Deset psiholoških trilera koji će te razbuditi



Pravi zastrašujući filmovi nisu oni u kojima za sat i po bude obezglavljeno više desetina tinejdžera. Najbolje plaše filmovi sa junacima jakih karaktera, dobrom pričom i tenzijom koja se "udiše" kroz celokupnu atmosferu. Evo deset baš takvih psiholoških trilera...

Sedam (Se7en)

Neuhvatljivi serijski ubica koji ostvaruje svoj poremećeni plan ubijanja ljudi koji su "otelotvorenja" sedam smrtnih grehova... Finčer zna da napravi atmosferu u kojoj gledalac iščekuje koji je sledeći potez ubice i kako/da li će mu detektivi ući u trag. Brilijantno snimljen film koji gledaoca uvlači u slagalicu rešavanja ubistva zajedno sa Bredom Pitom i Morganom Frimanom.



Američki psiho (American Psycho)

U njujorškom bankaru, koga neverovatno uverljivo igra Kristijan Bejl, nešto "klikne" i više ne može da zadrži svoju psihopatsku stranu ličnosti... Rediteljka Meri Heron je po romanu Breta Istona Elisa napravila toliko moćan portret današnjice, ali i psihološki triler od koga će vam se na momente "prevrnuti želudac" taman toliko da ne želite da prestanete da gledate ludilo Patrika Bejtmana.




Memento

Reditelj Kristofer Nolan je do te mere fascinantan filmski majstor da ovim filmom u mozgu gledaoca napravi totalni rolerkoster sećanja i izgubljenih sećanja kroz svog junaka Leonarda Šelbija (Gaj Pirs). Ovaj film ili obožavaš ili jednostvano ne možeš da uđeš u njegov "mode" koji je lud, ali na tako genijalan način.



Psiho (Psycho)

Horor/triler Alfreda Hičkoka koji je jedan od "onih filmova" od kojih ti se krv sledi čak i kada veštačka krv ne kapne. Pravi majstor atmosfere koji kada te uvuče u priču - nema izlaza, tu si gde si. Norman Bejts (Entoni Perkins) je kultni junak čiji portret psihotičnosti je domaći zadatak za sve "filmske ubice" današnjice.

Fatalna privlačnost (Fatal Attraction)

Ejdrijan Lin je napravio film o opsesivnoj ženi (Glen Klouz) koja proganja ljubavnika (Majkl Daglas) i njegovu porodicu kao ni jedna do tada. Malo kome je svejedno bilo čekajući Aleks da iskoči odnekud sa nožem i krene da juri Dena. Film prepun trzavica od kojih srce stane. Kad je opsednutost tako dobro odglumljena...



Otvori oči (Abre los ojos)

Koliko god puta ponovo da pogledaš ovaj film, otkrićeš nešto novo od čega će ti srce preskočiti. U ovom filmu moćna emocija i atmosfera zbunjenosti su ono što razbuđuje. I do kraja ti ne bude sasvim jasno šta se dogodilo. Uostalom, zato si ti tu! Jer, psihološki triler ne čini samo psiha junka, već i gledalaca. Bravo za Amenabara!



Talentovani gospodin Ripli (The Talented Mr. Ripley)

Tom Ripli je pravi zaokruženi junak jednog psihološkog trilera jer poseduje sve što je neophodno: neprimetnost, razočaranost, neuspeh, glad, zavist, ljubomoru, agresivnost, prilagodljivost... Pravi portret jednog opsesivca, koji je Entoni Mingela doveo do savršenstva. Naravno, dobrim delom zahvaljujući Metu Dejmonu i Džudu Louu.



Dežurni krivci (The Usual Suspects)

Misterija koja ti drži pažnju od početka do kraja, a sve pod "parolom": Ko je Kajzer Soze? Čitava plejada sjajnih glumaca pod rediteljskom palicom Brajana Singera kreiralo je film za sva vremena. Uloga koju je ostvario Kevin Spejsi je potpuno nezaboravna. Ako je neko od vas slučajno propustio ovaj film, tu grešku mora što pre da popravi.



Kad jaganjci utihnu (The Silence of the Lambs)

Film Džonatana Demija koga obožavaju mnogi baš zbog pravih zastrašujućih psihološki "igrica" između Hanibala "Kanibala" Lektera (Entoni Hopkins) i agenta Klaris Starling (Džodi Foster). Toliko toga je kultnog u ovom filmu, ali ponajviše taj osećaj neizvesnosti i jeze od početka do kraja filma. Tako to rade majstori psihološkog trilera.



Bulevar zvezda (Mulholland Dr.)

Ako neko zna "čudno", onda je to Dejvid Linč. Uvek na granici između snova i realnosti, Linč "vozi" kroz amneziju na način koji te natera da se zapitaš "gde je početak, a gde je kraj". Misterija koja te drži vezanim za stolicu, baš kako pravi triler i treba. Psihološki triler koji ti mrdne pogled sa ekrana i nije pravi predstavnik tog obožavanog podžanra.





nadlanu

Trileri

Triler (eng. thriller) je široki žanr koji obuhvaća film, književnost i televiziju. Triler karakteriziraju dinamika, neprestana akcija i vješti junaci koji moraju osujetiti planove moćnijih i bolje opremljenih zlikovaca. Često se koriste književna sredstva kao što su napetost, skretanje pozornosti i napeti završetci.

Karakteristike

Trileri se često u potpunosti ili djelomično odvijaju u egzotičnim okruženjima kao što su strani gradovi, pustinje, polarne regije ili otvoreno more. Junaci trilera obično su "čvrsti muškarci" naviknuti na opasnost: policajci, špijuni, vojnici, mornari ili avijatičari. No, oni mogu biti i obični građani koji su se slučajno našli u opasnosti. Dok su junaci obično bili muškarci, i žene sve više postaju glavne junakinje.

Trileri se često preklapaju s misterioznim pričama, ali se odlikuju strukturom svojih priča. U trileru, junak mora poremetiti planove neprijatelja, a ne riješiti zločin koji se već dogodio. Trileri se često javljaju na mnogo višoj razini: zločini koji se moraju spriječiti su serijska ili masovna ubojstva, terorizam, atentati ili zbacivanja vlada. Izazov i nasilne konfrontacije su standardni elementi priče. Dok je vrhunac misterije kad se ona riješi, vrhunac trilera je kad junak konačno porazi zlikovca, spašavajući vlastiti život, a često i živote drugih. U trilerima nadahnutima film noirom i tragedijama, kompromitirani junak obično pogiba tijekom svog pothvata.

U posljednjim godinama, kad na trilere iznimno utječu horori u popualrnoj kulturi, kobni ili monstrouzni element postaje uobičajen kako bi se podigla napetost. Čudovište može biti bilo što, čak i inferiorna fizička snaga koju superiornom čini samo inteligencija (Slagalica strave), nadnaravno biće (Drakula, Christine, Amityville Horror, Krug), izvanzemaljci (Cthulhu mitovi Howarda Phillipsa Lovecrafta), serijske ubojice (Noć vještica, Petak 13., Teksaški masakr motornom pilom i Psiho), ili čak mikrobi ili kemijski agensi (Koliba straha, Posljednji čovjek na zemlji, 28 dana kasnije). Neki pisci postali su poznati inkorporirajući sve ove elemente (Richard Laymon, F. Paul Wilson).

Slične odlike odvajaju triler od drugih sličnih žanrova: pustolovna, špijunska, pravosudna, ratna, pomorska fikcija itd. Trileri nisu prepoznatljivi po svojem sadržaju nego pristupu tom sadržaju. Mnogi trileri govore o špijunima i špijunaži, ali nisu sve špijunske priče trileri. Špijunski romani Johna Le Carréa, na primjer, eksplicitno i namjerno odbijaju konvencije trilera. Protivno tome, mnogi trileri prelaze u žanrove koji su tradicionalno imali nekoliko ili nijedan element trilera. Alistair MacLean, Hammond Innes i Brian Callison najbolje su poznati po svojim trilerima, ali su dokazani pisci pomorskih priča (čovjek protiv prirode).

Trileri se mogu definirati po primarnom ugođaju koji stvaraju: uzbuđenju. Ukratko, ako 'uzbuđuje' ('thrill'), onda je triler.


(Wikipedija)

Podžanrovi

Žanr trilera obuhvaća sljedeće podžanrove, koji opet mogu obuhvaćati elemente drugih žanrova:

Akcijski triler - U kojem radnja često govori o utrci s vremenom, sadrži puno nasilja te očitog negativca. Ovi filmovi obično uključuju veliki broj oružja, eksplozija i velike zaplete koji stvaraju podlogu za akciju. Ovi filmovi imaju elemente misterioznih i kriminalističkih filmova, ali oni ustupaju mjesto akciji. Najbolji primjeri su filmovi o Jamesu Bondu, Transporter i romani i filmovi o Jasonu Bourneu.

Trileri urote - U kojima se heroj/heroina suprotstavlja velikoj, moćnoj grupi neprijatelja čiju urotu prepoznaju samo on/ona. Chancellorov rukopis i Akvitanska zavjera Roberta Ludluma spadaju u ovu kategoriju, kao i filmovi kao što su Tri kondorova dana i JFK.

Kriminalistički triler - Ovaj žanr je spoj kriminalističkih filmova i trilera koji prikazuje napetu priču o uspješnom ili propalom zločinu ili zločinima. Ovi filmovi obično se fokusiraju na kriminalca(e), a ne na policajce. Kriminalistički trileri obično naglašavaju akciju na račun psiholoških aspekata. Središnje teme ovih filmova su ubojstva, pljačke, potjere, obračuni i prijevare. Neki od najboljih primjera su filmovi Uzaludna pljačka, Sedam, Reservoir Dogs, Insider i Džungla na asfaltu.

Triler katastrofe - U kojima se glavni sukob događa zbog neke prirodne ili umjetne katastrofe, kao što su poplave, potresi, uragani, vulkani itd., ili nuklearne katastrofe od umjetnih katastrofa. Neki od primjera su Olujno nevrijeme Carla Hiaasena, Tremor Winstona Grahama i film Potres iz 1974.
Dramski triler - U kojem se priča sastoji od elemenata trilera i dramskog filma. Ovi su filmovi sporijeg ritma, a karakteriziraju ih kompleksnost junaka uz preokrete u priči. Primjeri su Iluzionist, Prevoditeljica i Prestiž.

Eko-triler - U kojem protagonist mora spriječiti ili ispraviti ekološku ili biološku opasnost - uz što se često suočava s uobičajenim tipovima neprijatelja ili prepreka prisutnih u drugim žanrovima trilera. Ova ekološka komponenta često uobličava središnju poruku ili temu priče. Primjeri su Petlja Nicolasa Evansa, Echoes in the Blue C. Georgea Mullera i Slonova pjesma Wilbura Smitha, od kojih svaki ističu stvarne ekološke probleme. Futuristički eko-trileri su SF žanr koji nudi ideje koje će se ili bi se mogle dogoditi, a primjeri su djela Kim Stanley i Iana Irvinea.

Erotski triler - Koji se sastoji od erotike i trilera. Postao je popularan u osamdesetima popularizacijom video tržišta. Žanr obuhvaća filmove kao što su Sirove strasti, Fatalna privlačnost, Tražeći g. Goodbara i In the Cut.

Horor triler - U kojem je sukob između glavnih junaka mentalni, emocionalni i fizički. Primjeri iz nedavne prošlosti su serijal Slagalica strave i 28 dana kasnije Dannyja Boylea. Ono što odvaja horor triler je glavni element straha tijekom cijele priče. Glavni lik(ovi) ne samo da se suprotstavljaju nadmoćnoj sili, nego su ili će uskoro i sami postati žrtve i izravno osjetiti strah koji dolazi privlačenjem pozornosti čudovišta. Drugi dobro poznati primjeri su Psiho Alfreda Hitchcocka i Kad jaganjci utihnu Thomasa Harrisa.

Sudski triler - U kojem se odvjetnik-heroj/heroina sukobljava s neprijateljem izvan, ali i unutar sudnice te su u opasnosti da izgube ne samo slučaj, i nego i vlastite živote. Slučaj Pelikan Johna Grishama je dobar primjer ovog tipa.

Medicinski triler - U kojem su heroji/heroine liječnici ili medicinsko osoblje koji rade na rješavanju raširenog medicinskog problema. Robin Cook, Tess Gerritsen, Michael Crichton i Gary Braver su naširoko poznati pisci ovog podžanra. Filmovi kao što je Awake su dobri primjeri medicinskih trilera.

Politički triler - U kojem heroj/heroina mora osigurati stabilnost vlade koja ga/ju zapošljava. Ovaj podžanr utemeljili su uspjesi Sedam dana u svibnju (1962.) Fletchera Knebela, Dan šakala (1971.) Fredericka Forsytha i Mandžurijskog kandidata (1959.) Richarda Condona.

Psihološki triler - U kojem se (do čestog nasilnog rješenja) sukob između glavnih junaka odvija na mentalnoj i emocionalnoj, a ne fizičkoj razini. Poznati primjeri su filmovi Alfreda Hitchcocka Sumnja, Sjenka sumnje i Stranci u vlaku te bizarni i utjecajni Plavi baršun Davida Lyncha, kao i Šesto čulo M. Nighta Shyamalana i Talentirani gospodin Ripley Patricije Highsmith.

Špijunski triler - U kojem je junak obično vladin agent koji mora poduzeti nasilne mjere protiv agenata protivničke vlade ili (posljednjih godina) terorista. Primjeri su Iz Rusije s ljubavlju Iana Fleminga, Boorneov identitet Roberta Ludluma, te televizijske serije kao što su Nemoguća misija i 24.

Natprirodni triler - U kojem je konflikt između glavnih junaka, od kojih jedan ima nadnaravne moći. Poznati primjeri ovog žanra su Carrie Stephena Kinga i Neslomljivi M. Nighta Shyamalana. Ovaj tip trilera kombinira napetost običnog trilera sa sastojcima horora kao što su duhovi, okultni i fizički fenomeni. U njima se izbjegavaju krvavi elementi horor filmova u korist održavanja ugođaja napetosti i nepredvidljivosti; nadnaravni trileri često prikazuju protagoniste koji se ili sukobljavaju sa zlom paranormalnom silom ili su uhvaćeni u situaciju koju naizgled kontrolira neki izvanzemaljski entitet izvan njihova domašaja.

Tehnološki triler - Djelo koje se obično fokusira na vojnu akciju, u kojem se tehnologija (obično vojna) opisuje u detalje kako bi se čitatelju/gledatelju objasnila radnja. Žanr je definirao i popularizirao Tom Clancy sa svojim Lovom na Crveni oktobar, a općenito se smatra "ocem tehno-trilera".

Većina trilera formirana je u nekoj kombinaciji iz gornjeg popisa, s horor, urotničkim ili psihološkim trikovima koji se najčešće koriste kako bi se podigla napetost. Kombinacije su raznolike, a mogu biti:

SF/tehno/horor trileri: Jurski park, Aliens vs. Predator
Tehno/politički/urotnički/vojni/horor trileri: Predator, RoboCop, romani Draka S.M. Stirlinga
Sudski/forenzički/psihološki/horor trileri: roman Kad jaganjci utihnu Thomasa Harrisa, Sedam.

(Wikipedija)

Volimo ih, mrzimo ih, gledamo ih: Kako su nastali filmski traileri



NEKI od nas ih vole, neki preziru (pogotovo kada nas u kinima istima teroriziraju 15 ili više minuta), ali jedno je sigurno - filmski traileri su neizbježni.
Štoviše, toliko su neizbježni da smo ih s vremenom počeli uzimati zdravo za gotovo i mnogi od nas vjerojatno se nikada nisu zapitali kako su trailer nastali.
Filmmaker IQ odlučio je snimiti kratki dokumentarac o tome kako su nastali i tijekom godina postali neizostavnim dijelom filmske industrije.
Traileri su ponekad bolji i uzbudljiviji od samih filmova, ali to se nije dogodilo preko noći. Više od 100 godina razvijala se tehnika kratkog filma koji u samo nekoliko minuta mora ispričati istu priču kao i film koji promovira. Neki idu toliko daleko da trailere nazivaju "žanrom za sebe".
Za svakog ljubitelja filma, ovaj video je "must see", a doznat ćete kako su Nils Granlund, Stanley Kubrick, Alfred Hitchcock i Steven Spielberg promijenili tijek filmske povijesti. Doznat ćete ponešto o marketingu koji je zauvijek promijenjen izlaskom filma "Ralje", ali i ponešto o Donaldu LaFontaineu (1940-2008), kralju filmskih trailera.




(Index.hr)