te smo za vas izdvojili samo neke.
Željeznički kolodvor sagrađen 1916 godine lijep je primjer finske
secesije a osobito su upečatljiva dva diva sa svjetiljkama.
Predsjednička palača sagrađena 1818 godine te je kasnije služila kao
rezidencija ruskoga cara. Danas je u rezidenciji smješten finski
predsjednik.


Turku


Najstariji grad u zemlji sa mnogobrojnim povijesnim znamenitostima,
2011godine biti će glavni grad kulture koji svojim posjetiteljima nudi
mnogobrojne atrakcije i znamenitosti. Tek nekoliko znamenitosti i
atrakcija izdvojili smo za vas koje svakako treba posjetiti.
Dvorac Turku sagrađen u 13. stoljeću te predstavlja najstarije zidine u
zemlji. U 16. stoljeću kada su vladali Herzog Johan i Katharina
Jagellonica dvorac je predstavljen u najboljem izdanju.
Šetnja uz rijeku Aurajoki gdje su često usidreni mnogobrojni brodovi iz
cijelog svijeta predstavlja pravo zadovoljstvo.
Vodeni park „Caribia“ svojim vodenim atrakcijama privlači svoje
posjetitelje te je savršena alternativa za zabavu dok gradom vlada
tmurno vrijeme.


Espoo


Drugi grad po veličini u Finskoj zbog svoje pomalo neobične slike koja
se razlikuje od ostalih gradova veoma je zanimljiv svojim
posjetiteljima. Posebnost grada je to što je grad smješten u gradu a
osim toga grad ima još brojne posebnosti koje svakako vrijedi posjetiti.
Pravoslavnu crkvu Pyhittäjä Herman Alaskalaisen sagradili su 1998 godine
pravoslavni svećenici i arhitekt Paul Hesse.
Grad Kauniainen, osnovan kao predgrađe Helsinkija 1906 godine a sada je
potpuno obrastao grad Espoo te bez obzira na to djeluje kao neovisan
grad.

Autobusom po Finskoj



Finski autobusi nude siguran, cijenom pristupačan i ekološki prihvatljiv
način putovanja.
Mreža koja pokriva cijelu zemlju, osigurava učinkovite veze prema
destinacijama diljem Finske.
Udobnu vožnju osigurava potpuno opremljeni autobusi visokog standarda.
Vožnja prema rasporedu jamči glatku koordinaciju s drugim oblicima
javnog prijevoza, a s lokalnim autobusima popunjavanju raspon usluga.
Redovite međunarodne autobusne usluge su također dostupne.





Postoji više od 300 autobusnih usluga svakodnevno iz Helsinkija i veze
postoje prema najudaljenijim dijelovima zemlje.
Autobusne stanice imaju restorane i trgovine. Prtljaga ostavljena na
jednoj stanici bude poslana na odredište, čak i kada su različite
autobusne tvrtke uključene u autobusni prijevoz.

Automobilom po Finskoj



Vožnja po Finskoj je bezbrižna. Finski vozači su izuzetno obzirni i
pristojni - rijetko ćete čuti nekoga da trubi u ljutnji a bijes na cesti
gotovo je nepoznat fenomen.





Finska cestovna mreža je odlična i dobro označena između centara, iako
postoji samo nekoliko autocesta oko velikih gradova. Kada se
približavate gradu ili mjestu, tražite znakove na kojima piše keskusta
(centar), gdje obično možete naći parking. Samo u udaljenim šumama i
ruralnim područjima može se naći kolna cesta ili prljavština na putu.


Nema cestarine.


Gorivo je dosta skuplje i općenito iznad prosjeka u usporedbi s drugim europskim zemljama.


U šumskim područjima, treba pripaziti na znakove upozorenja o jelenima i
sobovima koji prelaze kolnik - mnogi vozači budu ozlijeđeni u nesrećama
s jelenima svake godine.


Najam automobila


Najam automobila u Finskoj je skuplji nego drugdje u Europi, ali skupina
vozila trećeg i četvrtog razreda može se dobiti po razumnoj cijeni. Od
većih tvrtki za najam, mali automobili kao što su VW Polo i Renault
Clio, koštaju od €60 po danu sa 100 besplatnih kilometara, a €0,35 po
kilometru nakon toga, ili €75 do €90 s neograničenom kilometražom.



Najam vozila dostupan je u većim gradovima od raznih domaćih i
međunarodnih tvrtki. Minimalna dob potrebna za najam vozila varira
između 20 i 25 godina, ovisno o poduzeću, ali sve tvrtke zahtijevaju
minimalno godinu dana iskustva u vožnji.

Finska trajektom


Dolazak u Finsku trajektom nezaboravan je način za početak vašeg
posjeta, pogotovo ako pristajete u Helsinki. Baltički trajekti jedni su
od svjetskih najimpresivnijih pomorskih plovila, osobito s obzirom da su
to putnički trajekti a ne kruzeri.





Veliki trajekti su plutajući hoteli sa trgovačkim plaza, duty-free
shoppovima, restoranima, barovima, karaokama, noćnim klubovima i saunom.
Mnogi Skandinavci koriste krstarenje samo za noćne pijanke, tako da
može biti prilično razuzdano petak i subotu na noćnoj vožnji, pa bi
možda bilo dobro rezervirati unaprijed.



Trajektom preko rijeka i jezera


Jezerski i riječni trajekti djeluju tijekom ljeta. Polasci su sporadični
od svibnja do sredine lipnja te tijekom kolovoza, ali su vrlo stabilni
od sredine lipnja do kraja srpnja. Ti trajekti su više od pukog
prijevoza - krstarenje jezerom, posebno iz jednog grada u drugi, je vrlo
finsko iskustvo.


Osim dva sata krstarenja počevši od gradova kao što su Jyväskylä,
Kuopio, Savonlinna, Tampere, Mikkeli, zapravo možete pokriti pola Finske
na brodskim rutama prema rasporedu. Najpopularniji putevi su Tampere-Hämeenlinna, Savonlinna-Kuopio , Lahti-Jyväskylä i Joensuu-Koli-Nurmes .


Trajekti morem


Nekoliko vrsta trajekata djeluje između raznih otoka i primorskih gradova, posebno u blizini grada Turku i u pokrajini Åland.


Nekoliko tvrtki za kružna putovanja nude brze brodove za zanimljive
otoke sa kopna, osobito uz južnu obalu. Iz Helsinkija glavna tura je
kratki izlet u Suomenlinnu. Isto tako, postoje ljetna krstarenja na
povijesnim parobrodima do gradova na kopnu do kojih se može doći autom,
autobusom ili vlakom. Popularni morski putovi su Turku-Naantali i
Helsinki-Porvoo.


Trajekti koji prevoze automobile plove svakodnevno u Finsku iz
Stockholma i drugih švedskih luka, kao i iz Tallinna (Estonija).
Međunarodne trajektne tvrtke uključuju Viking Line (vikingline.fi) i
Silja Line (tallinksilja.com).


Dobro je imati na umu da mnogi mještani koriste međunarodne trajekte za
noćna 'pijana krstarenja' ('booze cruise') te može biti glasno i gužva
vikendom. Tu su i trajektne usluge za Finsku iz Rostockand Travemünde
(Njemačka). Nekoliko velikih međunarodnih kruzerskih linije zaustavlja
se u finskim lukama.

Putovanje vlakom u Finskoj



Vlakovi su obično najbolji način za putovanje između gradova u Finskoj. Oni su čisti, sigurni i pouzdane te obično na vrijeme.
Postoje različite vrste vlakova: lokalni prigradski vlakovi, međugradski vlakovi i superbrzi Pendolino vlakovi.
Također možete uzeti vlak iz Helsinkija za Moskvu i St. Petersburg u Rusiji na dnevnoj bazi.


Međugradski i Pendolino vlakovi imaju vagon restoran, a neki imaju
kolica koja prodaju hranu i piće.
Vlakovi za Laponiju imaju spavača kola, a ponekad je čak i moguće
povesti vaš automobil sa sobom - oni se prevoze na krovu posebnih
vlakova.





Vlakovi Finske državne željeznice ( Valtion Rautatiet ili VR) su
čisti, pouzdani i obično prema rasporedu. Oni su brz, učinkovit i
najbolji oblik javnog prijevoza za pokrivanje glavnih pravaca kao što su
Helsinki do Tampere, Kuopio, Rovaniemi ili Oulu.


Tipično putovanje vlakom u Finsku iz bilo koje točke u Europi ide preko
Danske i Švedske. Postoje mnoge izravne međunarodne linije u Stockholm
iz raznih glavnih gradova u Europi. Kartama za vlak dobivate popuste na
većini trajektnih linije za Finsku. Nema vlakovnih usluga između Finske i
Norveške. Nema direktnih vlakovnih usluga niti između Finske i Švedske,
ali kartama za vlak dobiva se popust na trajektima i autobusnim
linijama.


Postoje tri glavne željezničke linije: linija Pohjanmaa (Zapad) prometuje između Helsinkija i Oulu, i dalje prema Kemijärvi u Laponiji;
Karelijanska ruta vodi iz Helsinkija do Nurmes preko Joensuu; a Savonianska ruta ide od Kouvola na jugu do Kajaani, preko Kuopio and Iisalmi.


VR Ltd Finska željeznica ima vlastitu putničku
agenciju na glavnim stanicama gdje se možete savjetovati o svim
rasporedima i prijevoznim kartama. Cijene, vozni redovi, te ostale
informacije mogu se naći na web stranici VR.

Gospodari sobova


Visoko na europskom ledenom sjeveru, gdje polarni krug siječe
najsjevernije krajeve Norveške, Švedske, Finske i Rusije, prostire se
Laponija. To je zemlja čiji narod ima vlastiti jezik i kulturu, ali ne i
državu. No, to im ne smeta jer Laponci (na švedskom: nomadi) ili Saami,
kako se sami nazivaju, slobodno krstare tim šumovitim i krševitim
krajevima. Jedina volja koju poštuju i slijede jest volja njihovih stada
sobova.

Na tragu sobova



O prošlosti Laponaca ne znamo mnogo. Arheolozi su zaključili da su se
Laponci u Skandinaviju doselili s prostora Urala na kraju ledenog doba,
prateći krda divljih sobova koja su se povlačila na sjever, usporedno s
povlačenjem leda. Još otad Laponci prate sobove. Tisuće godina bavili su
se samo lovom na te velike jelene, i to uz pomoć kopalja, toljaga i
zamki. Promjena se zbila oko 400. godine p.n.e. kada se u sjevernoj
Europi pogoršala klima, a to ih je navelo da se prihvate
pripitomljavanja sobova. Naime, lovom više nisu mogli osigurati dovoljno
hrane. Tako su od lovaca nastali pastiri. Svaka obiteljska skupina,
zvana site, pripitomila je vlastito stado sobova s kojim je putovala u
potrazi za ispašom, slijedeći promjene godišnjih doba. Godišnji kalendar
Laponaca ravna se prema seobama sobova – tako laponska godina ima čak
osim umjesto četiri godišnja doba!



U proljeće, ljeto, jesen i zimu oni žive manje-više na jednome mjestu.
No, u međurazdobljima neprekidno su u pokretu. Prva godišnja seoba
počinje početkom proljeća – u svibnju! Obićno se zajedno seli nekoliko
obitelji i njihovih stada. Tako si mogu bolje pomagati na dugom putu jer
svaka skupina prosječno vodi čak 1500 sobova! Kada stado zastane radi
odmora, obitelji postavljaju šatore, zvani kati, koji su načinjeni od
gruboga navoštenog platna. Svaki posjetitelj i putnik može ući u šator
bez poziva jer naći zaklon na Arktiku često je pitanje života i smrti.