Beograd pod stresom

U zdravstvenim kartonima radno aktivnih Beograđana najčešće su dijagnoze kardio-vaskularnih i cerebro-vaskularnih bolesti, a među pet vodećih oboljenja su i duševni poremećaji izazvani stresom. Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, koji su 1981. i u svim narednim godinama bili na dnu te lestvice, izbili su na visoko četvrto mesto u periodu od 2009. do 2011. godine



Upravo završeno istraživanje Gradskog zavoda za javno zdravlje obuhvatilo je kategoriju radno aktivnog stanovništva u životnom dobu od 20 do 59 godina, bez obzira na to da li su zaposleni, a upoređivani su podaci u periodu od 1981. do 2011.

"Za samo tri decenije, udeo radno aktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji glavnog grada pao je sa 65 na 57 odsto. Uprkos tom smanjenju, koje je posledica nepovoljnih demografskih kretanja, poređenje sa 1981. je pokazalo da oni za dve trećine više koriste usluge izabranog lekara, što je znak da se stopa njihovog razboljevanja bitno povećala", rekla je dr medicinskih nauka Zorica Dimitrijević, naučni saradnik u zavodu.

Kada se posmatra lista deset najčešćih dijagnoza koje se javljaju u zdravstvenim kartonima Beograđana starih od 20 do 59 godina, za stručnjake je najveće iznenađenje to što su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, koji su 1981. i u svim narednim godinama bili na dnu te lestvice, izbili na visoko četvrto mesto u 2009, 2010. i 2011. godini.

Ona je objasnila da kao razlog odlaska izabranom lekaru dominiraju kardio-vaskularne i cerebro-vaskularne bolesti, pre svega, visok krvni pritisak. Na drugom mestu su respiratorne bolesti i to najčešće akutne infekcije gornjih disajnih puteva, a slede bolovi u leđima, spondiloza i ostale mišićno-koštane bolesti.

Ističući da su u grupi duševnih poremećaja najčešće reaktivne psihoze, dr Dimitrijević je objasnila da se one uglavnom javljaju kao reakcija na stres i suočavanje s egzistencijalnim i emotivnim problemima.

"Sve vodeće bolesti zbog kojih radno aktivno stanovništvo traži pomoć izabranog lekara u domu zdravlja spadaju među najčešće dijagnoze i u drugim zemljama, ali je kod nas njihov rast statistički značajniji", rekla je ona i objasnila da su razlog za to faktori rizika koji se vezuju za niz subjektivnih i objektivnih problema svakog pojedinca, ali i za ugroženi životni standard.

Kada je u pitanju bolničko lečenje, broj pacijenata iz grupe radno aktivnog stanovništva je povećan za 30 odsto. Najčešći razlozi boravka u bolnici vezani su za trudnoće i porođaje, a slede kardio-vaskularne, maligne i respiratorne bolesti, rekla je dr Dimitrijević.

Istraživanje je pokazalo da su vodeći uzroci umiranja u bolnicama karcinomi dušnika i pluća (više kod muškaraca), infarkt srca i mozga, karcinom dojke (kod žena), kao i razne povrede - najčešće lobanje.

"Broj umrlih u bolnicama se, ipak, smanjuje, a takav trend pokazuje da nadležni čine napore da unaprede kvalitet lečenja", istakla je dr Dimitrijević.

Govoreći o zaključcima istraživanja, ona je navela da je veće usmerenje ka preventivi jedna od glavnih preporuka za unapređenje zdravlja stanovništva i zdravstvenog sistema, jer je to način da se sa manje novca, dugoročno, postignu mnogo bolji rezultati u smanjenju stope razboljevanja i umiranja.

Analiza gradskog zavoda nije obuhvatila profesionalne bolesti, koje su u nadležnosti Instituta za medicinu rada Srbije "Dr Dragomir Karajović".

e-novine.com