Pandorina kutija



Ko je Pandora?

PANDORA je prelijepa i prezgodna djevojka napravljena od Hefesta,božanskog kovača, na Olimpu. Bogovi su je dali za ženu Epimeteju, Prometejevom bratu. Kao „miraz“ su joj dali zatvorenu KUTIJU, ispunjenu dobrima ali svim vrstama ružnih stvari.

Zašto?

Zeusova osveta. Kad je Prometej ukrao vatru bogovima i dao je ljudima, koji su se prestali bojati bogova, Zeus je odlučio malo izravnati račune i zagorčati ljudima njihov dotada brižan i sladak život.

Značenje.

Naravno da Pandora nije mogla izdržati teret znatiželje, a koja žena bi?, i odlučila je pogledati što to ima u kutiji. Kad je otvorila kutiju, odmah iz nje izletješe razne nevolje, bolesti i zla, te se raširiše svijetom. Iako je brzo zatvorila kutiju, u kutiji je ostala samo nada.
Zato Pandorina kutija ima značenje opasnih darova i simbol je rasadišta zala.



Kako je Zevs kaznio ljudski rod

Zevs,vrhovni gospodar cijelog svijeta,nije bio taj koji je stvorio ljude.Tvorac ljudskog roda bio je Prometej,moćni Titan koji je Zevsu u nevolji pomogao da zagospodari svijetom.Zato se Zevs,i pored svoje moći,pomalo plašio i Prometeja i ljudi.Zevs je tek toliko da se zna ko je gazda kaznio ljudski rod jednim smislivši jedno strašno lukavstvo.

Najprije je svom sinu Hefestu,majstoru svih zanata,naredio da sačini djevojku ljepšu od svih.Zatim je sazvao ostale bogove i naredio im da djevojku obdare svim darovima.Tako joj je Hera udahnula želju za srećnim brakom i darovala joj prekrasne haljine i nakit,Atini,koja je imala udjela u Prometejevom stvaranju čovjeka,cijela ta Zevsova ujdurma nije bila baš sasvim po volji pa je djevojci,umjesto mudrosti,usadila lukavost i mržnju;Hermes ju je obdario podmuklim i laskavim govorom,darom za laganje i spletkarenje i ljubavlju prema ogovaranju;najzad, Afrodita,boginja ljubavi,obdarila je djevojku zavodljivošću i neodoljivom privlačnošću.

Pošto su je bogovi tako bogato darovali,Zevs joj dade ime Pandora("obdarena svim darovima") i ,kao svoj poklon,dade joj čvrsto zatvorenu kutiju od srebra i zlata pa reče:"Pazi dobro,ne otvaraj je dok ne dođeš među ljude!"Pod čvrsto zatvorenim poklopcem Pandorine kutije nalazilo se sve najstrašnije što se može zamisliti:bolesti,poplave,suše,požari,zemljotresi,glad i neimaština, mržnja i zavist među ljudima,bol,tuga i jad.Pandora to,doduše,nije znala,ali je ipak sprovela u djelo strašnu Zevsovu namjeru,a evo i kako.

Kad joj je dao kutiju ,Zevs ju je poslao među ljude i to pravo u zagrljaj Prometejevom bratu Epimeteju.I,kako reče pjesnik,za minutu ili nešto više,njih se dvoje ludo zaljubiše...pa već koliko sutradan napraviše veliku svadbu.Poslije vjenčanja,među poklonima ugleda Pandora svoju već skoro zaboravljenu kutiju.Reče mužu da je kutiju dobila od Zevsa i predloži mu da zajedno pogledaju šta je unutra,ali je Epimetej želio da ipak sačekaju njegovog brata.Pošto Prometej nikako nije dolazio,radoznalost nadvlada Pandoru,te ona sama otvori tajanstvenu kutiju.

Vidjevši kako iz kutije kuljaju napolje sva zla ovog svijeta i ogromnom se brzinom šire među ljudima,Pandora se silno uplaši i zalupi poklopac!Time je,nažalost,učinila i više nego što je Zevs zamislio.On je, naime,na samo dno kutije stavio NADU,da ljude utješi kad im bude najteže!Pogođeni silnim nevoljama, a bez tračka nade(koja je ostala čvrsto zatvorena pod poklopcem Pandirine kutije),ljudi su bili potpuno bespomoćni i ponovo prepušteni na milost i nemilost Zevsu i drugim olimpskim bogovima."A to je upravo ono što sam i htio!"mislio je zadovoljno Zevs,gledajući kako se prema Olimpu uzdiže dim sa mnogobrojnih žrtvenika koje su ljudi palili da umilostive moćne gospodare-Bogove.

Mućkalica

Pandorina kutija

Pandorina kutija je prema grčkoj mitologiji bila kutija svih zala, koju je prema legendi, Zeus poslao Prometeju za kaznu jer je bogovima ukrao vatru i dao je ljudima.

Pandora je bila prva žena poslana ljudima, a bogovi s Olimpa darivali su je raznim osobinama. Iako je uvriježeno koristiti naziv "kutija", "ćup" ili"posuda" bi bilo ispravnije rješenje. Ćup (od grčke riječi πίθος) joj je darovao Hermes ili Zeus. Kasnije je taj ćup u prijevodu Erazma Roterdamskog (Hezioda) zamijenjen riječju "kutija", vjerojatno pogreškom, ali je naziv Pandorina kutija zaživio do danas.

Pandoru je sa ćupom Hermes doveo Epimeteju, Prometejevom bratu, kojega je Prometej bio upozorio da ne prima nikakve darove od bogova. No, Epimetej se zaljubio u Pandoru, primio ju, ali joj je ipak naredio da ne otvara ćup koji je ponijela sa sobom. Znatiželja, kojom ju je obdarila Hera, prevladala je u djevojci, te je ona posudu otvorila, a iz nje su izašla sva zla svijeta, koja su uništila čovječanstvo koje je do tada živjelo u blagostanju. Pandora je kutiju uspjela zatvoriti prije nego što je iz nje izašla nada, te je tako spasila svijet od najveće nesreće. Nada se, naime, prema grčkoj riječi Ελπις bolje prevodi kao očekivanje zla ili predviđanje nesreće.

(Wikipedija)

Pandora otvara kutiju, John William Waterhouse, 1896.

Gordijski čvor





Najbolje stvari dolaze u životu uvijek uz strpljenje. Ali ponekad je teško imati strpljenja. Katakada se život, odnosno njegovi konci tako zapletu i zamrse da u jednom trenutku izgubi svo strpljenje i smirenost. Umjesto da strpljivo raspletemo taj čvor, mi bismo ga najradje pokidali. Riješili problem po kratkom postupku. Međutim, povijest nas uporno uči da se takvi, gordijski, čvorovi ne rješvaju silom nego snalažljivošću, mudrošću i strpljenjem. Doduše uvijek ima izuzetaka! A takav je slučaj gordijskog čvora…

Tko? Prema legendi, odnosno drevnoj predaji, u frigijskom gradu Gordiju (današnja Turska) postojao je čvor, ali ne običan nego napose zapetljan. Taj čvor je bio zavezao kralj Gordije uz jaram kola ( za koja se kažu da su pripadala slavnom kralju Midi) uz obećanje, tj. proročanstvo da onaj tko ga uspije razmrsiti odnosno razriješiti, bit će gospodar Azije.

Zašto? Otprilike 400 godina nakon toga proročanstva, točnije 333. godine u Gordiji se zatekao Aleksandar Veliki, u iščekivanju da zima prođe i nastavi svoj vojni pohod. Za svoga boravka pokušao je razriješiti odnosno razvezati taj Gordijski čvor, ali uz najbolju volju nije uspijevao. Zatim je jednostavno isukao mač i presjekao čvor. I tako je ipak gordijski čvor razriješen bio. A kasnije je Aleksandar doista, nakon zime, osvojio cijelu (Malu) Aziju.

Značenje: Pojam “gordijski čvor” obično se rabi u namjeri da se označi neki veliki i teško svladivi problem (situiaciju) koji se može riješiti jednostavnim, ali “nekovencionalnim” načinom.

(Net)

Sizifov posao



Tko? SIZIF je bio prvi „boss“ (vladar Korinta), ali ujedno i veliki lukavac. Prava „lisica“ u ljudskome rodu. Kako se nitko od smrtnika nije mogao nositi s njegovom lukavštinom, počeo je izazivati i bogove. Željan besmrtnosti, posebno je dosađivao i provocirao Tanata, Boga smrti.

Zašto? Jednom prilikom Tanat, naivac, je nasjeo na Sizifovu lukavštinu, te ga je Sizif zatvorio u bačvu. Tada su ljudi prestali umirati i bojati se bogova. No, nakon nekog vremena Tanat se uspio izvući nekako iz te bačve. I onako ljut, ščepao je Sizifa za uho i odveo ga direktno u podzemlje. No, Sizif mu nije ostao dužan nego ga je opet nadmudrio i pobjegao iz podzemlja i nastavio odreda zezati sve bogove. Naravno da je Sizif počeo već polako ići Zeusu i drugoj olimpskoj družini na živce, te su smislili način kako da se na dulje staze riješe tog Sizifa,dosadne „zemaljske muhe“. Za domaću zadaću, odnosno za kaznu, Sizif je dobio malo „alpinizma“. Morao je uz najstrmije brdo u Hadu gurati golemi kamen, a kad bi ga dogurao do vrha, kamen mu bi se izmaknuo, i onda „Mujo“, sve ispočetka. Vjerojatno mu je teže bila spoznaja da mu nikakavo lukavstvo sada ne može pomoći, tj. da je sve uzaludno nego sam fizički napor.

Značenje. Sizifov posao označava uzaludan napor, odnosno dvostruku muku. To znači upustiti se u posao ili borbu, za koju znaš da je unaprijed uzaludno odnosno neravnopravna.

P.S.

Inače, po Olimpu, u antičko vrijeme, širile su se glasine da je jednom Sizif nadmašio samog sebe i zahvaljujući svojoj neiscrpnoj lukavštini uspio dogurati taj kamen na vrh tog brda. Naravno, trebala je i službena potvrda Olimpa. I odmah se na Olimpu oformila ispitna komisija: Atena, Apolon i Hermes. I tako oni došli na vrh tog brda u Hadu gdje ih ponosno i likujući, već čekao Sizif. I gleda ova ekipa s Olimpa Sizifa, pa malo kamen, i onda nakon par minuta međusobnih konzultacija, Hermes se obratio Sizifu u ime komisije:

Hebem ga, Sizife, ali nije to taj (pravi) kamen!

(Net)

Što znači "Sizifov posao"?



Kada se za nešto kaže da je "Sizifov posao" misli se na neki težak i često besmislen posao. Prema grčkoj mitologiji, Sizif je bio osnivač i kralj Efira (Korinta). Slovi kao najlukaviji i najmudriji čovjek na svijetu, koji je nekoliko puta nadmudrio i same bogove a bio je i pohlepan i sklon prijevari te je ubijao putnike i goste.

Zaveo je svoju nećakinju, preuzeo bratovo prijestolje i izdao Zeusovu tajnu - da je silovao Eginu, kći riječnog boga Ezopa ili u drugoj inačici mita - Eola. Zeus ga je htio kazniti pa je naredio Hadu (bogu podzemnog svijeta) da ga okuje u paklu. Sizif se lukavo izvukao tako što je ondje pitao Tanatosa (boga smrti) da prvo on isproba lance da vidi kako rade a kad se Tanatos naivno okovao, Sizif ga je tako ostavio te prijetio Hadu.

Ipak, bogovi su ga za sve njegove prijevare kaznili. Morao je gurati veliku stijenu do vrha brijega, ali prije nego što bi stigao do vrha, kamen bi se otkotrljao te je iznova započinjao taj uzaludni posao. Stoga je poznata metafora "Sizifov posao" za uzaludan posao ili besmislene radnje.

Postoje i neka druga učenja o Sizifu. Prema solarnoj teoriji, Sizif je Sunčev disk koji se svakoga dana diže na istoku, a potom pada na zapadu. Drugo učenje tvrdi da je Sizif personifikacija čovjekove borbe u potrazi za znanjem.

Koliko ste puta čuli neki izraz, a zapravo niste znali šta znači i odakle potiče

1. SIZIFOV POSAO



Sizif je osnivač grada Korinta. Nekoliko puta je prevario bogove pa je bio kažnjen tako što je u podzemnom svetu Tartaru morao neprekidno da gura uz breg veliki kamen, ali kad bi došao do vrha, kamen bi se ponovo otkotrljao nazad. Simbol je besmislenog posla.


2. TANTALOVE MUKE



Tantal je bio Zevsov sin i njegov miljenik. Budući da je želeo da se izjednači sa bogovima, doveo je u pitanje njihovu moć sveznanja. Zevs ga je kaznio tako što je morao u Tartaru večno da stoji žedan u vodi, a kad bi poželeo da zagrabi vodu ona bi se povukla. Iznad njega vise grane prepune slatkog voća koje vetar podigne kad Tantal posegne rukom. Simbol je patnji.

3. IKSIONOV TOČAK



Iksion je pokušao da zavede Zevsovu ženu Heru, a Zevs ga je kaznio zavezavši ga za točak koji se neprekidno okreće.


4. DAMOKLOV MAČ



Damoklo je istorijska osoba, a ne mitska. Bio je sluga na dvoru tiranina Dionisija Mlađeg, a svoj položaj postigao je ulizivanjem. Kad je sastavio vrlo pohvalan i laskav govor u čast gospodara, Dionisije mu je priredio gozbu i postavio ga na čelo stola. Ubrzo je Damoklo molio da ga gospodar oslobodi te počasti, jer mu je Dionisije iznad glave obesio mač koji je visio o tankoj niti. Simbol je preteće opasnosti.


5. GORDIJEV ČVOR



Zamršen čvor kojim je frigijski kralj Gordije privezao jaram uz rudu svojih kola. Proročište je objavilo da će onaj ko ga razmrsi postati gospodar sveta. To je, prema legendi, pošlo za rukom Aleksandru Makedonskom koji ga je rasekao mačem. Razrešiti Gordijev čvor znači na jednostavan način rešiti težak zadatak.

6. MIDINO ZLATO



Mida je bio sin kralja Gordija i veliki poštovalac boga Dionisa. Jednom je u šumi našao pijanog Silena. Kad ga je doveo kući, Dionis mu je obećao da će mu ispuniti svaku želju. Mida je poželeo da se sve što dotakne pretvori u zlato. I sve je bilo divno i krasno dok nije ogladneo, a hleb se pretvorio u zlato. Tada je zamolio Dionisa da mu skine čaroliju. Oprao se u reci Paktol koja je od tada bila zlatonosna.


8. MINOTAUR - ČOVEK BIK



Minos je bio dobar i pravedan vladar na Kritu i vladao je prema Zevsovim nalozima. Jednom je Posejdon poslao iz mora prekrasnog bika sa željom da mu bude žrtvovan. Minos je tog bika zadržao za sebe, a Posejdonu žrtvovao nekog običnog bika. Za osvetu, Posejdon je učinio da Minosova žena Pasifaja rodi nakazu i ona je rodila Minotaura, koji je imao telo čoveka, a glavu bika. Minotaur je živeo u posebno sagrađenoj prostoriji sa mnogo lažnih ulaza, tzv. lavirintu koji je izgradio Dedal.


9. IKAROV LET



Dedal je bio najbolji atinski graditelj, ali je morao da pobegne jer je ubio svog nećaka koji je postajao sve bolji majstor. Dedal je sa sinom Ikarom doplovio na Krit. Tu je je sagradio lavirint za Minotaura, a kad je bio gotov, Minos nije hteo da ga pusti kako ne bi otkrio tajnu ulaza i prolaza. Dedal nije mogao da pobegne ni kopnom ni morem pa je odlučio da odleti. Sinu i sebi napravio je krila od perja povezavši ih voskom. Ikar nije poslušao savete oca da ne leti previsoko, jer će sunčevi zraci otopiti vosak, pa je pao u more i utopio se. Naravoučenije - ko visoko leti, nisko pada.


10. ARIJADNINA NIT



Atinjani su zbog ubistva Minosovog sina na sportskim igrama morali Krićanima da šalju svakih devet godina sedam mladića i sedam devojaka koji bi završili kao hrana za Minotaura. Mladi Tezej bio je sin atinskog kralja Egeja i zamolio je oca da bude u grupi mladića koji će krenuti na Krit. Ako ubije Minotaura, obećao je, vratiće se s belim jedrima, a ako pogine, jedra će biti crna. U Tezeja se zaljubila Minosova ćerka Arijadna i dala mu mač i klupko vune. Tezej je zavezao nit na ulazu u lavirint i odmotavao je, a kad je ubio Minotaura, lako je našao izlaz zamotavajući klupko. Tezej i Arijadna zajedno su pobegli brodom. Tezej je Arijadnu ostavio na ostrvu Naksu gde je postala Dionisova žena. Na povratku, Tezejev brod zahvatila je oluja koja je uništila bela jedra pa su se vraćali sa crnim. Kralj Egej je čekao sina i kad je ugledao crna jedra, bacio se sa klisure u more, koje se od tada zove Egejsko.

Drakon



Drakon (grčki Δράκων, 7. vijek pne.) je starogrčki državnik poznat po tome što je bio prvi zakonodavac u historiji Atene, odnosno po strogoći svojih zakona.

O Drakonovom životu postoji vrlo malo podataka. Pretpostavlja se da je bio porijeklom atički plemić, odnosno pripadao klasi Eupatrida. Godine 621. pne. je izabran za arhonta, odnosno - prema Aristotelu - sastavio prvi pisani zakonik po nalogu arhonta Aristehma.

Dotadašnji atenski zakoni, odnosno ustav su se prenosili isključivo usmenom predajom. Drakon ih je popisao, te dao izrezbariti na posebnim stelama, tako da je svaki pismeni građanin Atene njih mogao biti svjestan.

Drakon je u atenski ustav uveo Savjet 400 koga mnogi navode kao jednu od temeljnih institucija atenske demokracije.

S druge strane, Drakonov zakonik je, pogotovo u oblasti krivičnog prava bio poznat po izuzetnoj strogoći propisa. Gotovo za svaki prekršaj je bila predviđena smrtna kazna.

Atenjani su relativno brzo shvatili koliko je takav zakon nepraktičan, pa ga je generaciju kasnije reformirao Solon. Strogi zakoni i mjere se, pak, danas po Drakonu nazivaju drakonskim.

Ustao na levu nogu



Da li smo se ikad upitali zašto za nekoga kažemo "ustao na levu nogu"
a to kažemo obično za svađalački raspoloženu osobu.
Ali nikada nismo pokušali odgonetnuti što to ustvari znači i zašto baš to kažemo, mora da je ustao na levu nogu...
Značenje ove izreke potiče još iz Stare Grčke...ima veze sa vojskom i borbom. u to vreme postojali su odredi pešadije koji su kad kreću u bitku prvo zakoračili levom nogom...znači bili su spremni za rat i borbeno raspoloženi...eto još iz tog doba potiče ta uzrečica"ustati na levu nogu" što znači borbeno raspoložen.