Sove mnogi povezuju s nečim mračnim i okultnim no zapravo se radi o vrlo korisnoj i lijepoj ptici. Nedavno smo mogli pročitati da britanski obožavatelji filmskog čarobnjaka Harryja Pottera sve češće za kućnog ljubimca biraju sovu kakvu taj popularni junak ima u filmu. Saznajte sve o ovim neobičnim stvorenjima


Hukanje sove mnogima ledi krv u žilama. Kod starih se baka uvriježilo mišljenje da hukanje sove pretkazuje nečiju smrt. No sove su vrlo korisne ptice i u našoj zemlji su zaštićena vrsta.  

U svijetu su danas poznate 134 vrste sova, od toga se u Europi gnijezdi 13 vrsta. Može ih se naći posvuda osim na Antarktici. Pašu im svi klimatski uvjeti.


Ipak, treba znati da nisu sve sove isključivo noćne ptice! Naime, ima onih koje vole zoru i predvečerja, potom one koje su podjednako aktivne i danju i noću te one koju su čak nešto aktivnije danju.
Perjem se sova prilagođuje svom okolišu tako da bude što teže vidljiva. Sove koje žive u šumama obično su tamnije od onih koje žive na otvorenim područjima. Mužjake je teško razlikovati od ženki, ali obično su ženke krupnije i teže.


Sova ima bešuman let. Ima i noge i prste obrasle perjem – ovo im služi da budu još nečujnije prilikom obrušavanja na plijen. Osim toga, perje na nogama ih grije te štiti od ugriza plijena.

Sove su grabežljivice i jedu sve – glodavce, gliste, kukce, ali i vodozemce i gmazove te druge ptice. Mnoge sove hrane se isključivo jednom vrstom hrane. U Aziji, primjerice, postoji vrsta sove koja jede isključivo ribu.

Sove plijen usmrte snažnim kandžama, a potom ga gutaju cijelog ili trgaju na komade. Jedu sve – i kosti i perje. Zato dva puta dnevno sova kroz kljun izbacuje grudice, tzv. gvalice. Ovo su ostaci neprobavljivih dijelova plijena.

Ova ptica uglavnom ne gradi gnijezda, već nastanjuje stare duplje, tavane, udubljenja u tlu ili na stijenama. Pomladak imaju jednom godišnje, a broj jaja kod sova koje se gnijezde kod nas uglavnom je od tri do pet. Ženka leže po jedno jaje svakih nekoliko dana pa razlike u starosti pomlatka mogu biti veće.

Je li sova po danu slijepa?

Mnogi misle da sova tijekom dana jako slabo vidi ili da je čak potpuno slijepa. No treba znati da to nije istina. Naime, sovin vid i tijekom dana je dobar, gotovo toliko dobar kao i kod ljudi! Većina sova odmara se tijekom dana i vrlo često tada žmiri te otuda uvriježeno mišljenje o dnevnoj sljepoći sova.

Osim toga, iako sove rado love u mraku, njima je potrebna tek mala količina svjetlosti pomoću koje izoštravaju vid i tako love.

Nadalje, one ne mogu pomicati oči unutar očnih duplji, ali zato mogu okrenuti glavu i do 270 stupnjeva! Ovo znači da sova može gledati ravno iza sebe. Ovo je nadomjestak za to što ne može pomicati oči u očnim dupljama.

Što je sa sluhom?


Sluh im je izvrstan. Istraživanja su pokazala da sova može uhvatiti plijen i u potpunom mraku, oslanjajući se samo na sluh. Ipak, kada sova oslijepi, ne može preživjeti jer se kod nje osjetilo sluha i vida izvrsno nadopunjuju i oba su joj potrebna za preživljavanje.



Zanimljivo je da sova ima najbolji sluh među svim pticama. Smatra se da je sovin slušni aparat vrhunac razvoja u cijelom životinjskom svijetu. Ona nema vanjskih ušiju, a ušni aparat nalazi se svake strane glave, sakriven u perju i to su najčešće smješteni asimetrično. Tako zvuk koji proizvodi plijen dolazi u jedno uho nešto kasnije nego u drugo i upravo zato sova može tako dobro odrediti gdje se plijen nalazi.


Sve su sove zakonom zaštićene, međutim nije rijetko da ih ljudi i dalje ubijaju ili proganjanju. Većina je sova jako osjetljiva na uznemiravanje, ali i na toksine u hrani. Primjerice, otrov koji se koristi za glodavce ima jak učinak na sovu, pa čak i ako se radi o samo malim koncentracijama.

Na listi ugroženih ptica tako je danas i šest vrsta sova.

izvor:tportal.hr

Oči

Imaju krupne, izbuljene i okrugle oči na prednjoj strani glave koje im omogućavaju da dobro procjene udaljenost i brzinu plijena. Imaju 100 puta bolji vid od čovjeka. Oči sova su nepokretne, kao i u većine ptica, te moraju okretati glavu da bi preusmjerile pogled. Glavu mogu okrenuti i do 180°, dok se za neke tvrdi da mogu i do 270°.
Sove mogu gledati na jako velikim udaljenostima, posebno noću. S druge strane, ne mogu vidjeti ništa što je bliže od desetak centimetara.

Sluh

Dok druge ptice imaju, po pravilu, male okrugle slušne otvore, u sova su ti otvori vertikalno izduženi i gotovo dugi skoro koliko i sama glava. Međutim, slušni otvori im nisu smješteni simetrično - desni je malo iznad lijevog. Ta asimetrija je od vrste do vrste manje ili više izražena, ali postoji kod svih. Osim toga, mnoge sove imaju upadljiv „veo“ oko očiju od paperjastog vjenca koji usmjerava zvuk prema ušima.
Zajedno sa pernatim ušima, taj veo im služi za pokazivanje raspoloženja i često su upadljive boje.
Ulogu slušnih školjki igraju kratka i tvrda pera koja su smještena ispred i iza slušnog otvora i pomažu pri određivanju smjera zvuka. Iz istog razloga, sove imaju širu lubanju nego većina ptica.

U mnogim djelovima svijeta, sove su povezivane sa smrću i nesrećom, vjerojatno zbog njihovog noćnog života i karakterističnog hukanja. Međutim, u nekim djelovima svijeta sove su bile povezivane sa mudrošću i uspjehom, često prikazivane kao božji ljubimci.

U Keniji, pripadnici plemena Kikuju su vjerovali da je sova znak smrti i da, ako čovjek vidi sovu, netko će umrijeti.

Među urođenicima američkih kontinenata (npr. u plemenu Hopi u SAD), sove su često bile povezivane sa zlom i vještičarenjem. Poput pera orla, religijsko posjedovanje pera sove je regulirano federalnim zakonom.

Civilizacije Asteka i Maya, kao i drugi urođenici Srednje Amerike, su sovu smatrali simbolom smrti i uništenja. Čak, astečki bog smrti, Miktlantekuhtli, je obično prikazivan u obliku sove. Na španjolskom jeziku postoji izreka "cuando el tecolote canta, el indio se muere" („kada sova zapjeva, Indijanac umre“). Reč „tecolote“ znači „sova“ i koristi se u nekim djelovima Meksika, iako je ispravna riječ za sovu u španjolskom jeziku „buho“. Pripadnici plemena Mohe u starom Peruu su obožavali sovu i često je slikali u umjetnosti.

U japanskoj kulturi, na sove se gledalo kao na negativne ili pozitivne pojave. Ponekad su predstavljale božanske glasnike, dok su tipične i rogate sove predstavljale đavolske simbole.

U indijskoj kulturi, bijela sova se smatra ljubimcem Lakšmi, boginje bogatstva, i stoga se smatra vjesnikom uspeha. Tu sova, kao simbol mudrosti, predstavlja i sastavni dio grba indijske Vojne akademije. U kolokvijalnoj upotrebi, međutim, taj se simbol često koristi da označi glupost.

U grčkoj mitologiji, sove su obično povezivane sa boginjom Atenom, boginjom pticom, koja se povezivala sa mudrošću, umjetnošću i raznim sposobnostima i, posljedično, i sove su povezivane sa mudrošću. Nezvanično, sove predstavljaju maskotu Mense.

Atenski novac, iskovan poslije 449. prije n.e. sa likom boginje Atene na prednjoj strani i predstavom sove na reversu.

Rimljani, pored toga što su nasljedili grčka vjerovanja u vezi sa sovama, su ih povezivali i sa smrću. Zbog toga, sova je predstavljala loš znak.

Poput toga, u rumunjskoj kulturi, žalosni huk sove je značio predskazanje smrti nekog u blizini.

U Finskoj sova, paradoksalno, predstavlja i znak mudrosti i znak gluposti (vjerojatno zbog svoje izbuljenosti).

Mitovi i legende o sovama


U ranim indijanskim civilizacijama sove
su simbolizirale moć i pomoć, te su imale moći
proročanstva.


U antičkoj Grčkoj sova je bila simbol dobre sreće, a povezivali
su je s Athenom, božicom mudrosti. Athena je bila toliko
impresionirana velikim očima i veličanstvenošću sove da je postala
njena omiljena ptica. Ova sova bila je zaštićena i naseljena
unutar akropole u velikom broju. Vjerovalo se da je
magično "unutarnje svjetlo" dalo sovi noćni vid. Kao simbol
Athene, sova je bila zaštitnica i pratiteljica grčke vojske u
ratovima. Vjerovalo se da viđenje sove pretkazuje pobjedu.


Neka su indijanska plemena vjerovala da su sove duše nedavno
umrlih i stoga se moraju poštovati. Neki su pak u sovi vidjeli
utjelovljenje svojih bogova.


Postoji i eskimska priča o tome zašto sove imaju plosnato lice i
kratak kljun. Priča govori o prekrasnoj mladoj djevojci koja se
čudom preobrazila u sovu koja je imala dugi kljun. Međutim,
preplašila se je i u letu se zabila u zid kuće te je tako dobila
sadašnji izgled.


Mnogi sovama pridaju magične moći. Arapi vjeruju da ženka sove
snese dva jaja; jedno ima moć ispadanje kose, a drugo ponovnog
popravka i rasta. U Alžiru vjeruju da ako se u ruku spavajuće žene
stavi sovino desno oko, ona će reći sve što želite saznati.


U Welsu su vjerovali da je, kad se među kućama zaćuje sovin huk,
jedna neudata djevojka izgubila djevičanstvo.Također su vjerovali
da će novorođeno dijete biti blagoslovljeno čuje li trudnica sovin
huk.


Babilonke su nosile amulete s likom sove da ih zaštite u
trudnoći, a u Francuskoj su vjerovali da sova može pomoći
usidjelicama pronaći muža.


Poljaci su vjerovali da djevojke koje umru neudate postaju
grlice, a oženjene se pretvaraju u sove. Vjerovalo se, također, da
sove ne izlaze danju jer bi svojom ljepotom izazvale zavist drugih
ptica.


Nažalost, mnoge su sove praznovjerje platile glavom. Vjerovanja
da sove imaju mistične, magične moći ili da jedući oči ili meso
sove i čovjek dobiva posebne moći doveli su do toga da su se ove
ptice lovile, mnoge su vrste dovedene gotovo do istrebljenja.